Kako će izgledati život 2040. ako evropski klimatski plan uspije?

Godina je 2040. i zelena revolucija Evropske unije 90 odsto je dovršena. Evropljani će se voziti bicklima, jesti manje mesa i lakše disati, piše Politico u svojoj viziji budućnosti života na kontinentu ako uspije klimatski plan EU.

Klimatska neutralnost je 2040. nadohvat ruke jer je blok uspio da smanji svoje zajedničke emisije gasova staklene bašte na desetinu nivoa iz 1990., u skladu s ciljem predloženim prije 16 godina.

Rezultat je transformisani kontinent, ali stići do toga nije bilo lako - vladajuće koalicije su se raspale, kompanije su zatvorene, a poljoprivrednici su više puta opsjedali Brisel.

Evropljani sada više voze bicikla i jedu manje mesa. Ruralna područja imaju manje krava na ispaši i više električnih kablova iznad glave.

U EU više nije ostao nijedan rudnik uglja, ali poslovi u zelenoj proizvodnji cvjetaju.

Ukratko, smanjenje od 90 odsto do 2040. zahtijeva da Evropa preinači svoju privredu, promijeni svoje krajolike i stil života, prenosi agencija Hina.

Globalno zagrijavanje u međuvremenu je takođe prouzrokovalo promjene. Južne zemlje EU ograničavaju rad na otvorenom ljeti. Industrija skijaškog turizma u Alpima je u kolapsu. Iz klimatizovanog Berliamonta , Evropska komisija raspoređuje sve veću evropsku vatrogasnu flotu u borbu protiv žestokih požara i posreduje između regija koje se svađaju oko prava na vodu.

Ipak, nemoguće je reći hoće li se ova zamišljena budućnost ikada dogoditi jer širom kontinenta klimatske politike nailaze na otpor. Evropski poljoprivrednici bune se, a nadolazeći izbori mame zakonodavce da obećaju svojim biračima zelenu tranziciju bez napora.

Međutim, gledajući vlastitu procjenu EU i nedavna izvještavanja Evropskog naučnog savjetodavnog odbora za klimatske promjene, jedno je jasno - ako Evropa želi postići klimatsku neutralnost, promjene koje mijenjaju život neizbježne su.

Ne postoji jednostavan put do klimatske neutralnosti.

Dakle, pod pretpostavkom da sve ide po planu, što je pod velikim pitanjem, evo kako bi život u Evropi mogao izgledati za 16 godina.

Agrokulturna revolucija

Što je u vašem frižideru 2040. godine? Vjerovatno manje životinjskih proizvoda.

Ta promjena u prehrani pomogla je Evropi da značajno smanji emisije. Domaće životinje i dalje su u EU glavni izvor metana, drugog najvećeg pokretača globalnog zagrijavanja, ali manja potražnja za mesom i mliječnim proizvodima dovela je do smanjenja broja stoke i emisija.

Brisel i vlade država članica primijenile su različite mjere kako bi podstaknule ljude da konzumiraju više jela biljnog porijekla.

Pažljivije pogledajte sadržaj svog frižidera: možda postoji deklaracija za intenzitet ugljenika. Možda ste kupili te kobasice od vještačkog mesa jer su bile jeftinije od pravih, pošto je povezivanje emisija ugljenika s hranom podiglo cijene mesa.

Za poljoprivrednike je tranzicija značila agrokulturnu revoluciju. Sve je manje farmi stoke.

U 2023. naučni savjetnici EU predviđali su pad potražnje do 50 odsto. Poljoprivrednici su takođe prisiljeni da oštro smanje upotrebu đubriva na bazi azota, što zahtijeva promjenu poljoprivredne prakse kako bi prinosi bili stabilni.

Izvori prihoda poljoprivrednika takođe su se morali dramatično promijeniti. Pritom su mnogi iskoristili prednosti novog tržišta uklanjanja ugljenika kako bi zaradili novac skladištenjem CO2 na svojoj zemlji, posebno na područjima koja su se prije koristila za ispašu ili uzgoj usjeva za prehranu životinja.

Ipak, kako Evropa postupno ukida korišćenje fosilnih goriva, poljoprivreda je sada najveći izvor emisija na kontinentu.

Ako EU želi da postigne klimatsku neutralnost 2050., sektor će morati još više da smanji svoje zagađenje.

Manja potrošnja

Napustite kuhinju i razgledajte ostatak svoga stana.

Ako ste 2020. svoj dom grijali uljnim ili radijatorima na gas, vjerovatno ste od tada ugradili električnu toplotnu pumpu.

Što južnije živite, veća je vjerovatnoća da u vašem domu sada postoji klima uređaj jer temperature redovno prelaze 40 stepeni Celzijusa.

Ali uprkos korišćenju naizmjenične struje, zgrade širom EU troše manje energije zahvaljujući elektrifikaciji i boljoj izolaciji.

To takođe vjerovatno znači manje račune za struju. Korišćenje bilo kojeg fosilnog goriva skupo je jer su porezi na ugljik porasli, a subvencije su ukinute.

Evropljani su smanjili svoju ukupnu potrošnju.

To bi moglo da znači da svjesno kupuju manje novih stvari, ali velik dio smanjenja skriven je u prehrambenom lancu jer proizvođači sve više koriste reciklirane materijale.

