Povećan broj predstavki pred sudom u Starzburu: Građani plaćaju sporost Ustavnog suda

Pred Evropskim sudom za ljudska prava (ECHR) u Strazburu povećan je broj predstavki zbog neblagovremeno postupanje Ustavnog suda Crne Gore, odnosno zbog dugog čekanja na rješavanje ustavnih žalbi, što će crnogorske građane koštati više desetina hiljada eura.

Iz Evropskog suda su, odgovarajući na pitanja “Vijesti” rekli da je Vlada već obaviještena o 20 predmeta koji su komunicirani tom sudu, od čega je tokom 2021. godine podnijeta jedna predstavka, 12 u 2022, sedam od 2023. godine do sada.

Iz ECHR su rekli da još 15 novih slučajeva čeka prvo ispitivanje (od 2023. godine do sada).

Prva takva predstavka podnijeta je Evropskom sudu 2021. godine (predmet Siništaj protiv Crne Gore).

Praksa Evropskog suda je da zbog neblagovremenog postupanja sudova po predmetu dosudi naknadu štete u iznosu između dvije do tri hiljade eura. I sam Ustavni sud Crne Gore je nedavno donio odluku kojom je obavezao Ministarstvo finansija da svakom podnosiocu ustavne žalbe, bivšem radniku preduzeća “Radoje Dakić” isplati naknadu od 2.000 eura na ime nematerijalne štete, zbog povrede prava iz člana 32 Ustava Crne Gore i člana 6 stav 1 Evropske konvencije o ljudskim pravima (pravo na pravično suđenje). Ove ustavne žalbe pred Ustavnim sudom čekale su na rješavanje više godina.

Predstavke Evropskom sudu podnijela su 64 crnogorska građanina zbog dugog čekanja na rješavanje ustavnih žalbi koje su, prema informacijama “Vijesti” podnijete Ustavnom sudu i prije njegove blokade zbog nedostatka sudija, odnosno 2015, 2016, 2017, 2018, 2019... i koje su čekale na rješavanje po više od četiri godine, a neki postupci pred Ustavnim sudom, kako je reklo više izvora “Vijesti”, traju više od pet godina.

Ustavni sud je u drugoj polovini 2022. godine imao samo troje sudija od sedam, koliko po zakonu treba da ih ima, zbog čega je bio blokiran jer nije mogao da donosi odluke. Tek u februaru prošle godine Skupština je izabrala troje sudija što je odblokiralo rad. U novembru prošle godine, izborom sedmog sudije, Ustavni sud je kompletiran nakon tri godine.

Nova zastupnica Crne Gore pred ECHR Katarina Peković nije mogla da odgovori na pitanja “Vijesti” koliko je pred ECHR žalbi zbog nepostupanja Ustavnog suda i kakav je njen stav u odnosu na te žalbe.

“S obzirom na činjenicu da je primopredaja dužnosti između mene i ranije zastupnice, Valentine Pavličić, izvršena prethodnih dana, to nisam u mogućnosti da Vam pružim odgovore na Vaša pitanja jer sam u fazi upoznavanja sa predmetima koji su u radu Kancelarije zastupnika”, rekla je ona.

“Vijesti” su, u vezi sa podnesenim predstavkama, tražile komentar od Pavličić s obzirom na to da je do skoro predstavljala državu pred ECHR.

“Kako su predstavke komunicirane meni kao zastupniku tokom januara ove godine ja sam ih predala novoj zastupnici, koja će o njima morati da se izjasni. Imajući u vidu da već imamo određeni broj presuda gdje je Crnoj Gori već utvrđena povreda zbog dužine pred Ustavnim sudom i te presude još nisu izvršene, novo podnijete predstavke su vjerodostojan pokazatelj da Crna Gora ima problem sa dužinom trajanja postupaka pred Ustavnim sudom”, rekla je Pavličić.

Ustavni sud sebi ukinuo rok za odlučivanje

Ustavni sud je 2019. godine ukinuo odredbu Zakona o Ustavnom sudu kojom je bilo propisano da u svakom predmetu mora da odluči u roku od 18 mjeseci od dana pokretanja postupka. Postupak ocjene ustavnosti ove odredbe pokrenule su same sudije Ustavnog suda. Zbog toga Ustavni sud formalno više nema rok za odlučivanje o ustavnim žalbama i drugim predmetima.

Evropski sud za ljudska prava od 2015. godine ustavnu žalbu u Crnoj Gori smatra djelotvornim pravnim sredstvom (predmet Siništaj i drugi protiv Crne Gore), što znači da građani i taj pravni lijek moraju da iscrpe prije obraćanja ovom sudu.

