Političkih 100 dana Vlade: Imenovanjima se i diče i guše

Dogovor s opozicijom o kontroli popisa stanovništva, oživljavanje pregovora s EU kroz imenovanja u pravosuđu, sukob Pokreta Evropa sad (PES) i Demokrata zbog kadrovanja u sektoru bezbjednosti, retroaktivno razrešenje zastupnice pred sudom u Strazburu i odluka ministra pravde da stopira izručenje turskog državljanina - ključni su politički događaji koji su obilježili prvih stotinu dana rada Vlade.

Kabinet premijera Milojka Spajića izabran je 31. oktobra prošle godine, i osim PES-a i Demokrata čine ga Socijalistička narodna partija, CIVIS, Albanski forum i Albanska alijansa. Parlamentarnu podršku daje im koalicija Za budućnost Crne Gore, koja bi uskoro mogla da im se pridruži u izvršnoj vlasti.

Sagovornici “Vijesti” ocjenjuju da je popunjavanje pravosudnih pozicija, iako nije formalno nadležnost Vlade već parlamenta, najvažnije što se desilo u sto dana njenog funkcionisanja. Kažu da je izvršna vlast indirektno pomogla tome, što je dovelo do oživljavanja pregovora s EU.

Osim toga, kao pozitivan primjer rada Vlade ističu njen kompromis s opozicijom o popisu. S druge strane, kao negativne slučajeve navode ishitreno donošenje nekih odluka, izmjene zakona po hitnom postupku, neslaganje konstituenatana Vlade... Tome bi se mogli dodati netransparentnost rada Spajićevog kabineta - sve više elektronskih sjednica i sve manje konferencija za medije, kao i partijska zapošljavanja - iako su konstituenti poručivali da će tome stati nakraj.

POHVALE EU

Programski direktor NVO “Uzor” Marko Pejović kaže da su imenovanja u pravosuđu “riješena zahvaljujući pregovorima premijera s predstavnicima parlamentarne većine, ali i opozicije”. Podsjeća da je vrhovni državni tužilac (VDT) izabran prošle sedmice glasovima 61 poslanika, čime su, prema njegovim riječima, ispunjeni “elementarni uslovi za nastavak evropskog puta Crne Gore”.

Osim VDT-a, izabrana su tri člana Sudskog savjeta u decembru i jedan sudija Ustavnog suda u novembru.

Istraživačica javnih politika u NVO Institut alternativa Milena Muk navodi da je Vlada potencijal za izgradnju političkog konsenzusa pokazala, osim kroz dogovor o popisu, i posredno kroz stvaranje uslova za konsenzus o imenovanjima u pravosuđu. Iako to, kaže, ne bi trebalo da predstavlja slučaj bez presedana i iako je suštinski tek obezbjeđivanje preduslova za normalno funkcionisanje institucija, mora se, dodaje, prepoznati da je u specifičnom kontekstu polarizacije crnogorske političke scene i društva, postizanje dogovora o ovim pitanjima važan iskorak.

“Ipak, lista zadataka je i dalje dugačka, i to je bila i vrlo jasna poruka međuvladine konferencije u Briselu. Održavanje konferencije nakon dvije godine jeste obnavljanje političkog dijaloga na najvišem nivou s EU, i takođe je važno obilježje prvih sto dana rada Vlade”, ocjenjuje sagovornica.

Da je vraćanje fokusa na pregovore s EU važno, ističe i građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić, koja kaže da se to desilo dijelom opredjeljenjem Vlade, a dijelom aktiviranjem novih instrumenata od EU. Navodi da je fer reći da su uspjesi u deblokadi institucija, iako značajni, bili više rezultat okolnosti, nego izvrsnog umijeća.

“Prije svega, činjenica je da su kriterijumi EU za Crnu Goru nakon dvije neuspješne vlade izuzetno niski. I domaća javnost i međunarodna zajednica iscrpljeni su intenzivnim dešavanjima u posljednjih tri i po godine, i hvataju se za svaku slamku spasa. Ni u jednoj drugoj zemlji uslovi za napredak u pregovorima nisu imenovanja, jer se to smatra rutinskim poslovima institucija. Međutim, kod nas partije pet godina nisu htjele da se dogovore, pa je to postalo gorući prioritet. Pitanja neprincipijelnih dogovora oko izbora i kvaliteta pojedinog kadra, ostala su u drugom planu”, rekla je ona.

