"Izostaje adekvatan odgovor na govor mržnje prema LGBTIQ osobama"

Nadležne institucije u Crnoj Gori ne reaguju adekvatno na govor mržnje prema LGBTIQ osobama koji je u porastu, poručeno je na konferenciji Centra za monitoring i istraživanje (CeMI).

Programska direktorica CeMI-ja Teodora Gilić rekla je da je istraživanje, koje je sprovela ta nevladina organizacija u avgustu prošle godine, pokazalo da 60 odsto građana podržava konzervativne vrijednosti i izražava negativan stav prema LGBT populaciji.

Ona je kazala da se negativan i nepodržavajući stav sve više izražava govorom mržnje koji je prisutan kako na društvenim mrežama, tako i na online portalima.

“Kako je pokazao monitoring društvenih mreža koji je CeMI sproveo u okviru projekta, omalovažavanje, vrijeđanje, čak i prijetnje pripadnicima LGBT zajednice se naročito intenzivira u periodu neposredno prije i tokom odražavanja Parade ponosa“, navela je Gilić na konferenciji „Oblikovanje sigurnijeg okruženja za LGBTI osobe“.

Prema njenim riječima, problematično je što se takvi komentari ne uklanjaju, niti ih Zakon na to obavezuje, iako su najčešće ostavljeni na postovima Fejsbuk i Instagram profila establiranih medija.

„Kada je riječ o zločinima iz mržnje, dosadašnja praksa je pokazala da se napadi usmjereni protiv pripadnika/ca LGBT zajednice, zbog njihove seksualne orijentacije često tretiraju kao prekršaji, a ne kao zločini iz mržnje“, rekla je Gilić.

Ona je ocijenila da je iz tog razloga važno edukovati nosioce pravosudnih i drugih funkcija, da prepoznaju govor mržnje i zločine počinjene iz mržnje prema LGBTI osobama zbog njihove seksualne orijentacije, i na taj način uticati da takvi slučajevi budu pravilno okarakterisani i procesuirani pred nadležnim organima.

Generalna direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, Mirjana Pajković, kazala je da se pripadnici LGBT populacije i dalje suočavaju sa diskriminacijom i nasiljem u mnogim društvenim sferama.

„Uprkos tome postoji nada da možemo da stvorimo sigurniji prostor za sve ljude, bez obzira na njihovu seksualnu orjentaciju i rodni identitet“, navela je Pajković.

Ona je istakla da je ključno obezbijediti obrazovne programe koji će pomoći u suzbijanju predrasuda i stereotipa, ali i podići svijest o jednakosti.

„Zakoni i politike imaju ključnu ulogu u stvaranju sigurnijeg prostora. Zakonska mogućnost sklapanja istopolni partnerstava, antidiskriminacioni zakoni i zaštita prava transrodnih osoba trebalo bi da budu prioritet u ovoj oblasti“, navela je Pajković.

Ona smatra da veoma važnu podršku, edukaciju i pravnu pomoć pružaju organizacije civilnog društva osobama koje su suočene sa diskriminacijom zbog svoje seksualne orjentacije i rodnog identiteta.

„Ključnu vrijednost predstavlja posvećenost svih u smislu zagovaranja promjena u zakonodavstvu i politikama koje će obezbijediti sigurniji prostor za sve“, rekla je Pajković.

Ko-izvršni direktor Udruženja za jednaka prava LGBTIQ osoba za Zapadni Balkan i Tursku (ERA), Danijel Kalezić je, predstavljajući studiju „Govor mržnje prema LGBTI osobama: izazovi i rješenja”, kazao je da su u Crnoj Gori mržnja i govor mržnje odavno prešli „crvenu liniju“, a da nema adekvatnog odgovora države u odnosu na to stanje.

„To je vjerovatno i posljedica toga što institucije ne primjećuju ili negiraju problem koji imamo. Nažalost, Crna Gora se vratila među one zemlje koje imaju institucionalnu homofobiju“, istakao je Kalezić.

