Američki senat predstavio sporazum: 118 milijardi dolara za povećanje bezbjednosti granica i pomoć Izraelu i Ukrajini
Predlog bi mogao biti najbolja šansa za predsjednika Džozefa Bajdena da ponovo uruči Ukrajini ratnu pomoć – što je glavni cilj vanjske politike koji dijele i glavni demokrata u Senatu, senator Čak Šumer, i najviši republikanac, senator Mič Mekonel
Američki senat predstavio je sporazum vrijedan 118 milijardi dolara kojim bi se povećala bezbjednost granica i pružila pomoć Izraelu i Ukrajini.
Senatori Kris Marfi, Džejms Lenkford i Kirsten Sinema objavili su predlog zakona kojim bi se povećala bezbjednost granica uz pružanje više pomoći Ukrajini, Izraelu i Tajvanu. Ako se usvoji, dvostranački kompromis bio bi prvo veliko ažuriranje američkog imigracijskog sistema od 1990-ih.
Predlog bi mogao biti najbolja šansa za predsjednika Džozefa Bajdena da ponovo uruči Ukrajini ratnu pomoć – što je glavni cilj vanjske politike koji dijele i glavni demokrata u Senatu, senator Čak Šumer, i najviši republikanac, senator Mič Mekonel.
Bajden i čelnici demokrata i republikanaca u Senatu nastojali su ponovo snabdjeti Ukrajinu za rat protiv Rusije, ali su se suočavali sa otporom konzervativnih republikanaca koji su insistirali na mjerama za borbu protiv ilegalne imigracije na granici s Meksikom.
Nacrtom zakona objavljenim u nedjelju obezbijedilo bi se 60 milijardi dolara pomoći Ukrajini, čiji su napori da potisne rusku invaziju oslabljeni obustavom američkih isporuka municije.
Dogovorom bi se takođe osiguralo 14,1 milijardi dolara vojne pomoći Izraelu, oko 2,44 milijarde dolara namijenjeno je za rješavanje pitanja bezbjednosti u Crvenom moru, gdje jemenski pobunjenici Huti izvode napade na komercijalne brodove, dok je 4,83 milijardi dolara predviđeno za podršku azijskim saveznicima u jeku napetosti između Kine i Tajvana.
Prema dogovoru, predsjednik bi dobio nova ovlašćenja da odmah protjera migrante ako vlasti budu pretrpane zahtjevima za azil.
Očekuje se da će ilegalna imigracija biti ključno pitanje tokom predsjedničkih izbora u novembru, a republikanski kandidat Donald Trump već vodi kampanju na tvrdnjama o "invaziji" na južnoj granici.
Bajden je u nedjjelju pozvao Kongres da "brzo usvoji" sporazum kako bi ga mogao potpisati i pretvoriti u zakon.
"Postigli smo dogovor o dvostranačkom sporazumu o nacionalnoj bezbjednosti koji uključuje najteži i najpravedniji skup graničnih reformi u decenijama", rekao je Bajden u izjavi.
Čelnik demokratske većine u Senatu Čak Šumer rekao je da će nastojati da zakaže glasanje o zakonu u srijedu, opisujući paket kao "monumentalan korak prema jačanju američke nacionalne bezbjednosti u inostranstvu i duž naših granica".
"Ovo je jedan od najnužnijih i najvažnijih zakona koje je Kongres predložio unazad godinama kako bi se osigurao prosperitet i bezbjednost Amerike", rekao je Šumer u izjavi.
Uprkos podršci čelnika demokrata, zakon se suočava sa neizvjesnim izgledima i u Senatu i u Predstavničkom domu, gdje republikanci imaju većinu.
Predsjednik Predstavničkog doma republikanaca Majk Džonson rekao je u nedjelju da će dogovor u Senatu biti "mrtav čim stigne" do Predstavničkog doma koji kontrolišu republikanci.
"Ovaj nacrt je još gori nego što smo očekivali i katastrofu na granici koju je stvorio predsjednik neće približiti okončanju", rekao je Džonson na mreži X.
Predlog zakona takođe bi mogao naići na otpor nekih demokrata zbog pružanja veće vojne pomoći Izraelu, koji je pod sve većim međunarodnim pritiskom zbog humanitarne krize u Gazi.
( Radio Slobodna Evropa )