Kamate rastu, reakcija države se još čeka

Prosječne efektivne kamatne stope na kredite prošle godine su po mjesecima iznosile od 5,82 do 7,34 odsto, dok su za građane bile od 7,54 do 8,71 odsto a za privredu od 5,25 do 6,05 odsto, što je najveći nivo u posljednjih pet godina prema podacima Centralne banke (CBCG).

Nova guvernerka Irena Radović je odmah nakon što je došla na tu poziciju u decembru kazala da je zabrinuta rastom kamatnih stopa i da će u narednom periodu u pregovorima sa komercijalnim bankama voditi računa da se utiče na politiku kamatnih stopa. Do sada zvanično nije saopšteno na koji način CBCG može uticati na visinu kamata niti su iz ove institucije odgovorili na pitanja “Vijesti” šta konkretno i kada CBCG može uraditi da bi kamatne stope bile niže, kao i koliko su novca banke u poslednjih pet godina prihodovale od kamata na kredite.

Guvernerka Radović je u izjavi za TV “Vijesti” sredinom decembra kazala da postoji prostor za smanjenje kamatnih stopa na kredite.

“Kada pogledate profit komercijalnih banaka on je za posljednjih 10 mjeseci na nivou od preko 130 miliona eura. To govori da postoji dovoljan prostor za jedan proaktivniji, agilniji nastup i naravno kooperativnost sa obje strane da se omoguće povoljni i kvalitetniji uslovi za funkcionisanje crnogorske privrede i naravno za standard građana”, kazala je Radović.

Rekord bio 2014.

Prosječna kamata u 2019. godini je bila nešto niža nego sada, da bi u 2020. godini, tokom pandemije, došlo do većeg pada na prosjeke od 4,77 do 6,09. U 2021. je došlo do blagog rasta kamata, da bi od 2022, kada je porasla i referentna kamatna stopa i EURIBOR (cijena novca na evropskom tržištu), počeo značajniji rast. Evropska centralna banka je u protekle dvije godine povećavala referentnu kamatnu stopu u cilju snižavanja inflacije. Krajem prošle godine iz ove institucije saopšteno je da to više neće raditi jer je inflacija zaustavljena na uobičajnim procentima a rast kamatnih stopa je smanjio kreditiranje što usporava evropsku ekonomiju.

U posljednjih 15 godina godina kamate u Crnoj Gori su bile najveće 2014. godine, kada je ukupna prosječna efektivna kamatna stopa iznosila po mjesecima od 9,02 do 10,77 odsto, a za građane od 11,05 do 12,21 odsto. EURIBOR je tada iznosio oko 0,4 odsto.

Skupština je sredinom 2014. godine odustala od usvajanja izmjena Zakona o obligacionim odnosima, kojima je tadašnji poslanik SNP-a Aleksandar Damjanović predlagao da se ograniče kamate. CBCG je tada u mišljenju navela da je preporučila bankama da to urade do kraja septembra te godine, kao i da će uraditi analize koja će pokazati na koji način treba ograničiti kamate.

Početkom 2015. godine su iznosima kamata bili zabrinuti tadašnji predsjednik Vlade Milo Đukanović i ministar finansija Radoje Žugić. Nakon toga je tadašnji guverner Centralne banke Milojica Dakić saopštio pripremaju zakon o ograničenju kamatnih stopa čiji će nacrt biti gotov do kraja juna.

Savjet CBCG je u julu 2015. utvrdio radnu verziju Nacrta zakona o najvišim dozvoljenim kamatnim stopama koju je poslao Vladi. Tada je predloženo da najviša dozvoljena godišnja zakonska ugovorena kamata za banke bude prosječna efektivna ponderisana kamatna stopa na novoodobrene kredite, u šestomjesečnom periodu, povećana 33%.

Međutim, kamate su uskoro smanjenje i bez zakona. Žugić je kao guverner CBCG u 2017. godini kazao da odustaju od od ovog zakona, jer je su banke same spustile stope.

Pitanje za novu guvernerku je i da li CBCG može opet da predloži isti zakon i da li se po tom osnovu mogu ograničavati kamate.

Depoziti rekordni, niske kamate na štednju

Mogućnost uticaja države na kamatne stope ponovo je aktuelizovana nakon prošlogodišnjeg rasta. Prosječna kamatna stopa na depozite iznosi 0,3 odsto, jer je većina banaka dovoljno kapitaizovana i ne privlače novu štednju. Jedan od izuzetaka je Prva banka koja nudi kamate na oročenu štednju od četiri osto. Ukupni depoziti u bankama sada iznose 5,5 milijardi eura, dok ukupno odobreni krediti vrijede četiri milijarde.

