Dragićević: U Brskovu preko 100 zaštićenih vrsta, predviđena sječa 217 hektara šuma

Na koncesionom području rudnika Brskovo postoji preko sto zaštićenih vrsta biljaka, životinja i gljiva. Predviđena je sječa 217 hektara šume. Ukoliko se odobri rad rudnika to će biti genocid nad prirodom, kazala je juče biolog dr Snežana Dragićević na sjednici međuresorne radne grupe za izradu stručne analize ugovora o koncesiji.

Ona je sjednici prisustvovala kao predstavnik nevladinog sektora a po zanimanju je doktor bioloških nauka. Ovu radnu grupu je krajem januara formirao ministar enegetike i rudarstva Saša Mujović a njen zadatak je da do kraja februara, donese preporuke Vladi u vezi sa ovom koncesijom za geološka istraživanja i eksploataciju rude koja je dodijeljena 2010. godine firmi “Brskovo mine”, iza koje se nalazi of-šor firma “Tara resources”.

Na osnovni ugovor do sada je između države i koncesionara sklopljeno šest aneksa, kojim su produžavani rokovi. Ukoliko bi Vlada na preporuku radne grupe raskinula ugovor, predstavnici koncesionara su najavili arbitražni postupak za naknadu štete.

Dragićević je kazala da je neko u Detaljnom prostornom planu (DPP) Brskovo, koji je prošle godine bio na javnoj raspravi, izostavio podatke da se u rudi nalazi visok procenat žive, kao veoma otrovne materije, iako je to navedeno u geološkim istraživanjima.

“Da to neko nije izostavio mi sada ovdje ne bi imali o čemu da raspravljamo, jer postojanja rudnika prema crnogorskim propisima ne bi bilo moguće”, kazala je Dragićević.

Predsjednica Radne grupe i sekretarka u ministarstvu energetike i rudarstva Vesna Brajović, kazala je da za zapisnik treba konstatovati da je DPP za Brskovo pripremilo ministarstvo za ekologiju i prostorno planiranje u prethodnoj Vladi.

Član Radne grupe i direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić kazao je da u Crnoj Gori ne postoje skladišta opasnog otpada u kojem se nalazi živa, kao i da nije moguć ni njen izvoz. Zbog toga kako je kazao nije moguće odobriti rad rudnika sa živom.

Dragićević je kazala i da su dokumenta štelovana, kao i da se u DPP navode smješne mjere koje bi navodno trebalo da saniraju rudokope nakon eksploatacije.

Ona je kazala da u tom dokumentu piše da će prije eksploatacije “pažljivo ukloniti sloj zemljišta kako bi se naknadno koristio”.

“Kako je moguće da neko skine površinski sloj zemjišta na 200 hektara, da ga negdje čuva i kasnije vrati. Za tako nešto do sada nisam čula”, kazala je Dragićević.

Predstavnici koncesionara Luka Popović i Zoran Arsenijević kazali su da su oni pripremili studiju izvodljivosti koja je predata Vladi i na koju su dobili saglasnost.

Dragićević je navela da je to saglasnost bivše Vlade koja je nezakonito izdata, kao i da su između ostalog i zbog toga podnijete krivične prijave protiv bivšeg ministra kapitalnih poslova Ervina Ibrahimovića i državnog sekretara u tom ministarstvu Admira Šahmanovića.

Arsenijević je kazao da su oni kao koncesionari u svom izvještaju o geološkim istraživanjima naveli postojanje žive u rudi i to od 31 ppm (31 gram po toni), koja je poslata i džavnim organima, i da ne mogu biti odgovorni ako je taj dio izostavljen iz DPP.

On je naveo da je živa sastojak rude i da će se izvoziti kao ruda, na što nema ograničenja, kao i da u Evropi postoje rudnici i sa većim procentom žive pa rade uz poštovanje svih standarda o zaštiti životne sredine.

Za narednu sjednicu predloženo je da se razmata i analiza Ministarstva finansija o tome kolika bi bila potencijalna šteta po državu, ukoliko bi se donijela odluka o raskidu koncesije.

Neophodna sanacija rijeke Rudnice

Predstavnik Geološkog zavoda Darko Božović kazao je da žive uvijek ima u ovim rudama i da ne postoji apsulutna zabrana o njenom izvozu.

Kazao je i da rijeka Rudnica u Brskovu, zbog toga što prolazi kroz takav vuklanski sediment u svom sadržaju prirodno ima ove metale, a da je njihov sadržav povećan zbog rada prethodnog rudnika.

“Biće neophodna njena sanacija bez obzira da li će se graditi novi rudnik ili ne”, kazao je Božović.

( Goran Kapor )