Velika razlika: Plata u državnoj upravi 935, u industriji 649 eura

Najveće prosječne neto zarade u Crnoj Gori su u bankarstvu i finansijskim uslugama, a najmanje u proizvodnoj i prerađivačkoj industriji. U državnoj upravi plate su za skoro 300 eura ili za 44 odsto veće nego u industriji. U četiri grupe djelatnosti prosječne zarade su iznad hiljadu eura, a u 12 su ispod državnog prosjeka. Zarade u prosvjeti su malo ispod državnog prosjeka.

To pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat, koji su objavljeni za decembarske zarade.

U sedam grupa djelatnosti u kojima su zarade iznad prosječnih, dvije se odnose na javni sektor - državna uprava i zdravstvo, a u još dvije oblasti su dominantne kompanije u državnom vlasništvu - snabdijevanje električnom energijom i vađenje rude i kamena.

Najniže zarade u Crnoj Gori su u prerađivačkoj industriji 649 eura i za 165 eura su niže od državnog prosjeka, iako je riječ o jednom od najtežih poslova i gdje su često radna mjesta sa beneficiranim stažom zbog lošeg uticaja na zdravlje zaposlenih.

U ovoj oblasti u decembru je radilo 15 hiljada radnika, što je svega šest odsto od ukupnog broja zaposlenih. Prerađivačka industrije, takođe prema podacima Monstata, učestvuje sa svega 3,8 odsto u brutodomaćem proizvodu (BDP). Ovo pokazuje da je prerađivačka industrija, koja je u većini država nosilac ekonomija, u Crnoj Gori odavno na marginama ekonomskih aktivnosti.

Prosječna neto zarada u oblasti bankarstva, osiguranja i finansijskih usluga u decembru je iznosila 1.285 eura, odnosno za 58 odsto je veća od državnog prosjeka a skoro duplo veća (98 odsto) je od zarada u industriji. U ovoj oblasti na kraju prošle godine radilo je 4,5 hiljada radnika.

Druga grupa djelatnosti po visini zarade je “snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija”, sa prosjekom od 1.187 eura. I pored dugog naziva grupa skoro cijeli broj njenih radnika od 3,5 hiljada se odnosi na tri državne kompanije Elektroprivredu, Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) i Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES). U ovoj oblasti su i ranije bile zarade iznad prosjeka, a prije dvije i tri godine su djelimično dodatno povećane kroz izmjene kolektivnih ugovora.

Na trećem mjestu sa prosječnom zaradom od 1.049 eura je oblast “vađenja ruda i kamena” koja se odnosi na rudarske kompanije i kamenolome. U ovoj oblasti u decembru je radilo 1,8 hiljada radnika, dok se nešto preko hiljadu radnika odnosi na državni Rudnik uglja Pljevlja. Upravo u ovoj kompaniji proteklih godina su povećane zarade kroz kolektivne ugovore, tako da ona i diže prosječnu zaradu u cijeloj grupi.

Oblast “informisanje i komunikacije” sa 11 hiljada radnika u decembru je imala prosječnu zaradu od 1.039 eura. Visok prosjek zarada je ostvaren zahvaljujući većim platama u telekomunikacionim kompanijama, mobilnim i kablovskim operaterima, a ne u medijima.

Na petom mjestu je “državna uprava, odbrana i socijalno osiguranje” sa prosjekom od 935 eura. U ovoj oblasti u decembru su radile 23 hiljade zaposlenih. Prosječna zarada kod ove grupe u 2021. godini je iznosila 603 eura, i od tada je povećana za 55 odsto, kroz program Evropa sad i naknadne izmjene kolektivnog ugovora. Takođe je od tada i broj zaposlenih povećan za dvije hiljade ili oko deset odsto.

U firmama koje je bave poslovima sa nekretninama, zaposleno je 3,2 hiljade radnika, a njihova prosječna neto zarada u decembru je iznosila 930 eura.

Iznad državnog prosjeka sada su i zarade u zdravstvu i socijalnoj zaštiti - 898 eura. U ovoj oblasti radi 15 hiljada radnika. Njihova prosječna zarada u 2021. godini, prije Evrope sad iznosila je 650 eura, i od tada je povećana za 38 odsto. Broj zaposlenih od tada povećan je za dvije hiljade.

Malo ispod prosjeka je sektor obrazovanja sa zaradom od 810 eura. Oni su malo iznad državnog prosjeka bili 2021. godine sa tadašnjom zaradom od 551 euro, koja je od tada porasla za 47 odsto. Uz ovaj period od dvije godine i broj zaposlenih je povećan sa 14,2 na 17,4 hiljade radnika.

Malo ispod prosvjetnih radnika su građevinari sa prosjekom od 783 eura. U ovoj djelatnosti sa 18,3 hiljade radnika, plate su od kraja 2021. godine porasle za 65 odsto. Na rast u ovoj djelatnosti uticalo je i povećanje minimalne zarade, ali dobrim dijelom i deficitarna zanimanja i nedostatak kvalifikovane radne snage, zbog čega su poslodavci morali da povećavaju zarade kako bi našli radnike.

