SAD: Jačanje vojne veze Irana i Rusije "treba da zabrine" svijet
"Već neko vrijeme upozoravamo da je Rusija pregovarala s Iranom oko nabavke balističkih projektila malog dometa i da su ti pregovori aktivno napredovali"
Sjedinjene Države kažu kako je sve veća vojna saradnja između Teherana i Moskve "zabrinjavajuća" dok stižu izvještaji da je Iran isporučio više paketa balističkih projektila Rusiji.
Rojters je 21. februara izvijestio da je Iran od januara dostavio Rusiji stotine projektila kroz četiri isporuke, a neimenovani iranski vojni zvaničnik je rekao da će ih "biti više u nadolazećim sedmicama".
Dok ukrajinski i zapadni zvaničnici tek trebaju javno potvrditi Rojtersov izvještaj, razvoj događaja je u skladu s američkim upozorenjima.
Portparol američkog Stejt Departmenta rekao je za RFE/RL da, iako nisu u mogućnosti da direktno komentarišu izvještaj, sve veća vojna saradnja između Irana i Rusije "je nešto što bi trebalo zabrinuti cijeli svijet".
"Već neko vrijeme upozoravamo da je Rusija pregovarala s Iranom oko nabavke balističkih projektila malog dometa i da su ti pregovori aktivno napredovali", rekao je portparol.
Portparol je rastuće odnose Teherana i Moskve pripisao Rusiji koja je postala "više izolovana" otkako je pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu 24. februara 2022.
Dana 20. februara, portparol iranskog ministarstva odbrane insistirao je na tome da vojna saradnja njegove zemlje s Rusijom "nema nikakve veze s ratom u Ukrajini" i da prethodi sukobu.
Nakon invazije na Ukrajinu, Rusija je brzo pogođena nizom zapadnih sankcija, pretekavši Iran kao zemlju s najviše sankcija na svijetu u martu 2022. godine.
Dvije su se zemlje zbližile od početka rata, proširivši ekonomsku i vojnu saradnju.
Iran snabdijeva Rusiju svojim jeftinim, ali efikasnim bespilotnim letjelicama "Shahed kamikaze", koje Moskva često koristi za gađanje civilne infrastrukture u Ukrajini.
Iran je negirao da je dostavio bespilotne letjelice Rusiji za upotrebu protiv Ukrajine i insistira na tome da je prodao "ograničen broj" bespilotnih letjelica (UAV) Moskvi prije rata. Rusija je takođe odbacila izvještaje da koristi iranske bespilotne letjelice u ratu.
Međutim, čini se da je rusko Ministarstvo odbrane u julu 2023. potvrdilo u svom listu "Armeisky Sbornik" da je njegov dron Geran-2 zapravo bespilotna letjelica Shahed-136 iranske proizvodnje.
Rojters je izvijestio da su iranske isporuke uključivale balističke projektile kratkog dometa "Fateh-110" i "Zolfaqar".
To se događa nakon što su UN-ove zabrane iranskog uvoza i izvoza projektila istekle u oktobru 2023. godine, iako su Britanija i Evropska unija rekle da će nastaviti nametati sankcije Iranu.
Mjesec ranije, zapovjednik Iranskih vazdušno-svemirskih snaga (IRGC) Amir Ali Hajizadeh pokazao je ruskom ministru obrane Sergeju Šojguu izložbu oružja Korpusa čuvara islamske revolucije u Teheranu.
"Promjena igre"
Ako se potvrdi, isporuka iranskih projektila Rusiji "bi promijenila igru i vojno i politički", rekao je Džon Krzizanijak, naučni saradnik na Projektu za kontrolu nuklearnog oružja u Viskonsinu.
Protiv projektila se teže braniti nego od bespilotnih letjelica, što Rusiji omogućuje razornije napade na velike udaljenosti.
Krzizanijak je dodao da bi ta trgovina Iranu koji je u škripcu s novcem donijela iznenadni dobitak i povećanje reputacije, kao i "monetu za pregovaranje u drugim poslovima s Rusijom".
Tokom prošle godine pojavili su se izvještaji o tome da je Teheran finalizovao sporazum s Moskvom o nabavi borbenih aviona "Sukhoi Su-35" za nadogradnju svoje zastarjele flote zračnih snaga.
Posmatrači su u prošlosti sugerisali da je jedan od iranskih ciljeva isporuke oružja Rusiji mogućnost nabave naprednih ratnih aviona.
"Rusija je počela koristiti sjevernokorejske projektile u ratu s mješovitim rezultatima. Međutim, iranske balističke rakete kratkog dometa testirane su u bitkama", rekla je Nikole Grajevski, saradnica na Programu nuklearne politike "Carnegie Endowment for International Peace".
Dok bi navodne isporuke projektila dodatno zacementirale rastuću vojnu saradnju između Teherana i Moskve, Zapad bi to smatrao eskalacijom, prema Grajevski.
"To bi takođe bio još jedan ekser u kovčeg za [iranski nuklearni sporazum] i sigurno bi zakomplikovao bilo kakvu vrstu paralelnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu - čak i ako su te šanse već loše", dodala je.
( Radio Slobodna Evropa )