Tokom blokade Ustavnog suda tadašnja zastupnica pred sudom u Strazburu Valentina Pavličić upozorila je da bi ustavna žalba mogla da bude proglašena nedjelotvornim pravnim lijekom zbog dugog perioda u kojem se procesuiraju i ne donose odluke pred Ustavnim sudom.

To je potvrdila i Evropska komisija u izvještaju za Crnu Goru za 2022, ističući da “povreda prava na suđenje u razumnom roku pred Ustavnim sudom koja je već jednom utvrđena u predmetu Siništaj protiv Crne Gore, može dovesti do rizika da stav Evropskog suda o djelotvornosti ustavne žalbe kao pravnog sredstva na nacionalnom nivou, bude promijenjen”.

Evropski sud je u septembru 2021. godine donio presudu u predmetu Siništaj protiv Crne Gore kojom je prvi put utvrdio povredu člana 6 stav 1 (pravo na pravično suđenje) Konvencije zbog prekomjerne dužine trajanja postupka pred Ustavnim sudom Crne Gore.

“Nakon donošenja navedene presude, Evropski sud je Vladi Crne Gore komunicirao niz predmeta po osnovu prekomjerne dužine trajanja postupka pred Ustavnim sudom, sa predlozima za zaključenje prijateljskog poravnanja i u tim predmetima donijete su odluke po osnovu zaključenih poravnanja, a državi Crnoj Gori nametnute su obaveze plaćanja materijalne odštete iz budžeta”, saopšteno je ranije iz Kancelarije zastupnice Crne Gore.

U predmetu Siništaj, postupak pred Ustavnim sudom trajao je ukupno 4 godine, 4 mjeseca i 20 dana, a u predmetu Pajović 3 godine, 7 mjeseci i 14 dana.

Evropski sud je u predmetu Siništaj protiv Crne Gore dosudio podnosiocu predstavke iznos od 1.200 eura na ime naknade nematerijalne štete, dok je u predmetu Pajović protiv Crne Gore, dosuđen iznos od 900 eura na ime naknade nematerijalne štete i iznos od 250 eura na ime troškova i izdataka.

Tužilac, crnogorski državljanin Anton Siništaj je 2008. godine osuđen na šest godina zatvora, kao član grupe od 17 etničkih Albanaca koji su pripremali oružanu pobunu u Malesiji i nedozvoljeno držali oružje i eksplozivne materije.

Evropski sud nije prihvatio argumente Crne Gore koji su se ticali ustavnih promjena u državnom uređenju, navodeći da je redovnim sudovima trebalo tri godine da sprovedu cjelokupan krivični postupak koji je obuhvatao 17 optuženih.

Evropski sud je konstatovao da je Ustavni sdu preduzeo samo jednu procesnu aktivnost koja se odnosila na pribavljanje dokumentacije od redovnog suda.

Pred Ustavnim sudom oko 2,2 hiljade žalbi

Predsjednik Ustavnog suda Milorad Gogić rekao je početkom februara na sjednici skupštinskog Ustavnog odbora da taj sud u radu ima trenutno 3.578 predmeta, po svim nadležnostima. Od tog broja je najviše ustavnih žalbi, 2.254, dok su 153 predmeta iz oblasti apstraktne kontrole normative, gdje je trenutno jedan savjetnik.

Istakao je da Ustavni sud ima 32 državna službenika, što je nedovoljno za veliki broj nadležnosti i veliki priliv predmeta. Time je obrazložio inicijativu o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima, kojom sud traži da taj sud sam bira svoju službu, a ne Vladino tijelo – Uprava za kadrove, gdje izbor, kako je naveo, dugo traje.

O ustavnoj žalbi odlučuje vijeće od troje sudija

Ustavni sud o ustavnoj žalbi odlučuje u vijeću sastavljenom od troje sudija. Vijeće može odlučivati samo jednoglasno i u punom sastavu. Ako se u vijeću ne postigne jednoglasnost, o ustavnoj žalbi odlučuje se na plenarnoj sjednici Ustavnog suda, piše na sajtu tog suda.

U Ustavnom sudu obavezno se ustanovljavaju Vijeće za rješavanje pretpostavki za meritorno odlučivanje o ustavnim žalbama i Vijeće za meritorno odlučivanje o ustavnim žalbama.

Ako smatra da je to neophodno radi efikasnijeg ili ekonomičnijeg rada Ustavnog suda ili zbog drugih opravdanih razloga, predsjednik je ovlašćen da Ustavnom sudu predloži ustanovljavanje i drugih vijeća za odlučivanje o ustavnim žalbama.

( Biljana Matijašević )