On je kazao da su na osnovu monitoringa došli do ključnih izazova među kojima je visoka prevalenca govora mržnje.

“Društveni mediji i tradicionalni mediji, koristeći zakonske nedostatke i loš rad nadležnih institucija, često šire mržnju i dehumanizuju LGBTI osobe. Ovo stvara klimu straha i diskriminacije“, naveo je Kalezić.

On je rekao da je monitoring pokazao i da postoje platforme za širenje dezinformacija.

Kalezić je pojasnio da dio medija iz regiona emituje program u Crnoj Gori koji se koristi za širenje lažnih informacija i negativnih stereotipa o LGBTI osobama, dodatno pogoršavajući predrasude i netoleranciju.

„Anonimnost na onlajn platformama otežava praćenje i identifikaciju počinitelja, što doprinosi nekažnjivosti. Kao posljedicu toga imamo da se žrtve govora mržnje osjećaju nezaštićene i uplašene, što ograničava njihovo slobodno izražavanje i učestvovanje u društvenom životu“, rekao je Kalezić.

Prema njegovim riječima, iako postoje kaznene odredbe za govor mržnje, one se loše primenjuju, ostavljajući žrtve bez pravde i u osjećaju nezaštićenosti.

Kalezić je kazao da se LGBTI osobe često suočavaju sa diskriminacijom u institucijama, zbog čega je trenutno u toku više sudskih postupaka protiv Crne Gore, a što, kako je naveo, dodatno stvara nepovjerenje i samim tim ometa prijavu govora mržnje.

“Takođe, ono što je izazov je i što mnogi građani nisu dovoljno upoznati sa pravima LGBTI osoba i štetnim efektima govora mržnje“, kazao je Kalezić. On je poručio da institucije moraju proaktivno istraživati slučajeve govora mržnje i strogo primjenjivati kaznene odredbe.

Kalezić smatra da treba uraditi detaljnu analizu zakonskog okvira i njegove primjene, te isti uskladiti na način da olakšava procesuiranje slučajeva govora mržnje i pruža adekvatne odvraćajuće kaznene odredbe koje će biti primjenjive u praksi.

„Edukacija javnosti o LGBTI pravima i negativnim posljedicama govora mržnje je ključna, a policija, pravosudni sistem, zdravstvo i obrazovanje moraju prolaziti kontinuirane obuke kako da prepoznaju i adekvatno reaguju na govor mržnje“, rekao je Kalezić.

Kako je dodao, LGBTI osobe treba podržati da prijavljuju govor mržnje i traže pravdu.

Zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore Nerma Dobardžić je tokom panela „Kako do sigurnijeg okruženja za LGBTI osobe?“ ukazala je da postoji nedostatak svijesti o pravima LGBTIQ populacije kod opšte populacije, a posebno kod mladih.

„Sve institucije sistema treba da se pozabave ovim pitanjem i da reaguju ažurno i pravovremeno odvraćajućim sankcijama. Važno je i raditi na tome kako prepoznati govor mržnje koji je usmjeren prema LGBTIQ populaciji”, rekla je Dobardžić.

Ona smatra da je neophodno raditi na podizanju svijesti o pravima LGBTIQ prvenstveno kroz obrazovni sistem i to od najmanjeg uzrasta, kao i na unapređenju zakonskog okvira.

Izvršni direktor asocijacije Spektra, Jovan Ulićević, kazao je da je potreban suštinski pristup ovim temama, a ne formalistički.

“Imamo ozbiljne oblike govora koji normalizuju neofašizaciju društva, koji u potpunosti relativizuju govor mržnje i uvredljiv govor koji na efikasan način brišu granicu između slobode govora i onoga što on jeste“, naveo je Ulićević.

Kalezić je kazao da oni koji drže pozicije moći svojim kampanjama i metodama „skreću mlade u desno“.

„Nije Crna Gora izuzetak. Ovo je globalni trend i ne dešava nam se ništa što se ne dešava u regionu i svijetu“, rekao je Kalezić.

( MINA )