EPA smatra da je otpad ruda opasan, da nema ni deponija; Koncesionar tvrdi da to nije važno za ugovor o Brskovu

Otpad koji nastaje tretmanom sulfidnih ruda smatra se opasnim bez obzira na koncentraciju materija koje sadrži, a otpad iz rudnika Brskovo bi sadržao živu, arsen i kadmijum. Crna Gora nema deponije na kojima bi se ovaj otpad mogao odlagati a planskom dokumentacijom nije predviđeno otvaranje deponije ove vrste u Mojkovcu, kazala je ispred Agencije za zaštitu životne sredine (EPA) Gordana Đukanović.

Ona je to poručila citirajući dopis koji je EPA danas uputila Ministarstvu energetike i rudarstva, na sjednici radne grupe, koju je krajem januara formirao čelnik tog resora Saša Mujović. Zadatak ove grupe je do kraja februara, donese preporuke Vladi u vezi sa koncesijom za geološka istraživanja i eksploataciju rude koja je dodijeljena 2010. godine firmi “Brskovo mine”, iza koje se nalazi of-šor firma “Tara resources”.

Na osnovni ugovor do sada je između države i koncesionara sklopljeno šest aneksa, kojim su produžavani rokovi. Ukoliko bi Vlada na preporuku radne grupe raskinula ugovor, predstavnici koncesionara su najavili arbitražni postupak za naknadu štete.

Đukanović je naglasila da zakonsku barijeru za Brskovo predstavlja i postavljanje deponija za neopasni otpad, ako postoji rizik od zagađenja podzemnih voda.

"Ako nema mogućnosti deponovanja opasnog otpada na ovoj lokaciji, jedina zakona opcija je izvoz cjelokupnog otpada. Insitiramo na zakonskim ograničenjima, kojim je zabranjen izvoz cinabarita tj sulfidni mineral žive koji se nalazi na ovom području. Ova zabrana je apsolutna", pojasnila je ona.

Advokat koncesionara Luka Popović naglasio je da je Minamatska konvencija dio zakonodavstva te da pragovi koji se navode u tom dokumentu, nisu dostignuti. Istakao je da će se navodima o opasnom otpadu baviti tek nakon izrade rudarske dokumentacije, i da te činjenice do tada nisu važne.

On je dodao da se radna grupa bavi ugovorom i da li je valjan kao i da upravljanje otpadom, nije relevantno. On je istakao da je država dala koncesiju za Brskovo i da sada ne da obavljanje tog posla. Upozorio je i na moguće posljedice, kao što je međunardna arbitraža.

Popović tvrdi da je Brskovo na sredini evropske liste kada je pitanju koncentracija žive u zemlji, te da druge države vrše eksploataciju na sličnim lokacijama. Naveo je i da se tvrdnje o izvozu žive ne odnose na ovaj slučaj.

Đukanović je naglasila da te države vjerovatno imaju deponije za opasni otpad dok Crna Gora to ne posjeduje. Istakla je i da se država ne mora uskladiti sa svim stavkama navedenim u Minamatskoj konvenciji, već se stanje prilagođava radi sprovođenja direktive, kako bi se postigla zaštita prirodne sredine i stanovnika. Dodala je i da su nadležni potvrdili da se deponije ne mogu otvoriti ako nisu predviđene prostornim planom.

Naglasila je da nije važno da li se radi o gramu ili kilogramu već da je zabrana apsolutna i da se cinabarit ne može izvoziti.

Odbornik Skupštine Opštine Miloš Rajković je kazao da su se stekli uslovi za raskid ugovora sa koncesionarom kao i da se ne poštuju negativna mišljenja EPA-e, Instituta za javno zdravlje i zaštitnika imovinsko-pravnih odnosa. Naglasio je da imaju 1,1 hiljada potpisa građana Mojkovca, da su spremni na radikalizaciju ali da se nada da do toga neće doći.

Željka Čurović iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine prokomentarisala je navode da je neko iz Nacrta Detaljnog prostornog plana uklonio živu, i kazala da je to odgovornost rukovodioca izrade planskog dokumenta. Pojasnila je i da svako ima pravo da dostavi inicijativu o tome koju viziju ima za određeni prostor, te da planer to provjerava.

( Mirko Kotlaš )