Mreža za izvještavanje o različitosti: Žene i nacionalne manjine i dalje najčešća meta govora mržnje
"U Crnoj Gori najveći izvor tenzija ostaje etnička različitost, pa je govor mržnje na osnovu etniciteta predstavljao 31 odsto ukupnih nalaza"
Rezultati monitoringa medija Mreže za izvještavanje o različitosti pokazuju da je od maja 2022. do decembra 2023. godine u Crnoj Gori zabilježeno 162 slučaja govora mržnje.
To je saopšteno na regionalnoj konferenciji Mreže za izvještavanje o različitosti, koju je organizovao Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).
"U Crnoj Gori najveći izvor tenzija ostaje etnička različitost, pa je govor mržnje na osnovu etniciteta predstavljao 31 odsto ukupnih nalaza. Nakon govora mržnje koji je usmjeren prema rodu i rodnom identitetu (24 odsto), tu je i govor mržnje usmjeren prema političkim protivnicima (17 odsto nalaza) i religiji sa 13 odsto ukupnih nalaza. Političke figure i zvaničnici/e, a potom i medijski radnici/e predstavljaju najčešći izvor govora mržnje u Crnoj Gori", navodi se u saopštenju.
"Društva na Zapadnom Balkanu su i dalje vrlo podijeljena na različitim nivoima, od među-etničkih odnosa do toga kako društvo tretira žene i važne društvene teme poput rodno-zasnovanog nasilja. Nasilje u komunikaciji je normalizovano i to je ‘kultura’ javnog govora koja nerijetko dolazi od političkih figura pa i vjerskih vođa, a odražava se na ljudska i građanska prava i dobrobit građana i građanki širom Balkana“, rekla je Ivana Jelača, koordinatorka Mreže.
Kako su naveli, istraživanje u Sjevernoj Makedoniji je pokazalo da se veliki broj slučajeva odnosio na seksizam (32 odsto), kao i na narative mržnje prema nacionalnim manjinama (30 odsto) i napade na političkoj ili ideološkoj osnovi, doprinoseći polarizaciji društva i podsticanju netrpeljivosti.
Dodali su da je na Kosovu, najčešća meta govora mržnje bile su etničke manjine, naročito srpska i romska zajednica.
"Najviše primjera govora mržnje u Srbiji zabiljeleženo je u kategorijama roda (24.8 odsto) i etničke pripadnosti (20.4 odsto). Takođe, prema rezultatima istraživanja, treća najčešće targetirana grupa je LGBTIQ+ zajednica (17.7 odsto), što predstavlja blagi porast u poređenju sa prethodnim izvještajem (14.6 odsto), uglavnom zbog kampanje koja se vodila protiv organizacije EuroPride-a, u Beogradu 2022. godine. Osnovni izvor govora mržnje u Albaniji su mediji. Oni nastavljaju da šire i održavaju štetne i diskriminatorne stereotipe o drugom prilikom izvještavanja o različitim društvenim grupama. Rodno zasnovani govor mržnje ostaje značajan izazov, negativno utičući na ostvarivanje rodne ravnopravnosti. Iz monitoringa proizilazi jak utisak da su društvene podjele na Zapadnom Balkanu i dalje vrlo prisutne u medijskom i javnom govoru, što utiče na odnose između susjeda u regionu, kao i na položaj određenih društvenih grupa, počev od žena, ali i etničkih manjina ili LGBTIQ+ zajednice", pieš u saopštenju.
Diskusiji se onlajn pridružio i Džozef Harker, urednik za različitost i razvoj britanskih dnevnih i onlajn novina "The Guardian", koji je govorio o politikama prema društvenoj različitosti u okviru redakcije, ali i reprezentaciji različitosti u medijskoj produkciji.
"Kako je rod ostao kategorija u kojoj je zabiljeleženo najviše primjera govora mržnje u većini zemalja Zapadnog Balkana, drugog dana konferencije, 16. februara, razgovaraćemo i o antirodnim narativima, njihovom uticaju i potencijalnim strategijama suzbijanja. U diskusiji će učestvovati ́urednica Diskriminacija.ba Slobodanka Dekić, članica Izvršnog odbora Albanskih žena u audiovizualnim medijima Valjbona Sulce, izvršna direktorka Centra za prava žena Maja Raičević, kao i istraživačica na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu Nađa Bobičić", zaključuje se u saopštenju.
( B.R. )