Brisel neće sipati novac uprazno

Radna tijela Evropskog parlamenta (EP) i Evropskog savjeta (ES) već razmatraju predlog fonda za zapadni Balkan, vrijedan šest milijardi eura, a uz to će se, prema informacijama “Vijesti”, baviti i mišljenjem Evropskog revizorskog suda (ECA) koji je predložio bolju kontrolu raspodjele tog novca.

Izvor “Vijesti” iz Brisela rekao je da će se Plan rasta za zapadni Balkan, čiji je novi fond dio, sprovoditi preko uredbe Evropske komisije (EK). Objašnjava da se može očekivati da će uredba u finalnom obliku izgledati onako kako su revizori tražili.

Oni su u mišljenu objavljenom 7. februara ocijenili da predlog fonda (za reforme i rast zapadnog Balkana) treba bolje zaštiti jer je, između ostalog, teško obezbijediti održive reforme, “posebno imajući u vidu slabu administrativnu sposobnost regiona”.

“Obje institucije (EP i ES) uzimaju u obzir ovo mišljenje prilikom razmatranja predloga uredbe, tako da se može očekivati da će u svom finalnom obliku i ona biti drugačija i preciznija u odnosu na prvobitni predlog”, kazao je sagovornik.

Prema podacima sa sajta EP, glasanje na sjednicama nadležnih odbora planirano je početkom marta, a predlog EK o fondu mogao bi se naći na plenarnoj sjednici početkom aprila.

Portparolka EK Ana Pisonero Hernandez, kazala je “Vijestima” da ta institucija pozdravlja mišljenje revizorskog suda o zaštiti fonda.

“Komisija cijeni što Evropski revizorski sud prepoznaje potrebu za rješavanje nedovoljne ekonomske konvergencije između zapadnog Balkana i EU”, navela je.

Ako fond odobre ES i EP, on će, prema riječima Pisonero Hernandez, doprinijeti ekonomskom rastu regiona i “povećanju konvergencije ka prosječnom nivou prihoda država članica EU”.

“Ova finansijska pomoć ima ključan značaj za ubrzanje regionalne ekonomske integracije s jedinstvenim tržištem Unije, ubrzanje socioekonomske konvergencije zapadnog Balkana sa EU, kao i ubrzanje evropske integracije putem podsticanja reformi. Predlog se trenutno razmatra u Savjetu i Parlamentu”, rekla je.

Predlog fonda predstavljen je u novembru prošle godine. Premijer Milojko Spajić rekao je tada da Crna Gora iz fonda treba da dobije 420 miliona eura za četiri godine, dok je nekadašnja ministarka evropskih integracija Gordana Đurović ocijenila da će taj udio biti 400 miliona, od čega 120 miliona za podršku reformama kroz budžet, a 280 miliona za investicije.

Vladimir Međak iz Evropskog pokreta u Srbiji, kazao je “Vijestima” da je Evropski revizorski sud zamjerio Komisiji što nije izradila analizu efekata predloženog fonda. Navodi da se EK pravda time da je ovo pitanje hitno i da se predlog mora što prije usvojiti kako bi Unija u najkraćem roku podijelila novac državama regiona.

“Nije urađena studija uticaja kako će tih šest milijardi eura iz fonda, dvije kroz bespovratne grantove i četiri kroz povoljne kredite, uticati na proklamovane ciljeve. Ako sam dobro razumio, ciljevi su dupliranje BDP-a na zapadnom Balkanu u narednih deset godina. S obzirom na to da nema analize efekata potrošnje tog novca, ne može se zaključiti kako će ciljevi biti dostignuti, odnosno da li će biti dostignuti. Njima (EK) je Revizorski sud zapravo poručio da na osnovu toga što nema analize efekata, oni ne mogu dati nikakvu ocjenu o tome... U tom smislu, sud im kaže da vode računa kako će novac biti dodijeljen”, objašnjava Međak.

Sagovornik upozorava da se može desiti da EP pooštri uslove za dodjelu sredstava.

“Vidjeli ste rezoluciju (EP) u vezi sa Srbijom. Može se desiti da rezolucija utiče na uslove, tako što će u uredbu biti stavljeni bolji uslovi za slobodu izbora. S obzirom na to da Crna Gora nema taj problem, onda ne bi trebalo da brinete”, dodao je.

Revizorski sud u mišljenju objavljenom na njihovom sajtu navodi da EU godinama smatra da “ekonomska konvergencija” na zapadnom Balkanu (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija) nije dovoljna, i da je kao odgovor na to EK u novembru usvojila Plan rasta, s ciljem ubrzanja procesa proširenja i rasta ekonomija država kandidata. U tu svrhu, predložen je fond od šest milijardi eura (dvije milijarde eura bespovratnih sredstava, a četiri milijarde eura u obliku povoljnih zajmova) za period 2024-2027.

