Vikiliks je pokazao krvavu stranu akcija američke vojske: "Asanž nije kriv ni za jedan zločin"

Ukupno 1.776 dana. Toliko će Džulijan Asanž (52) biti u britanskom zatvoru Belmarš kada u utorak (20. februara) bude počelo možda posljednje ročište u natezanju oko njegovog izručenja Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).

Ni prije Asanž, osnivač Vikiliksa nije bio slobodan: sedam godina je proveo u azilu ambasade Ekvadora u Londonu. A ako bude onako kako priželjkuje američko tužilaštvo, dobiće još 175 godina zatvora.

Rasprava pred Višim sudom u Londonu bavi se pitanjem da li je Asanž već iscrpio pravna sredstva u borbi protiv izručenja SAD? Ili može da nastavi sa borbom za svoju slobodu pred britanskim sudovima?

Ako sud otvori put izručenju, Asanž bi mogao da bude optužen i osuđen u SAD po takozvanom Zakonu o špijunaži.

Zakon je donijet prije više od sto godina da bi se osudili izdajnici i špijuni poslije Prvog svjetskog rata. Nikada ranije nije korišćen protiv novinara.

Asanž je optužen, zajedno sa uzbunjivačicom Čelsi Mening, za krađu i objavljivanje tajnog materijala vojnih operacija SAD u Iraku i Avganistanu. To je navodno dovelo u opasnost živote američkih doušnika, tvrde američke vlasti.

Nenašminkana istina

Objave Vikiliksa bile su veoma neprijatne za američku vladu. Stotine hiljada tajnih dokumenata pokazalo je svijetu drugačiju, neuglađenu, krvavu stranu akcija američke vojske.

Mjesta gdje su počinjeni ratni zločini – i zataškavani, gdje je broj civilnih žrtava bio znatno veći od Pentagonovih uljepšanih cifara.

Međutim, tako nešto bi jedna demokratija morala da izdrži. Barem tako misle sve vodeće organizacije za ljudska prava, građanska prava i novinarske organizacije, od Amnesti internešenela preko Komiteta za zaštitu novinara do Reportera bez granica.

Dvije krovne organizacije, Međunarodna federacija novinara i Evropska federacija novinara, upozorile su u zajedničkom saopštenju ove sedmice da "progon Džulijana Asanža ugrožava slobodu medija širom svijeta".

"Novinari i njihovi sindikati su od samog početka prepoznali da je Džulijan Asanž bio na meti jer obavlja zadatke koji su dio svakodnevnog posla mnogih novinara – pronalaženje uzbunjivača i otkrivanje zločina", rekla je predsjednica evropske federacije, hrvatska novinarka Maja Sever.

Podrška Asanžu širom svijeta

Sve je više glasova koji govore protiv progona Asanža od strane SAD i zagovaraju njegovo oslobađanje. Samo nedjelju dana prije suđenja, australijski parlament donio je rezoluciju o oslobađanju australijskog državljanina Asanža, uz podršku premijera Entonija Albanezea.

Glavni grad Italije Rim proglasio je Džulijana Asanža počasnim građaninom.

Grupa od preko 35 američkih profesora prava upozorila je u otvorenom pismu američkom državnom tužiocu Meriku Garlandu da krivično gonjenje Asanža po Zakonu o špijunaži ugrožava Prvi amandman Ustava SAD koji štiti slobodu štampe i slobodu izražavanja.

Kristijan Mir to vidi na isti način. Zamjenik generalnog sekretara Amnesti internešenela Njemačke rekao je za Dojče vele (DW): "Slučaj Džulijana Asanža govori o fundamentalnim pitanjima slobode medija i ljudskih prava. Džulijan Asanž nije kriv ni za jedan zločin. Vikiliks je razotkrio kršenje ljudskih prava, a to nije zločin."

Zajedno sa Reporterima bez granica, čiji je Mir bio predsjednik desetak godina, Amnesti planira demonstracije ispred američke ambasade u Berlinu prvog dana saslušanja.

Kritički glasovi u njemačkoj politici

I među njemačkim političarima ima kritika na račun progona Džulijana Asanža.

Poslanik Zelenih Maks Luks govorio je za DW o Džulijanu Asanžu kao političkom zatvoreniku. Luks držanje Asanža u strogom zatvoru Belmars naziva "mučenjem".

"Nema racionalnog razloga za ovaj pritvor gospodina Asanža. To je politički motivisano", kaže on.

Luks je jedan od inicijatora otvorenog pisma britanskom parlamentu u kojem je više od 80 poslanika Bundestaga prije dvije godine pozvalo na oslobađanje Asanža. Pismo počinje rečenicom: "Novinari ne smiju biti proganjani i kažnjavani za svoj rad. Nigdje."

Potpisnici su rekli da su "duboko zabrinuti zbog jezivog efekta koji bi Asanžovo izručenje i osuda mogli da imaju na slobodu štampe i istraživačko novinarstvo širom svijeta". Njemački poslanici nikada nisu dobili odgovor na pismo.

Dvostruki aršini

Peter Hajt, jedan od potpisnika pisma, je portparol za ljudska prava poslaničke grupe njemačkih Liberala. On kaže da, kada kritikuje nedostatak zaštite ljudskih prava u inostranstvu, više puta doživljava da mu se kontrira postupanjem prema osnivaču Vikiliksa.

Sve u kombinaciji sa optužbom da Njemačka i Zapad imaju dvostruke aršine.

"To vam svuda govore, možete da razgovarate sa kim hoćete", potvrđuje svoje iskustvo Hajt u razgovoru za DW.

Inače, Peter Hajt već godinama završava svoje govore u Bundestagu istom rečenicom: "Uzgred, mišljenja sam da Džulijan Asanž treba odmah da bude pušten na slobodu."

Parlamentarci Hajt i Luks su obojica članovi partija vladajuće koalicije. Ali, od same Vlade se malo čuje o Asanžu.

Samo nekoliko nedjelja nakon otvorenog pisma u ljeto 2022. Bundestag je donio rezoluciju kojom se osuđuje "politički progon" novinara kao napad na slobodu štampe. Takođe je pozvao saveznu vladu da radi na oslobađanju Asanža i protiv izručenja SAD.

Savezna vlada "prati" proces ekstradicije

Vlada je saopštila da "pažljivo" i "kontinuirano" prati proces izručenja Džulijana Asanža i javnu raspravu o slučaju. Međutim, "načelno ne komentariše" postupak koji je u toku niti sadržaj povjerljivih razgovora sa predstavnicima drugih vlada, stoji u odgovoru njemačke vlade na pitanje poslaničke grupe Ljevice krajem prošle godine.

Najjasnija kritika postupka protiv Asanža iz njemačke vlade zvuči kao ova izjava portparola ministarstva spoljnih poslova: "Mi imamo drugačije shvatanje slobode štampe od onog kako je definisano u SAD. Ono što je gospodin Asanž uradio kod nas ne bi bilo kažnjivo."

Portparol se osvrnuo i na sudski postupak koji je u toku. I da bi se možda mogla uložiti žalba i Evropskom sudu za ljudska prava.

To bi bila utjeha za Asanža, ali slaba, jer bi ostao u britanskom pritvoru tokom višegodišnjeg suđenja. Poslije dvanaest godina bez slobode.

Ginter Valraf, legenda istraživačkog novinarstva u Njemačkoj, kaže: "Igrate na vrijeme. Hoćete da umrete na rate."

( Deutsche Welle )