Demokratija i dalje najjača u zapadnoj Evropi

U teoriji, 2024. godina bi trebalo da bude trijumf demokratije budući da će više ljudi izaći na izbore nego ikada ranije. Međutim, mnogi izbori će biti problematični, a prema indeksu demokratije koji je objavila kompanija Economist Intelligence Unit (EIU) očekuje se da će svega 43 od preko 70 izbora biti u potpunosti fer i slobodni, prenosi britanski nedjeljnik "Ekonomist".

Svake godine EIU ocjenjuje 167 država i teritorija na skali do deset prema po kriterijumu snage njihovih demokratskih praksi, uključujući i to koliko pravedno organizuju izbore i koliko dobro štite građanske slobode. Zatim ih grupiše u četiri kategorije: pune demokratije, manjkave demokratije, hibridni režimi i autoritarni režimi. Posljednji izvještaj, objavljen 15. februara pokazuje da manje od osam odsto svjetske populacije živi u punim demokratijama, a da je 39,4 pod autoritarnom upravom - što je rast u odnosu na 36,9 koliko je taj postotak iznosio 2022.

"Ekonomist" ističe da se iz izvještaja mogu izvući četiri važne lekcije kao i da pruža svojevrstan uvid u predstojeće izbore.

Norveška je ostala najdemokratskija zemlja i zadržala poziciju koju zauzima u posljednjih 14 godina, pri čemu je svih pet nordijskih zemalja među deset najbolje rangiranih. Avganistan je na dnu tabele treću godinu zaredom, a talibani koji su na vlasti u toj zemlji gotovo da imaju skoro nula poena po skoro svim mjerilima zdravlja demokratije.

Nijedna zemlja nije ostvarila napredak za više od pola poena, ali je prema indeksu EIU Grčka, koju je "Ekonomist" proglasio za zemlju 2023. godine, prešla u kategoriju pune demokratije nakon uspješnih parlamentarnih, regionalnih i stranačkih izbora prošle godine. Najveći pad zabilježili su Gabon i Niger, u kojima su 2023. izbili pučevi.

Kada su u pitanju regioni, zapadna Evropa ostaje najdemokratskije mjesto na svijetu, a 71 odsto zapadnoevropskih zemalja obuhvaćenih izvještajem su pune demokratije. Samo je Turska hibridni režim, prenosi "Ekonomist" i objašnjava da EIU svrstava tu zemlju u zapadnu Evropu jer pripada UN Grupi zapadnoevropskih i drugih država.

Norveška je ostala najdemokratskija zemlja i zadržala poziciju koju zauzima u posljednjih 14 godina, pri čemu je svih pet nordijskih zemalja među deset najbolje rangiranih

U svakom drugom regionu zabilježen je pad, a prosječna ocjena za podsaharsku Afriku je pala na najniži nivo od početka mjerenja 2006. Latinska Amerika je zabilježila najveći pad, osmi zaredom.

U tom regionu najgore je rangiran El Salvador, gdje se ranije ovog mjeseca Najib Bukele ponovo kandidovao za predsjednika prkoseći ustavnoj zabrani i ubjedljivo pobijedio.

Na globalnom nivou prosječna ocjena je 5,23 - najniža od početka mjerenja. Navodi se da je pad počeo 2016. godine i da je situacija pogoršana ograničavanjem građanskih sloboda za vrijeme pandemije.

Tokom protekle godine rat i konflikt su dodatno podrili globalnu demokratiju. Rat u Ukrajini oslabio je njene ionako krhke demokratske institucije, mada su i dalje više demokratske u odnosu na one u Rusiji.

Pohod Azerbejdžana na Nagorno Karabah, separatističku etničko jermensku enklavu u septembru je narušio i ocjenu te zemlje kao i Jermenije. Takođe građanski rat u Sudanu i izraelski rat sa Hamasom prijete bezbjednosti i demokratiji u tim regionima.

U smislu izbora ovi podaci ukazuju da će u većini demokratskih država, poput Islanda i Britanije, birači biti ti koji će izabrati sljedeće vlade. Sa druge strane u Rusiji, jednoj od najmanje demokratskih država u kojima se održavaju izbori ove godine, jedino pitanje je hoće li rezultat biti vidno namješten kako što je to bio slučaj 2021. U državama u kategoriji manjkavih demokratija, poput Indije i Amerike, očekuje se da izbori budu fer i pošteni, mada prema drugim kriterijumima poput političke kulture i upravljanja ove države imaju svojih slabosti, navodi britanski nedjeljnik.

Više od polovine svjetske populacije živi u zemljama koje će ove godine održati izbore. Međutim, EIU indeks pokazuju da je u demokratiji, kvalitet ispred kvantiteta.

( N.B. )