Popuna pravosudnih pozicija rezultirala je pohvalama EU na nedavno održanoj međuvladinoj konferenciji u Briselu, zbog čega u Vladi smatraju da bi država mogla do ljeta da ispuni privremena mjerila u ključnim pregovaračkim poglavljima (23 i 24 - pravosuđe i vladavina prava), i da na jesen počne da zatvara neka poglavlja. Da joj je to pitanje bitno, Vlada je pokazala i time što je obnovila pregovaračku strukturu i imenovala glavnog pregovarača.

POPIS I “SIVA” LISTA

Kad je riječ o popisu, Pejović kaže da se ne smije zanemariti činjenica da je Spajić uspio “da na vrlo dobar način ispregovara pitanje pripreme i sprovođenja” tog procesa i ostvari “apsolutnu saglasnost svih relevantnih subjekata”.

Popis je trebalo da počne 1. novembra, ali ga je Vlada odgodila istog dana kad je izabrana, jer je opozicija prijetila bojkotom. Premijer je nakon toga održao više sastanaka sa tim partijama, nevladinim sektorom i vijećima manjinskih naroda, što je rezultiralo potpisivanjem sporazuma kojim je predviđena kontrola unosa prikupljenih podataka, izrada softvera za njihovu provjeru, ulazak opozicije u popisne komisije... Pošto je dio tih stranaka i nakon toga istupio s novim zahtjevima u vezi sa softverom, Spajić je to uvažio i još jednom odgodio popisivanje. Na kraju, kompromis je postignut i popis održan, bez bojkota.

U rezultate Vlade moglo bi se ubrojati i to što Crna Gora nije završila na “sivoj” listi Radne grupe za finansijsku akciju (FATF), što joj je prijetilo zbog nerada u borbi protiv pranja novca. Da je dospjela na listu, imala bi, prema ocjeni analitičara, probleme sa zaduživanjem, poslovanjem s inostranim kompanijama, ali i s političkim ugledom. Međutim, usvajanjem izmjena Krivičnog zakonika i Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, koje je predložila Vlada, to je izbjegnuto.

Međutim, Spajićev kabinet imao je i nekoliko poteza koji nisu za pohvalu. Jedan od njih je prošlonedjeljna odluka da retroaktivno smijeni zastupnicu države pred sudom u Strazburu Valentinu Pavličić i izabere novu, ne čekajući Ustavni sud da se izjasni o izmjeni uredbe po kojoj je to učinjeno.

Pojedini pravnici su ocijenili da je Vlada izmjenama tog akta pokazala da ima namjeru da “mimo propisa i ustavnih i demokratskih standarda” prekine mandat Pavličić.

Spajićev kabinet nije samo ekspresno iznijenio ovu uredbu, već i više od trećine zakona koji su u ovom periodu ušli u proceduru.

Muk kaže da takav početak rada Vlade u smislu načina na koji donosi redovne odluke i predlaže zakone - nije slavan. Objašnjava da je prema podacima Instituta alternativa, od početka novembra Vlada predložila 17 zakona na usvajanje po skraćenom, odnosno hitnom postupku.

“Uz nekoliko opravdanih izuzetaka, poput izbjegavanja da se nađemo na ‘sivoj’ listi ili u slučaju sporazuma u okviru Berlinskog procesa, to je izuzetno velik udio koji govori o negativnom trendu isključivanja javnosti i izostanku temeljnih analiza i procjena u procesu odlučivanja. Dodatno, ovaj trend se negativno preslikava i na pristup organizaciji i načinu rada državne uprave, a nedavno je najbrzopletiji odraz dobio u najavi ukidanja Uprave za inspekcijske poslove”.

TRVENJA IZMEĐU PARTNERA

Jedna od spornih poteza je i skorašnja odluka ministra pravde Andreja Milovića da odbije da Turskoj izruči njenog državljanina Binalija Camgoza optuženog za više teških krivičnih djela. Milović je odluku o neizručenju pravdao narušenim zdravstvenim stanjem turskog državljanina i etničkom pripadnošću, iako je odlukom Višeg suda iz Podgorice, koja je 1. juna prošle godine postala pravosnažna, utvrđeno da su ispunjeni uslovi za ekstradiciju.

Spajić je kritikovao Milovića zbog tog poteza, poručujući da ministar treba da objasni Vladi i javnosti zašto je to učinio.

