Šta znači ocjena savjetnice Grlić Radmana: Prijetnja da bi se u Brisel moglo samo preko Zagreba

Poruka Vande Babić Galić, savjetnice ministra spoljnih poslova Hrvatske Gordana Grlić Radmana, da bi pitanje sukcesije vojne imovine moglo uticati na usporavanje integracija Crne Gore, upozorenje je da bi Zagreb mogao da sapliće Podgoricu u pregovorima sa EU.

To je za “Vijesti” ocijenio profesor u penziji Filozofskog fakulteta u Zagrebu Žarko Puhovski, poručujući da stav Babić Galić nije najava da će Hrvatska to uraditi, već, kako je rekao, vrsta opomene i jačanje pozicije Zagreba prije nego što počnu eventualni razgovori sa Crnom Gorom o vojnoj imovini.

“To je, naprosto, taktičko naglašavanje vlastite pozicije, da bi se ojačala u pregovorima. Oni se ne odvijaju javno, nego u zatvorenom krugu, u kom će biti odrigrane neke karte koje Hrvatska pokušava dodatno da naglasi. Koliko shvatam, glavna karta Hrvatske je to da se iz Podgorice, Beograda i Sarajeva do Brisela može samo preko Zagreba. Kao što je Hrvatska mogla u Brisel samo preko Ljubljane. Tada smo od mnogih hrvatskih političara i političarki čuli izjavu - ‘Nećemo drugima raditi ono što je Slovenija radila nama’. Nadam se da će ostati tako, i da će Hrvatska biti koliko god oštra u pregovorima, ali da ih neće svesti na ucjenjivanje mogućnošću da odlučuje o ulasku Crne Gore u EU”, istakao je Puhovski.

Iz ministarstava vanjskih poslova i odbrane Crne Gore “Vijestima” su saopštili da nemaju komentar na poruke Babić Galić.

Ona je u intervjuu zagrebačkom “Večernjem listu”, objavljenom prije pet dana, kazala da je težište pregovora Hrvatske sa Crnom Gorom do sada bilo na školskom brodu “Jadran”, a da bi ubuduće težište pregovora, “a ako zatreba i međunarodne arbitraže”, moglo biti na “cjelokupnoj diobenoj masi materijalno-tehničkih sredstava, naoružanja i vojne opreme JNA (Jugoslovenske narodne armije) koja je protivpravno otuđena i kojom je protivpravno do danas upravljala Crna Gora”.

Babić Galić tvrdi da bi to “’otežalo’ ionako teško potraživanje od dvije milijarde dolara” za više stotina miliona, i da bi se “moglo odraziti i na usporavanje daljih integracijskih procesa Crne Gore”.

“Hrvatskoj nije namjera otežati život novoj crnogorskoj političkoj nomenklaturi, štaviše namjera je bila predložiti rješenje razmjerno prihvatljivo objema stranama i napori ministra Grlić Radmana, kao i ministra (Ivana) Anušića, u cilju rješavanja svih otvorenih, a ovog pitanja posebno, nastaviće se. Na Crnoj Gori je odluka hoće li i kako će odgovoriti na našu otvorenu, transparentnu i čistu ruku”, rekla je, dodajući da bilateralni odnosi dviju država “definitivno nisu isti kao prije godinu ili dvije”, te da bi Hrvatska, “u zaštiti svojih nacionalnih interesa, a zbog nemogućnosti razvoja argumentovanog i konstruktivnog dijaloga s trenutačnom crnogorskom političkom nomenklaturom”, “mogla povući određene poteze i mjere”.

Ocjene Babić Galić stigle su mjesec nakon što je hrvatski ministar odbrane Anušić otkazao, tokom posjete Crnoj Gori, susret sa crnogorskim kolegom Draganom Krapovićem zbog, kako je objasnio, Krapovićevih stavova o “Jadranu” i spomen-ploči na nekadašnjem logoru Morinj u Kotoru. Krapović je prethodno izjavio da Hrvatska nema pravo da traži “Jadran” i da ploča u Morinju treba da bude zamijenjena drugom, “s adekvatnim tekstom”. Nakon Anušićevog poteza, poručio je da je “Jadran” “potpuno legalno i legitimno vlasništvo Crne Gore”, i da se taj stav neće promijeniti.

Puhovski kaže da ako Zagreb odluči da opstruira Podgoricu i zahtijeva međunarodnu arbitražu, to, ipak, ne može stopirati njene pregovore sa EU. To je, prema njegovim riječima, pokazao hrvatski slučaj sa Slovenijom, tj. slovenačka blokada pristupanja Hrvatske EU zbog neriješenih graničnih pitanja.