Neke vlade su uvele mjere za zaustavljanje porasta životnog prostora za prosječnog Evropljanina jer sve više ljudi žive sami, što povećava potražnju za energijom i materijalima.

Nove mjere kreću se od ličnih olakšica za CO2 do programa i poreskih podsticaja koji pomažu parovima da se presele u manje stambene objekte nakon što im se djeca isele.

Postoji još jedan trend koji će ljude vjerovatno natjerati u manje ili napučenije smještaje. S obzirom na troškove renoviranja, "relativna cijena stanovanja vjerovatno će biti viša" do 2040. godine, predviđa se u procjeni Komisije.

Van kuće

Sada izađite van prostora u kojem živitre. Većina automobila su električni, 60 odsto automobila na ulicama ima nultu stopu emisije.

Kako bi to postigla, EU je 2035. postupno ukinula prodaju novih automobila na fosilna goriva, uprkos oštrom protivljenju konzervativaca.

Električni automobili nisu jedina promjena. Došlo je do rasta javnog prevoza i kratkoročnog 'rentiranja', što je takođe povezano s nastojanjem da se troši manje.

Umjesto da posjeduju svoje bicikle, sve više ljudi oslanja se na zajedničke gradske bicikle.

Osim toga, urbanisti rade na tome da podstaknu više ljudi na pješačenje i vožnju biciklom projektovanjem gradova koji omogućavaju manju udaljenost do škola i supermarketa.

Što se tiče putovanja na duže relacije, više ljudi koristi vozove kad je to moguće.

Oporezivanje i cijene ugljeni kaučinili su letove skupljim, tako da se na vikend izlet na Ibicu ili poslovna putovanja na konferencije širom Evrope odlazi sve manje.

Zbogom fosilnim gorivima

EU je gotovo dekarbonizovala svoj cijeli elektroenergetski sistem do 2040.

Unija sada uglavnom radi na obnovljivim izvorima energije, uz podršku nuklearne energije. Saobraćajni sektor, uz stalnu potražnju za naftom, sada je najveći potrošač fosilnih goriva.

Energetska tranzicija postala je sve vidljivija posljednjih godina. Osvrnite se oko sebe i primijetićete krajolik prošaran s više prenosnih tornjeva i više kablova koji se ukrštaju iznad glave.

Vidjećete i više vjetroturbina i solarnih panela.

Energija na ugalj ukinuta je, uprkos protivljenju Poljske.

Poslova povezanih s ugljem više nema. Očekuje se da će "zapošljavanje u industriji fosilnih goriva biti na zanemarivom nivou", kako je to procijenila EK 2024. godine.

Tržište rada se promijenilo jer je Evropa napustila ugljenik i sektore poput proizvodnje motora s unutrašnjim sagorijevanjem, dok rastu poslovi u obnovi zgrada, proizvodnji čistih tehnologija i upravljanju resursima. Zbog toga se prekvalifikovalo stotine hiljada Evropljana, naročito muškaraca jer poslovi nestaju u sektorima u kojima su oni više zaposleni od žena.

Industrijske emisije pale su za 85 odsto između 2015. i 2040. Neke su kompanije morale da promijene svoje cjelokupne proizvodne procese.

Drugi neutraliziraju svoje preostale emisije tehnologijom za hvatanje ugljenika, koja je sama po sebi postala posebna industrija, skupljajući CO2 prije nego što uđe u atmosferu.

Lakše se diše

Smanjenje emisija u EU pomaže u usporavanju klimatskih promjena, ali planeta nastavlja da se zagrijava.

Ljeta su toplija, zime su blaže, a vremenski uslovi su sve češće ekstremni, zbog čega odnose živote svake godine i prave štetu od više milijardi.

Ali, 2040. Evropljani uživaju u jednoj opipljivoj koristi od svojih napora za dekarbonizaciju i elektrifikaciju - lakše dišu.

Kako se fabrike uglja zatvaraju, a automobili na naftu uklanjaju s ulica, preuranjene smrti od zagađenog vazduha dramatično su pale - s oko 466.000 godišnje u 2015. na manje od 200.000 u 2040.

Postoje i druge prednosti: prelazak na biljnu prehranu i aktivnije načine prevoza, poput vožnje biciklom ili hodanja, takođe je poboljšao zdravlje prosječnog Evropljanina.

Uz manju potražnju za naftom i gasom, računi za uvoz fosilnih goriva na kontinentu više su se nego prepolovili od 2020. godine, oslobađajući stotine milijardi koje se mogu potrošiti na ujednačavanje zelene tranzicije.

Do sada je svijet vjerovatno prešao temperaturni prag od 1,5 stepeni Celzija.

Međutim, svaki djelić stepena zagrijavanja koji klimatski napori EU pomažu spriječiti spasiće živote i umanjiti uticaj na vodu, prirodu, prehrambene sisteme i širu ekonomiju.

Ipak, u 2024. godini, opseg potrebnih promjena izgleda kao recept za socijalne nemire.

Prošle sedmice poljoprivrednici su zapalili vatru ispred Evropskog parlamenta, a EU još nije ni pokušala da obuzda svoje zagađenje metanom...

( D.C. )