Puni stomaci za male pare - korisnici menze Plavog dvora zadovoljni uslugom
Studenti kažu da je izbor hrane dobar, ali da uvijek postoji mjesta i za poboljšanje... Zaposleni ističu da im je najvažnije zadovoljstvo “onih koje hrane svakog dana”, pa zbog toga i nerijetko slušaju “usmene sugestije razne prirode”
Opojni miris više vrsta pečenja, pasulja prebranca, raznih čorbi, kiselog kupusa širio se prostorijom, dok su studenti i đaci, strpljivo i vojnički, u redu čekali obrok. Njihovi drugari već su uživali u obimnoj i raznovrsnoj hrani, pozivali druge da, sa jednog kraja prostorije, što prije dođu do njih i zauzmu mjesto...Ove scene poznate su onima koji svakodnevno ili, pak, sporadično obitavaju i ručaju u klubovima i menzi kod podgoričkog studentskog doma Plavi dvor preko Morače.
Zaposleni sa kojima je ekipa “Vijesti” tog dana razgovarala, kažu da, u prosjeku, spreme više stotina obroka u zavisnosti od perioda školske, odnosno studentske godine. Napominju da broj korisnika raste u oktobru, novembru, decembru, ali da, pak, stagnira u periodima ispita i raspusta - januaru, februaru, junu i julu.
Studenti sa kojima su reporteri “Vijesti” razgovarali veoma su zadovoljni ponudom menze Plavog dvora.
Kažu i da se “uvijek lijepo najedu za male pare”. Prema njihovim riječima, izbor obroka je više nego dobar, ali mjesta za diverzitet uvijek postoji.
Da je stanje u menzi i više nego dobro, a hrana ukusna, uvjerili su se i reporteri “Vijesti” koji su popričali sa studentima i imali priliku da sami probaju jela sa dnevnog menija. Kvalitet hrane opravdava veliku posjećenost i studentsku pohvalu, u šta se uvjerila ekipa “Vijesti”. Spremljena sa mnogo ljubavi i poštovanja prema đacima i studentima, na meniju je bilo svega - od kuvanih jela, čorbi, pečenog krompira, do kolača, jabuka, pomorandži, čak i cijeđenih sokova... Studente su naročito radovale pileće šnicle i pasta u izlogu, pa je za njima potražnja, ipak, bila najveća.
Student Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore (UCG) Gojko Pavlović kazao je da je veoma srećan uslugama menze.
“Kad pogledamo koliko studenata i učenika u svakom momentu ovdje boravi, mislim da je kvalitet hrane dosta dobar što se mene tiče. Ako uzmemo u obzir cijenu za koju se sav ovaj servis pruža, ovo je odlično. Nisam previše izbirljiv kada je u pitanju hrana, zavisi sve od dana do dana, kako mi se šta svidi. Možda sam najveći fan piletine. Nemam neku preveliku zamjerku menzi, možda jedino što svi za večeru želimo više pomfrita”, kazao je Pavlović.
Emil Hodžić, student Fakulteta političkih nauka u Podgorici, naglašava da je dugo korisnik menze.
“Usluge menze koristim, četiri ili pet godina. Ima nekih malih sitnica, da kažem, koje se odnose na hranu. Što se tiče usluge, ona je super. Jedino možda da ima više vrsta mesa. Ne jedemo svi jednu vrstu mesa, nego više njih. Ostala usluga je relativno dobra, zaposleni su sjajni”, zaključuje Hodžić.
Zaposleni, pak, ističu da im je najvažnije zadovoljstvo “onih koje hrane svakog dana”, pa zbog toga i nerijetko slušaju “usmene sugestije razne prirode”.
Objašnjavanju da učenici i studenti, svakog mjeseca, imaju pravo na 30 obroka.
Cijena, kažu oni, varira u zavisnosti od dnevnog obroka. Korisnici doručak plaćaju 0,14 eura, a ručak 0,45 eura. Večera je, pak, jeftinija od ručka i košta 0, 36 eura.
To znači da studenti, u prosjeku, za usluge menze mjesečno moraju izdvojiti 31,50 eura.
Piletina i šnicle najbrže prođu
Ugostivši reportere “Vijesti” u posebnoj prostoriji, šefica menze Ankica Milošević potvrdila je “da piletina i šnicle najbrže prođu”.
“Nama je takav jelovnik da je svakog dana zastupljena hrana za svakog. Treba nam jedno tri sata da spremimo hranu, a sa spremanjem počinjemo u sedam ujutru. Ručak nam počinje od 11 sati i traje do četiri popodne. Za doručak je klasičan meni - omleti sa salamom, pršutom. Osim njih, u opciji su džem, margarin, viršla, slatki i slani med...”, kazala je Milošević, dodajući da, u kuhinji, sa njom, radi do 13 radnika.
Ističe da se meni radi na mjesečnom nivou, ali da, u zavisnosti od slučaja, on može biti nedjeljno mijenjan.
