Ramonda je zapravo nada
Sve popularnija pjevačica novije generacije Teya Dora učestvovaće na sprskom izboru za predstavnika na Eurosongu, te otkriva zašto njena numera nosi naziv po rijetkom cvijetu
Muzičarka Teodora Pavlovska već neko vrijeme gradi uspješnu karijeru pod pseudonimom Teya Dora. Predstavlja svijetlu zvijezdu u novoj generaciji muzičara, a njeno putovanje kad je u pitanju ova vrsta umjetnosti započelo je još u djetinjstvu. Još dok je bila u Americi na studijama, napisala je pjesmu za Nikoliju, a kasnije i za brojne balkanske izvođače. Njena jedinstvena kombinacija glasa i stila privukla je pažnju producenata, te je Teya Dora ubrzo počela da kreira i sopstvene pjesme.
Nedavno se iznenada prijavila za festival “Pjesma za Evroviziju” gdje će se predstaviti pjesmom “Ramonda” i pokušati da izbori mjesto kao srpski predstavnik na ovom najvećem evropskom muzičkom šou.
Pjevačica govori za “Vijesti” o takmičenju, svojoj inspiraciji, stvaralaštvu i saradnji sa izdavačkom kućom “Bassivity” i ekipom koja stoji iza serijala “Južni Vjetar”.
Kako si, nakon završetka studija na Berkliju u Americi, započela svoju karijeru na Balkanu i to sa jednom od najpopularnijih izdavačkih kuća- “Bassivity”?
Dok sam bila u Americi uradila sam jednu pjesmu na srpskom, i zazvučalo mi je da bi lijepo legla Nikoliji. Našla sam kontakt njenog menadžera na Instagramu i javila mu se. Njoj se jako dopala moja pjesma i odlučila je da je otpjeva. U pitanju je numera “Nema Limita” koja je postala veliki hit, i kada sam došla u Srbiju otišla sam u “Bassivity” gdje smo napravili neki plani za moju karijeru. Tad je izašla moja pjesma “Da na meni je”.
Nakon toga desila se za mene značajna saradnja. Naime, dobila sam priliku da otpjevam špicu druge sezone popularne serije “Južni vetar”. U pitanju je pjesma “Pazi se” koju sam radila zajedno sa Cobijem. Režiseru filma i serije Milošu Avramoviću se jako dopala boja mog glasa na demo verziji jer sam ja otpjevala prvobitnu radnu verziju za pesmu i rekao je da bi volio da im napravim još jednu pjesmu za seriju koju bi ja i izvela. Tako je sve krenulo- desila se “Oluja”, pjesma “Ulice” sa Nikolijom, pa i pjesma “Džanum”.
Mogu sa sigurnošću da kažem da tvoje pjesme imaju emotivni i duboki tekst koji se brzo pamti, a ritam je zarazan i upečatljiv. Po tvom mišljenju, šta i ko je najviše uticao na tvoje stvaralaštvo? Odakle crpiš inspiraciju?
Držim se svog osjećaja. Tata mi je od malena ukazivao na najbolje momente u nekim pjesmama koje smo slušali. Objašnjavao mi je njegovo viđenje zašto ta pjesma toliko dotiče ljude i zašto je refren, na primjer, pamtljiv. Dan danas se vodim tim nekim smjernicama.
Što se tiče procesa rada, kod mene sve ide prvo kroz muziku, iz koje dođe najveća emocija. A onda, uglavnom, na red dođe tekst koji prilagođavam ritmici i emociji melodije koju sam stvorila.
S obzirom na to da su tvoje pjesme veoma emotivne, u žanru su R&B i hiphop, kako misliš, šta je to što ti je pomoglo da ostvariš saradnju sa Avramovićem u radu na kompozicijama za akciono-dramsku seriju i filmove “Južni vjetar”?
Mislim da se njima dopao moj rad i da su vidjeli da to što radim može jako lijepo da se uklopi sa filmom i serijom.
Za špicu druge sezone Avramović me je pozvao i tražio da napravim obradu jedne ruske tradicionalne pjesme, međutim, došla je bolja ideja. Tako je i nastala pjesma “Džanum”.
U maju prethodne godine dostigla si četvrto mjesto na globalnoj top-listi najviralnijih pjesama Spotifaja, i postala si treća srpska izvođačica koja je ostvarila više od miliona mjesečnih slušalaca, a sve to sa samo jednom pjesmom - “Džanum”. Šta misliš, odakle toliki uspjeh te pjesme? Zašto je ljudi različitih nacija i jezičkih područja prevode i pjevaju na svom jeziku?
Mislim da je emocija uradila svoje. Pjesma nosi veliku težinu i rijetko koga, ko je čuje, ne dodirne bar na neki način.
Takođe, pjesma ima veoma “catchy” (privlačan) dio koji su ljudi iskorišćavali za Tik Toku uz, uglavnom, emotivne video zapise. Tik Tok je platforma gdje, kada postavite video, odakle god da ste može jako brzo da dođe do drugog kraja svijeta. To se upravo desilo sa mojom pjesmom. Ljudi su masovno krenuli da koriste pjesmu “Džanum” kao muzičku podlogu na svojim Tik Tok video snimcima, i to je otišlo van naših granica.
U intervjuima pominješ da ti je bitno da budeš “drugačija” i “čudnija”. Šta za tebe znače ti pojmovi?
To znači da budem svoja i da se trudim da me ne ponese nešto što je trenutno aktuelno. Jer to aktuelno može da me povuče da ispratim trend i da uradim nešto što svi rade jer je sigurnija opcija.
Drugačija znači da budem iskrena u onome što radim i stvaram, jer, na kraju dana, svako od nas je poseban, samo je potrebno da se trudimo da to pokažemo i drugim ljudima i ostanemo dosljedni sebi.
Kao neko ko pripada novoj generaciji popularnih muzičara na balkanskoj sceni, šta misliš, šta je neophodno da jedan/na pjevač/ica stekne popularnost? Da li su samo muzika i tekst dovoljni?
Ne znam sta je potrebno. Mislim da za to ne postoji recept. Ali mogu da kažem da je biti iskren jako traženo danas, jer je postalo sve rjeđe i rjeđe.
Kada možemo očekivati tvoju sljedeću pjesmu, a možda i album dugo očekivani i planirani?
Pjesma “Ramonda” je već izašla. Imam spreman još jedan spot i pjesmu koja će izaći najvjerovatnije odmah poslije izbora za srpskog predstavnika na Pjesmi Evrovizije.
Odlučila si da upravo novi singl “Ramonda” predstaviš na pomenutom festivalu. Reci nam nešto više o toj pjesmi, njenoj produkciji i nastanku?
Nisam imala u planu da se prijavim za ovo takmičenje, ali je nekako sve došlo na svoje i odvelo me spontano u tom smjeru. Napravila sam prvu melodiju koja se čuje u pjesmi i taj projekat je neko vrijeme samo stajao. Onda sam sa mojim producentom Lukom Jovanovićem Luksonijem sjela i odradila muzički dio cijele pjesme.
Ajzi je uskočio i pomogao oko teksta, te smo došli do prelijepe simbolike i naziva - cvijeta “Ramonda”. Inače, ramonda je cvijet koji je fragilan, običan na prvi pogled, a zapravo jako rijedak i snažan. Specifično za ovu biljku je taj što kada potpuno dehidrira, samo jedna kap vode može da je vrati u život. Ramonda zapravo predstavlja nadu.
( Maja Eraković )