Na desetom mjestu po visini zarade nalazi se oblast saobraćaja i skladištenja u kojoj radi 13 hiljada zaposlenih. Njihova zarada je od 2021. godine porasla sa 514 na 777 eura ili za 51 odsto.

Na spisku po visini zarada slijedi i druga po veličina djelatnost u Crnoj Gori koja se statistički zove “usluge smještaja i hrane”, a obuhvata ugostiteljstvo i hotelijerstvo. U ovoj grupu u decembru je radilo 22,8 hiljada radnika sa prosječnom zaradom od 768 eura. U špicu ljetnje sezone broj zaposlenih je veći i za deset hiljada. Njihova prosječna zarada u 2021. godine iznosila je 395m povećana je za 94 odsto. Kao i kod građevinarstva do rasta je došlo usljed povećanja minimalne zarade na 450 eura, ali i zbog toga što su poslodavci da bi našli i zadržali radnike morali da im povećaju i plate.

U oblasti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva radi 2,3 hiljade radnika, a njihova prosječna zarade je od 2021. godine povećana sa 452 na 755 eura ili za 67 odsto.

Djelatnost koja obuhvata umjetnost, zabavu i rekreaciju obuhvata 7,4 hiljade radnika. Njihova prosječna zarada je 2021. godine iznosila 425 eura a sada iznosi 745 eura, odnosno povećana je za 75 odsto.

Prosječna zarada kod stručnih i naučnih djelatnosti u decembru je iznosila 735 eura, dok je 2021. iznosila 453. Ovu grupa obuhvata 15,6 hiljada radnika, osim naučnih i stručnih institucija, računovodstvenih i revizorskih agencija,.. ona obuhvata i sva preduzeća registrovana za konsultantske djelatnosti.

Kod preduzeća za komunalne usluge i vodosnabdijevanje prosječna zarada iznosi 686 eura, i porasle su za 39 odsto od 2021. godine. U ovoj oblasti radi 5,8 hiljada radnika.

U najvećoj djelatnosti u Crnoj Gori trgovini, sa 48 hiljada radnika, prosječna zarada u decembru je iznosila 670 eura, i u odnosu na prije dvije godine porasla je za 280 eura ili za 70 odsto. I u ovoj grani je do rasta došlo zbog povećanja minimalne zarade, ali i nedostatka radnika zbog čega su poslodavci dodatno povećavali zarade.

Oblast “administrativne i uslužne djelatnosti” u značajnom obimu obuhvata agencije registrovane za preuzimanje radnika, odnosno radnici su formalno zaposleni kod njih, a oni ih prosljeđuju poslodavcima. Prosječna zarada kod njih je u decembru iznosila 656 eura, dok je u 2021. iznosila 359 eura. Ovaj rast od 82 odsto je u značajnom mjeri ostvaren zbog povećanja minimalne zarade i nedostatka radne snage spremne da radi pod ovim uslovima. Cijela ova grupa djelatnosti je na kraju prošle godine imala 11 hiljada radnika.

Zarade u javnom sektoru značajno veće nego u privatnom, ali nema zvanične statistike

U Crnoj Gori se prosječna zarada obračunava na osnovu podataka koji šalju poslodavci koji imaju više od deset radnika.

I to je jedini oblik prosječne zarade. Na primjer, u susjednoj Srbiji, ali i u drugim državama, postoje podaci koji se odnose za prosječne zarade u javnoj upravi i privatnom sektoru, kao i takozvana medijalna zarada koja se smatra statističkom metodom koja na najrealniji način prikazuje prosjek zarade.

Iz Monstata su više puta saopštavali da oni podatke obrađuju na osnovu metodologije koju im određuje Statistički savjet i na osnovu godišnjeg programa kojeg usvaja Vlada. Navodili su i da su spremni da pređu i na drugačije obračune prosječnih zarada ako im se to naloži i obezbijede informatičko-tehnološki uslovi.

Konsultantska kuća “Fidelity” nedavno je saopštila da se konačno može izračunati prosječna neto zarada u javnom i privatnom sektoru na osnovu posrednih podataka za 2022. godinu.

“Godišnji trošak bruto plata u privatnom sektoru za 2022. godinu je iznosio 1.315.506.629 eura, dok je broj radnika iznosio 155.795 (podaci PKCG). Kada podijelimo ta dva broja i još podijelimo sa brojem mjeseci (12) dobijamo da je mjesečna bruto plata u privatnom sektoru u 2022. godini iznosila 700 eura. Kada oduzmemo poreze i doprinose, prosječna mjesečna neto zarada u sektoru privrede u 2022. godini je iznosila 555 eura. A pazite ovo: prosječna mjesečna neto plata na nivou države u 2022. godini je iznosila 712 eura i veća je za 157 eura ili 28% u odnosu na privatni sektor! Ovo znači samo jedno - prosječna neto plata u javnom sektoru je makar 70% veća od prosječne neto plate u privatnom sektoru”, naveli su iz ove konsultantske kompanije.

( Mirko Kotlaš, Goran Kapor )