“Hrvatska je imala arbitražu sa Slovenijom, koja na koncu nije uticala na ishod hrvatskog ulaska u EU. Ali, kad je došlo do toga da je velikim igračima u EU - prije svega Njemačkoj, Francuskoj i Italiji, odgovaralo da Hrvatska uđe, oni su dosta lako našli načina da ‘pripitome’ Sloveniju”, naveo je sagovornik, konstatujući da će se isto dogoditi s Hrvatskom ako eventualno krene da opstruira Crnu Goru.

Otvorena međudržavna pitanja često se koriste kao političko oruđe, pa je tako Slovenija zbog granice u Piranskom zalivu blokirala učlanjenje Hrvatske u EU, Bugarska i Grčka su opstruirale otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom zbog pitanja jezika i istorije, odnosno imena te zemlje.

Iz Hrvatske zbog posljednjih nesuglasica u vezi sa “Jadranom” nisu stizale direktne poruke o tome da bi Podgoricu trebalo blokirati. Međutim, takvih poziva bilo je ranije. Poslanik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) u hrvatskom Saboru, Andro Krstulović Opara, saopštio je u novembru prošle godine da zbog “Jadrana” njegova država ne treba da podržava Crnu Goru u pregovorima s EU.

“... A, ne... ne. Treba bit oštar, principijelan i dat listu uvjeta - zaštitu manjine, povrat imovine, plaćanje odštete žrtvama i onima koje su dolje zatočili. Jer, pjesmice s Lovćena ne mogu bit isprika Dubrovniku. Dosta pjesmica. Jedino dogovor, ugovor, dobrosusjedstvo”, saopštio je.

Drugi primjer odnosi se na zahtjev Hrvatske akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), koja je prije godinu i po tražila od tamošnjih vlasti da Crna Gora prije ulaska u Uniju plati štetu počinjenu tokom agresije na Hrvatsku, da se odredi kopnena granica, a posebno razgraničenje na moru.

Puhovski: Crna Gora nije reagovala ni na ozbiljnije poruke

Puhovski ocjenjuje da bi crnogorskim vlastima bilo “najpametnije šutjeti” na poruke savjetnice Grlić Radmana, ali da će, kaže, vjerovatno neko biti “brz na obaraču, pa će naći razloga za reakciju”.

“S druge strane, čini mi se da Crna Gora nije reagovala na cijeli niz ozbiljnijih forumlacija koje su dolazile iz Hrvatske, a koje su se ticale same naravi unutrašnjih odnosa u Crnoj Gori, gdje se prije prošlih izbora jasno dalo do znanja na kojoj su strani hrvatske simpatije, takođe u izjavama iste ove gospođe, što je, po mom sudu, nedopustivo. Dopustivo je javno reći, ‘naša pozicija je ta i ta, i mi tražimo to i to’. Ali nije normalno da hrvatska strana daje do znanja ko im se više sviđa od kandidata. To je, po mom sudu, zaista miješanje u unutrašnje poslove”, navodi on.

Krapović i Anušić sreli se u Minhenu

Ministarstvo odbrane objavilo je juče na Instagram nalogu da se ministar Krapović sreo s hrvatskim kolegom Anušićem u Minehnum na ručku koji je organizovao ministar odbrane Njemačke Boris Pistorijus, tokom Minhenske bezbjednosne konferencije.

“Ministri su razgovarali o unapređenju saradnje između dvije savezničke i prijateljske zemlje na polju odbrane i evropskih integracija”, piše u objavi.

Babić Galić: Potezi Podgorice odrediće odnose sa Hrvatskom

Babić Galić je u intervjuu saopštila da je poznato da je Hrvatska “najveći podupiratelj evroatlantskog puta Crne Gore”.

“Ako je i bilo nekih pomaka sa strane bivše DPS-ove (Demokratska partija socijalista) administracije, nova crnogorska vlast potrudila se da anluira sve što je dugogodišnjim pregovorima eventualno postignuto”, izjavila je.

Savjetnica Grlić Radmana kazala je da je Hrvatska do sada bila dobar susjed Crnoj Gori i, “s obzirom na povijesne okolnosti - nenadani saveznik i promotor njezinih interesa na njezinu evroatlantskom putu”.

“No, kako će biti dalje, ovisiće prije svega o njihovim daljnjim potezima”, dodala je.

( Nikola Dragaš )