U centru pažnje Milović je bio i zbog toga što je početkom decembra zatražio hitne smjene u sektoru bezbjednosti, poručujući da će otići iz Vlade ako neki ljudi ostanu na pozicijama. Zbog toga su se “zategli” odnosi između PES-a i Demokrata, a kriza tinja jer Spajić odbija da uvrsti u dnevni red sjednice izvršne vlasti predlog ministra unutrašnjih poslova i funkcionera Demokrata Danila Šaranovića o razrješenju šefa policije Zorana Brđanina.

Pejović kaže da je bezbjednosni sektor “jedno od najzabrinjavajućih pitanja” s obzirom na to da je, prema njegovim riječima, svakog dana sve više očigledno da je to “linija razdvajanja Demokrata i PES-a”.

“Postavlja se pitanje koliko će trajati ovo nesaglasje i na koji način će se okončati. Takođe, ovo pitanje i određeni postupci nisu samo problem između ovih dviju partija, već i tačka sporenja između ministra pravde i premijera, odnosno dva visoka funkcionera iste partije, makar prividno”, konstatuje on.

“Vijesti” od Vlade nisu dobile odgovore na pitanja povodom sto dana njenog rada. Na pitanja nije odgovorio ni PES, najveći konstituent vlasti, dok su iz najjače opozicione stranke, Demokratske partije socijalista (DPS), neformalno rekli da će održati konferenciju za medije povodom sto dana Vlade.

Bajramspahić: Vladi tek predstoji dokazivanje u pregovorima

Dina Bajramspahić ocjenjuje da je u pregovorima s EU “probuđen novi entuzijazam i sa crnogorske, i sa evropske strane”. Napominje da ipak treba dobronamjerno podsjetiti i da su i prethodne dvije vlade u početku uživale snažnu međunarodnu podršku i da su počeci njihovih mandata bili praćeni nadom i očekivanjem “da će šansa konačno biti ugrabljena”.

“Oba puta su se stvari vrlo brzo zakomplikovale, završile fijaskom i u ćorsokaku, i to treba da bude upozorenje protiv olakog shvatanja prvih uspjeha. Drugim riječima, i ovoj vladi tek predstoji da se dokaže jer je ovo nije sprint, nego trka na duge staze, i zahtjeva temeljnost koju tek treba da vidimo”.

Sagovornica kaže da još nije usvojen plan rada Vlade za ovu godinu, koji će, dodaje, tek pokazati koliko ozbiljne će biti reforme. Navodi da je Vlada “najglomaznija do sada” i da je najveći broj ministara “nevidljiv”.

“Ali možda je to pomoglo da se barem previše ne izlijeću s nesistemskim idejama bez ikakve analize i idejama koje nisu u skladu s evropskim standardima, što su prethodne dvije vlade u kontinuitetu radile. Izazov će biti izdizanje iznad dominantnog populističkog narativa i kreiranje održivih i kvalitetnih reformi”.

Muk: Brzopletošću ugrožavaju obećanja o vladavini prava

Milena Muk kaže da se “brzopletost Vlade” u odluci o rasformiranju Uprave za inspekcijske poslove posebno ogleda u tome da ona ne raspolaže ni tačnim brojem zakona koje je neophodno izmijeniti kako bi se izvršila decentralizacija inspekcija, iako se njihove izmjene zahtijevaju do 15. februara.

“Ovaj ‘drugi’ trend, koji se djelimično dešava u sjenci atraktivnijih odluka i imenovanja, smatram zabrinjavajućim. Ukoliko se nastavi i ne ‘revidira’, može i te kako ugroziti obećanja o vladavini prava, koja često slušamo od premijera i drugih članova Vlade”.

Pejović: Mnoge stvari zabrinjavaju

Marko Pejović ocjenjuje da nije malo stvari koje zabrinjavaju u prvih sto dana Spajićevog kabineta.

“Kad je u pitanju reforma javne uprave, iz dosadašnjeg postupanja se može zaključiti da se nova vlast njome isključivo deklarativno bavi... Ovaj period obilježilo je i ubrzano imenovanje nove zastupnice Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava, bez čekanja presude Ustavnog suda. Ono što je veoma negativno obilježilo rad Vlade je neuspjeh u pronalaženju kompromisa s predstavnicima gotovo svih reprezentativnih sindikata u državi, i što veoma uskoro imamo izvjesne štrajkove zaposlenih u prosvjeti, zdravstvu, javnoj upravi i pravosuđu”.

( Nikola Dragaš, Željka Vučinić )