Formirana komisija za rješavanje statusa Instituta Igalo, cijene veće za 10 odsto

Vlada je na današnjoj sjednici donijela Odluku o obrazovanju Komisije za rješavanje statusa Instituta "Simo Milošević" u Igalu.

Komisijom će rukovoditi potpredsjednik Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalnu politiku Srđan Pavićević. Članstvo komisije čine ministar zdravlja Vojislav Šimun, ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, prostornog planiranja Janko Odović, finansija Novica Vuković, turizma Vladimir Martinović. Sekretar komisije je Nikolina Otašević iz Ministarstva zdravlja.

Osim toga, komisija će pratiti analizirati stanje Instituta, predlagati i dati sugestije Vladi za preduzimanje aktivnosti u cilju rješavanja statusa ove ustanove.

"Propisano je da za razmatranje pojedinih pitanja Komisija može da obrazuje operativne timove, kako bi se u što kraćem periodu riješila pitanja koja opterećuju rad Instituta", saopštila je Vlada.

Dodatno, usvojena je i Informacija o uvećanju cijena usluga osiguranika Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore koji koriste usluge Instituta za 2024. godinu.

Kako se navodi, Ministarstvo zdravlja je u saradnji sa Fondom utvrdilo da se cijena usluga osiguranika Fonda, koji koriste usluge Instituta za 2024. godinu uvećava za 10 odsto u odnosu na cijene u 2023. godini.

"Na taj način ukupan trošak za 2024. godinu iznosiće 4,27 miliona eura, što predstavlja povećanje od 643.698 eura. Navedeni trošak će se plaćati iz već opredijeljenih novčanih sredstava iz budžeta Fonda za 2024. godinu", navodi se u saopštenju.

Institut Igalo u 2024. neće ugostiti pacijente iz Norveške jer nije prošao na tenderu norveškog Fonda zdravstva, a glavni razlog za tu je situacija su problemi u kojoj se kompanija nalazila tokom prošle godine sa čestim blokama računa, nemogućnostima da ulaže u poboljšanje ponude, kašnjenjem u isplatama zarada...

Norveški program je činio četvrtinu prihoda Instituta, koji će ove godine imati dodatne rashode zbog povećanja zarada za oko 30 odsto usljed izmjena kolektivnog ugovora. Kovačević je kazao da pripremaju novi cjenovnik sa višim cijenama svojih usluga, kao i da aktivno traže nove partnere i da već razgovaraju sa velikim poslovnim sistemima iz okruženja, kako bi doveli dio njihovih radnika na rehabilitaciju.

Odluke sa sjednice

Vlada je donijela i Odluku o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera utvrđenih odlukama Savjeta Evropske unije s obzirom na stanje u Siriji.

Odlukom su, kako navode, propisane brojne zabrane i ograničenja koja se odnose na izvoz i uvoz, finansiranje preduzeća, infrastrukturne projekte, finansijsku podršku za trgovinu, finansijski sektor, saobraćajni sektor, ograničenje ulaska, dok se dio odredbi odnosi na zamrzavanje finansijskih sredstava i imovine.

“Pojedini članovi ove odluke propisuju pravila za izuzeće od primjene restriktivnih mjera za pojedinačne slučajeve, naznačene u tekstu”, navodi se.

Usvojena je i Informacija o realizaciji Javnog oglasa za dostavljanje ponuda za dodjelu Ugovora o koncesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju nemetalične mineralne sirovine tehničko-građevinskog kamena lokaliteta „Bakovići” u Kolašinu, sa predlogom za davanje koncesije.

Tenderska komisija je za najpovoljnijeg ponuđača izabrala kolašinsku firmu Keker, a Vlada je prihvatila tekst Ugovora.

Vlada je usvojila Informaciju o aktivnostima u oblasti koncesija za istraživanje i proizvodnju čvrstih mineralnih sirovina - stanje 31. decembar prošle godine.

Rekli su da Ministarstvo energetike i rudarstva ima zaključena 52 ugavora o kancesiji za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju čvrstih mineralnih sirovina u šta spadaju: ugalj, crveni boksiti, olovo-cinkova ruda, tehničko-građevinski kamen, arhitektonsko-građevinski kamen, bijeli boksit i bentonit (glina).

U Informaciji piše da stalni dio koncesione naknade za ovu godinu iznosi 4,03 miliona eura, dok je promjenjivi dio koncesione naknade za 2022. godinu 1,1 miliona.

Ukupna koncesiona naknada (SDN + PDN) za 2020. iznosila je 3,33 miliona eura, za 2021. 3,95 miliona, a za 2022. godinu 4,5 milion eura.

Iz Vlade su rekli da sa aspekta svih mineralnih sirovina, proizvodnja bilježi rast od 0,39 odsto.

„Iznos koncesione naknade za 2022. godinu u odnosu na 2021. godinu veći je za oko 14,3 odsto“, piše u saopštenju.

Vlada je usvojila i Informaciju o potrebi potpisivanja Finansijskog sporazuma između Crne Gore i Međunarodnog fonda za razvoj poljoprivrede (IFAD) u vezi sa realizacijom projekta „Adaptacije na klimatske promjene i povećanje otpornosti u planinskim djelovima Crne Gore - GORA projekat” i prihvatila tekst Finansijskog sporazuma.

U Informaciji se navodi da su, nakon uspješno realizovanog Projekata stvaranja klastera i transformacije ruralnih područja (RCTP) od strane Vlade i Međunaradnog fonda za razvoj poljoprivrede (IFAD), na obostranu inicijativu ispoljena interesovanja za nastavkom sličnih investicionih ulaganja.

Kao rezultat kreiran je Projekat „Adaptacije na klimatske promjene i povecanje otpornosti u planinskim djelovima Crne Gore – GORA projekat” koji će, između ostalog, doprinijeti poboljšanju uslova života u seoskim područjima i unapređenju poljoprivredne proizvodnje, sa posebnim akcentom na podršku domaćinstvima u ruralnim planinskim područjima sjeverne Crne Gore.

Vlada navodi da je IFAD dizajnirao GORA projekat i predstavio ga Adaptacionom fondu, koji se saglasio sa projektom i na osnovu toga odobrio deset miliona dolara grant podrške za implemenatciju projektnih aktivnosti.

Pored tih grant sredstava, kako su kazali, projektom je predviđeno učešče države Crne Gore kroz respektivna novčana davanja u iznosima od skoro 9,8 miliona i 5,6 miliona dolara, kao i nenovačana ulaganja (poreske olakšice, kancelarijski prostor, oprema), odnosno učešće opština od 4,8 miliona i krajnjih korisnika od 2,5 miliona dolara.

U diskusiji je naglašeno da ukupna predviđena vrijednost projekta GORA iznosi blizu 33 miliona dolara.

( B.H. )