Prema predlogu EK, isplate će biti tek nakon ispunjenja dogovorenih reformi, odnosno reforme će biti vezane za rokove i njihovo sprovođenje biće uslov za dobijanje evropskog novca kao podrške budžetu dva puta godišnje.

Iz Vlade Crne Gore ranije su rekli da su u cilju dobijanja te podrške, formulisali reformske mjere koje se odnose na poslovno okruženje i razvoj privatnog sektora, digitalnu i energetsku/zelenu tranziciju i razvoj ljudskog kapitala.

Evropski revizori pozdravili su uvođenje strožih uslova za finansiranje, povezivanjem isplata s ispunjenjem uslova u reformskim agendama.

“Međutim, postoji rizik da uslovi za isplatu nisu dovoljno ambiciozni i da indikatori nisu dovoljno jasni i mjerljivi. Takođe, i dalje je teško obezbijediti održivost reformi, posebno imajući u vidu slabu administrativnu sposobnost regiona”, rekla je Laima Liucija Andrikiene, članica ECA zadužena za mišljenje.

Pored toga, kako je rekla, EK ne bi trebalo samo da iznosi primjedbe, već i da bude u mogućnosti da zahtijeva od vlada država zapadnog Balkana da u skladu s njima preispitaju i modifikuju reformske agende.

Evropski revizori takođe predlažu izradu relevantnih smjernica za ocjenu zadovoljavajućeg ispunjenja uslova za isplatu koje su navedene u agendama.

S obzirom na to da je već dostupno preko 14 milijardi eura zemljama u procesu pristupanja (uključujući i Tursku) u trenutnom budžetu EU, revizori ističu da iznosi koji će biti obezbijeđeni putem novog Fonda predstavljaju značajan rast (preko 40 odsto) sredstava predviđenih za zemlje zapadnog Balkana do 2027.

Kako su naveli, predlog za uspostavljanje fonda, tako i Plan rasta, objašnjavaju zašto ekonomije zapadnog Balkana moraju i dalje da se približavaju EU.

Međutim, kako je navedeno u mišljenju, zbog odsustva procjene uticaja ili analitičkog dokumenta, u Revizorskom sudu nisu mogli procijeniti u kojoj mjeri će planirana podrška od šest milijardi eura doprinijeti postizanju glavnih ciljeva fonda.

Revizori predlažu pojašnjenje određenih odredbi predloga koje se odnose na revizorska prava suda, pristup podacima i dokumentaciji kako bi se obezbijedio odgovarajuće nadzor.

Novac dragocjen, ali nedovoljan

Ministri evropskih poslova država regiona saglasili su se početkom februara na neformalnom sastanku u Tirani da Plan rasta predstavlja ključnu platformu za ubrzanje integracije u jedinstveno tržište EU i ukupne reforme u procesu pristupanja toj zajednici.

Neformalni sastanak održan je u susret regionalnom samitu lidera o Planu, koji će biti održan krajem februara u Tirani.

Ministarka evropskih poslova Crne Gore Maida Gorčević rekla je na sastanku da će sredstva iz Plana biti dragocjena, ali ne i dovoljna za postizanje “konvergencije sa EU tržištem”, te da je važno da svi ostali dostupni instrumenti podrške EU, poput IPA i Zapadnobalkanskog investicijskog okvira (ZIO) moraju ostati aktivni i ojačani kako bi ekonomijama država regiona pomogli da se približe nivou zajedničkog tržišta EU.

Podsjetila je da je, kao rezultat intenzivnog rada i konsultacija sa EK, Vlada tokom prve sedmice decembra 2023. usvojila nacrt Reformske agende, koji sadrži ključne mjere u četiri oblasti politike i 22 podoblasti.

Gorčević je kazala da je cilj Reformske agende sprovođenje mjera koje se odnose na unapređenje poslovnog ambijenta, olakšavanje pristupa finansijama za preduzeća, kao i sprovođenje mjera koje se odnose na unapređenje regulatornog okruženja i jačanje konkurentnosti poslovnog sektora.

Rekla je da je, s ciljem unapređenja finansijske podrške sektoru malih i srednjih preduzeća, planirano uvođenje novog finansijskog instrumenta u vidu kreditno-garantnog fonda, kao i da je u pravcu poboljšanja ukupne konkurentnosti poslovnog sektora, Vlada posvećena ublažavanju administrativnog i regulatornog tereta za preduzeća, kroz izmjenu zakonodavstva i angažovanje kako nadležnih institucija, tako i poslovnih udruženja.

Revizorski sud zadužen je, kako piše na sajtu EP, za reviziju finansija EU. Kao spoljni revizor EU, sud doprinosi poboljšanju finansijskog upravljanja te zajednice i djeluje kao nezavisni zaštitnik finansijskih interesa građana Unije

( Biljana Matijašević, Nikola Dragaš )