Iz bankarskog sektora su više puta saopštavali da je šesto mjesečni EURIBOR, referentna kamatna stopa, do juna 2022. godine imao negativnu vrijednost, a da je od tada porastao na četiri odsto, kao i da na više kamatne stope utiče kreditni rejting Crne Gore, obaveze i troškove koje im propisuje CBCG,...

Ukupni prihodi od naknada i provizija su na 31. 12. 2022. godine iznosili 117,9 miliona eura, i bilježe rast od 34,6% u posmatranom jednogodišnjem periodu. Od ukupnih prihoda od naknada i provizija, najveći dio se odnosi na naknade od platnog prometa (46%) i naknade od kartica i bankomata (34%)”, kazali su iz CBCG “Vijestima” početkom marta 2023. godine

MMF: Ograničenje ne bi dalo rezultate

Šef Misije MMF-a za Crnu Goru Srikant Seshadrija je početkom prošle sedmice, na zajedničkoj konferenciji za novinare sa premijerom Milojkom Spajićem i guvernerkom Radović, kazao da se može posegnuti za ograničenjem kamata na kredite, ali da to ne bi dalo rezultat jer bi banke mogle da naplate veće naknade i da međunarodno iskustvo govori da to nije isplativo.

MMF je ukazao da sve veća razlika između kamatnih stopa na kredite i kamatnih stopa na depozite podstiče snažne profite u bankarskom sektoru.

“Visoki nivoi likvidnosti, visoka tržišna koncentracija u bankarskom sektoru, ograničene mogućnosti za profitabilno krediteriranje, kao i izazovi za lokalne deponente da iskoriste veće prinose u inostranstvu ili njihova “sklonost davanja prednosti domaćem tržištu” vjerovatni su pokretači niskih stopa na depozite. U tom smislu, razvoj maloprodajnog tržišta državnih obveznica bi pomogao da se obezbijedi diverzifikacija za štediše”, preporuka je MMF-a.

MMF je konstatovao da je sve veći spred između kamatnih stopa na kredite i kamatnih stopa na depozite je podstakao snažne profite u bankarskom sektoru

Iz CBCG je početkom prošle godine “Vijestima” saopšteno da su komercijalne banke, njih prema preliminarnim podacima na kraju decembra 2022. poslovale sa dobitkom od 85,7 miliona eura, što je za 34 miliona više nego 2021. kad su banke imale dobit od 51,7 miliona.

Mugoša pred Odborom za ekonomiju pokrenuo pitanje visokih kamata

Poslanik SD-a Boris Mugoša je zatražio posebnu tematsku sjednicu skupšinskg Odbor za ekonomiju, finansije i budžet povodom rasta kamatnih stopa.

“Odbor je prihvatio moju inicijativu da se uskoro održi saslušanje na kojem će biti pozvani predstavnici Centralne banke, Udruženja banaka i drugih na temu koja će se odnositi i na visinu i kretanje kamatnih stopa na kredite i depozite i naknada (provizija) u bankarskom sektoru. Vjerujem da je u pitanju izuzetno važna tema za koju su zainteresovani brojni građani, kao i privrednici”, kazao je Mugoša “Vijestima”.

Na odboru je, kako je naveo, dogovoreno da u cilju efikasnije pripreme saslušanja i adekvatnije diskusije na samoj sjednici, Odbor shodno Poslovniku Skupštine, zatraži od Centralne banke da prioremi za Odbor informaciju o raznim aspektima funkcionisanja bankarskog sistema.

Od kamata, naknada i provizija prihodovano 309,4 miliona u 2022.

Na kraju 2022. godine neto prihodi od kamata na nivou bankarskog sistema sistema iznose 170,6 miliona eura, i bilježe rast od 15,3% u jednogodišnjem periodu, dok za isti period neto prihodi od naknada i provizija su iznosili 52,3 miliona eura i bilježe rast od 38,4% u posmatranom jednogodišnjem periodu.

“Na kraju 2022. godine, ukupni prihodi od kamata na nivou sistema iznose 191,5 miliona eura, i bilježe rast od 12,4% u jednogodišnjem periodu. U ukupnim prihodima od kamata najveće učešće imaju prihodi od kamata na kredite odobrene građanima i privrednim društvima u privatnom vlasništvu (75%).

( Goran Kapor )