“Ako nešto nemamo na meniju, onda ga mijenjamo nedjeljno ili mjesečno, sve zavisi. Dosta toga zavisi i od dobavljača. Onda obavijestimo i studente. Oni i učenici se, konkretno, ne žale na kvalitet hrane. Žale se kada prođe neko jelo - piletina ili nešto drugo. Studenti nam sugerišu da ima više piletine, gulaša, karađorđeve šnicle”, kazala je Milošević.
Za svakog ponešto
Rukovoditeljka sektora ishrane Magdalena Kasalica kazala je “Vijestima” da brojno stanje učenika i studenata u prostorijama menze zavisi od toga da li je vrijeme praznika, ispitnih rokova ili pauza.
“Trenutno je studenata manje zbog toga što su bili praznici i studenti imaju pauzu do 20. februara. Kada su nam puni kapaciteti, to brojno stanje je različito. Imamo dvije kuhinje i tri kluba. Kuhinje rade u terminu od sedam do 21 sat i za studente spremamo doručak, ručak i večeru. U klubovima se, za bonove od doručka, mogu uzeti obroci. Najviši dio doručka se realizuje preko klubova”, kazala je Kasalica.
Prema njenim riječima, kuhinja Starog doma trenutno snabdijeva oko 300 studenata.
“Najveće brojno stanje nam je u septembru i oktobru, jer studenti imaju mogućnost da do dvadesetog u mjesecu uplate bonove. Nakon toga, imaju pravo da ih iskoriste do desetog u narednom mjesecu. Hrana nam je raznovrsna, pa je samim tim i odaziv studenata zbog toga jako velik”, rekla je rukovoditeljka sektora ishrane.
Kasalica kaže da se mjesečno pravi dogovor oko studentskih obroka.
“Svakog mjeseca postoji komisija koja pravi jelovnik, u čijem su sastavu tehnolozi ishrane, šefovi kuhinje, predstavnici studentskih organizacija i učenika. Jelovnici se prave u zavisnosti od sezone. Sada su na meniju zastupljene salate, sarme. U vrijeme proljeća su zastupljenje grilovane paprike, povrće, blitva, tikvice”, kazala je ona, dodajući da se uz svaki obrok dobija i prilog u “vidu kolača, voća, čajeva i sokova”.
Kontrole i usmene sugestije
Kasalica napominje i da imaju sklopljen “dogovor sa Institutom za javno zdravlje (IZJCG) koji dva puta godišnje provjerava stanje u menzi”. Istakla je da inspekcija redovno posjećuje sve objekte menze na teritoriji Podgorice. Na hranu koju prave kuvari i specijalisti, studenti, kako kaže, uglavnom, nemaju žalbe.
“Imamo, ponekad, usmene sugestije. Recimo, studenti najviše vole piletinu, pa je najviše traže. Jela koja studenti i đaci vole obično ranije prođu, i onda ostane neko jelo koje manje vole, pa traže da se to procentualno poveća. Studenti, kao sva omladina, najviše vole pecive, pice. Trudimo se da ih maksimalno ispoštujemo i serviramo visokoenergetsku hranu u našim mjesečnim jelovnicima”, rekla je Kasalica.
Poštuju post i vjerske praznike
Magdalena Kasalica ističe da se zaposleni u menzi trude da ispoštuju sve vjerske praznike i post, ali i studente koji su vegetarijanci.
“Mi jako poštujemo post. U zadnjih nekoliko godina studenti masovno poste. Bio je božićni post koji smo ispoštovali do kraja, a uvažamo post srijedom i petkom. Znamo ko posti po principu samousluživanja. Ima i slučajeva kad nam kažu da im počinje post i pitaju da li mogu da jedu u različito vrijeme. Trudimo se da ih ispoštujemo maksimalno sa naše strane. Nismo imali primjedbe. Trudimo se da uvažimo svaku sugestiju studenta. Hrana je toliko raznovrsna da svako nađe za sebe ono što mu otprilike odgovara”, kazala je sagovornica “Vijesti”.
Tražili više novca od Ministarstva, ali su zadovoljni dobijenim
Direktor studentskih domova u Podgorici Luka Ilić “Vijestima” je kazao da, zajedno sa svojim timovima, aktivno radi na popravljanju stanja u menzi. Sve je manje pritužbi, kaže Ilić, na opšte stanje u podgoričkim domovima.
“Smatram da smo napravili veliki uspjeh što se tiče kvaliteta menze, hrane i ukusa, i, naravno, asortimana. Moglo bi da se malo više radi na dodatnim asortimanima, pecivima, pancerotama, na svemu onome što vole studenti. Eventualno da se poboljša ponuda u klubovima. Radimo na tome da u narednom periodu povećamo broj namirnica koje će studenti moći da koriste”, rekao je Ilić.
On je kazao da menzu, dijelom, mjesečno finansira Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).
“Mjesečno šaljemo broj korisnika, a resor, na osnovu toga, uplaćuje sredstva koja su već utvrđena pravilnikom. Od ove godine se promijenio način finansiranja domova, tako da smo veoma zadovoljni kako to sad ide. Iako smo tražili da doprinosi ministarstva budu veći, došli smo do kompromisa i cifre koja svima odgovara”, kazao je sagovornik “Vijesti”.
( Nikola Saveljić )