Vještačka inteligencija protiv ljudske gluposti

Kada sam se vratio sa nedavnog Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, više puta su me pitali o mojim glavnim utiscima i zaključcima. Jedna od tema o kojima se ove godine najviše raspravljalo bila je vještačka inteligencija (AI), a posebno generativna AI. Uvođenje velikih jezičkih modela (na kojima se ChatGPT zasniva) stvorilo je veliku nadu (i uzbuđenje) da će AI biti u stanju da učini mnogo na poboljšanju produktivnosti i ekonomskog rasta u budućnosti.

Da bismo se pozabavili ovim pitanjem, prvo treba zapamtiti da današnjim svijetom dominira ljudska glupost, a ne vještačka inteligencija. Brzi rast megaprijetnji (svaka od njih je element šire „polikrize“) potvrđuje da su naše politike prestale da funkcionišu normalno, i da su preduzete mjere pogrešne. To nam ne dozvoljava da otklonimo čak ni najozbiljnije i najočiglednije prijetnje našoj budućnosti. Ovo uključuje klimatske promjene, koje će dovesti do ogromnih ekonomskih troškova; neuspjeh države, što će značajno povećati talas klimatskih izbjeglica; ponavljajuće, opasne pandemije koje mogu izazvati još veću ekonomsku štetu nego što je to učinio kovid-19.

Da stvar bude gora, opasna geopolitička rivalstva počinju da eskaliraju u nove hladne ratove (na primjer, između SAD i Kine) i potencijalno eksplozivne tekuće ratove (npr. u Ukrajini i na Bliskom istoku). U mnogim zemljama širom svijeta, rastuća nejednakost prihoda i bogatstva, djelimično uzrokovana hiperglobalizacijom i tehnologijama za uštedu radne snage, podstakla je nezadovoljstvo liberalnom demokratijom, otvarajući nove mogućnosti za populističke, autoritarne, agresivne političke pokrete.

Neodrživi nivoi privatnog i javnog duga prijete da dovedu do dužničke i finansijske krize. I možda ćemo vidjeti i povratak na visoku inflaciju, kao i stagflatorne negativne šokove na strani agregatne ponude. Opšti trend u svijetu je protekcionizam, deglobalizacija, prekid veza, dedolarizacija.

Osim toga, te čudesne nove AI tehnologije, koje imaju potencijal da pomognu ekonomski rast i ljudski prosperitet, takođe imaju ogroman destruktivni potencijal. One se već koriste za veće širenje dezinformacija, lažiranje po dubini i manipulaciju izborima, a povećavaju i strah od početka trajne tehnološke nezaposlenosti i daljeg širenja nejednakosti. Ništa manje zlokoban nije ni razvoj autonomnog oružja i sajber oružja poboljšanog vještačkom inteligencijom.

Zaslijepljeni odsjajem vještačke inteligencije, učesnici Davosa obraćali su malo pažnje na ove megaprijetnje, što nije bilo posebno iznenađujuće. Iskustvo mi govori da raspoloženje u Davosu služi kao kontraindikator za smjer u kome se svijet zaista kreće. Političari i biznis lideri idu tamo da promovišu svoje knjige i dijele floskule. Oni iznose opšteprihvaćeno mišljenje, koje se često zasniva na slici globalnih i makroekonomskih dešavanja - iz retrovizora.

Kada sam 2006. godine u Davosu upozorio da dolazi globalna finansijska kriza, ignorisan sam kao sumorni pesimista. A kada sam 2007. predvidio da će se mnoge vlade evrozone uskoro suočiti sa problemima duga, bio sam jednostavno proklet od strane italijanskog ministra finansija. Godine 2016, kada su me svi pitali da li je pad berze u Kini znači da je na pomolu „tvrdo slijetanje“, što bi dovelo do ponavljanja globalne finansijske krize, pretpostavio sam (tačno) da će Kina imati teško, ali izvodljivo slijetanje. Između 2019. i 2021, vruća tema u Davosu bio je kripto balon, koji je počeo da se ispušta 2022. Nakon toga, pažnja se okrenula čistom i zelenom vodoniku, još jednoj modi koja je već počela da pada u nemilost. Kada je u pitanju AI, velike su šanse da će ova tehnologija zaista promijeniti svijet u narednim decenijama. Međutim, fokus VEF-a na generativnu vještačku inteligenciju već izgleda pogrešno, jer će buduće AI tehnologije i AI industrije ići mnogo dalje od ovih modela. Na primjer, trenutno je na djelu revolucija u oblasti robotike i automatizacije, koja će uskoro dovesti do stvaranja robota sa ljudskim karakteristikama, koji će moći da uče i obavljaju mnoge zadatke - baš kao i mi. Ili, razmislite o tome šta bi AI mogla da uradi za biotehnologiju, medicinu i konačno ljudsko zdravlje i produžetak životnog vijeka. Jednako intrigantan je razvoj kvantnog računarstva, koji će se na kraju kombinovati sa razvojem AI kako bi bili kreirani napredni programi za kriptografiju i sajber bezbjednost.

Debati o klimi treba pristupiti takođe gledajući dugoročno. Danas je sve veća vjerovatnoća da klimatski problem neće biti riješen obnovljivom energijom (koja se razvija suviše sporo da bi dovela do velikih promjena) ili skupim tehnologijama kao što su “zarobljavanje” i sekvestracija ugljenika, zeleni vodonik. Možda nas čeka termonuklearna energetska revolucija, ali pod uslovom da se u narednih 15 godina napravi komercijalni reaktor. Ovaj bogati izvor jeftine, čiste energije, u kombinaciji sa jeftinim tehnologijama desalinizacije vode i novim poljoprivrednim tehnologijama, omogućio bi nam da nahranimo deset milijardi ljudi, koliko će ih do kraja vijeka živjeti na planeti.

U sektoru finansijskih usluga, centar revolucije neće biti kriptovalute i decentralizovani blokčejn. Ne, ona će se bazirati na centralizovanim finansijskim tehnologijama zasnovanim na AI, koje već unapređuju kvalitet sistema plaćanja, kreditiranja, raspodjele sredstava, usluga osiguranja i upravljanja imovinom. Nauka o materijalima predvodiće revoluciju u oblasti novih komponenti, 3D proizvodnje, nanotehnologije, sintetičke biologije. Osvajanje i istraživanje svemira pomoći će nam da spasimo planetu i pronađemo načine da stvorimo vanplanetarni način života.

Ove i mnoge druge tehnologije mogu promijeniti svijet nabolje, ali samo ako uspijemo da se izborimo sa njihovim negativnim nuspojavama, i ako budu iskorišćene za otklanjanje svih velikih prijetnji sa kojima se suočavamo. Možemo se nadati da će jednog dana vještačka inteligencija moći da pobijedi ljudsku glupost. Ali ona neće imati tu šansu ako mi sami sebe prethodno uništimo.

Autor je profesor emeritus ekonomije u Poslovnoj školi Stern Univerziteta u Njujorku; bio je viši ekonomista za međunarodne poslove u Vijeću ekonomskih savjetnika Bijele kuće za vrijeme administracije B. Klintona; radio je za MMF, Federalne rezerve SAD i Svjetsku banku

Copyright: Project Syndicate, 2024. (prevod: N.R.)

( Nouriel Roubini )