Armenko i Tešić preglasane: Petoro sudija Ustavnog suda protiv ocjene ustavnosti Uredbe o zastupniku
O predmetu će se Ustavni sud ponovo izjašnjavati
Petoro sudija Ustavnog suda juče je bilo protiv pokretanja postupka za ocjenu ustavnosti izmjena Uredbe o zastupniku Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava, zbog čega nije donijeta odluka da se taj predmet razmatra.
Prema informacijama “Vijesti” da se pokrene inicijativa na jučerašnjoj sjednici Ustavnog suda bile su sutkinje Snežana Armenko i Momirka Tešić, dok su protiv bili Desanka Lopičić, Dragana Đuranović, Budimir Šćepanović, Milorad Gogić, kao i nedavno izabrani sudija Ustavnog suda Faruk Resulbegović.
O predmetu će se Ustavni sud ponovo izjašnjavati. Taj predmet je Ustavni sud uvrstio u prioritetne prije mjesec.
“Kako predlog sudije izvjestioca nije dobio potrebnu većinu, odrediće se drugi sudija koji će izraditi predlog odluke, usklađen sa stavom većine sudija, u skladu sa članom 80 Poslovnika Ustavnog suda”, saopštio je Ustavni sud nakon sjednice.
U član 80 Poslovnika piše da ako predlog odluke sudije izvjestioca ne dobije potrebnu većinu glasova, predsjednik suda stavlja na glasanje druge predloge iznesene u raspravi. Ako sudija izvjestilac ne prihvati izradu novog predloga odluke, usklađenog sa stavom većine sudija, predsjednik zadužuje drugog sudiju da izradi predlog odluke u skladu sa stavom većine sudija, navodi se u Poslovniku.
Sudija izvjestilac u ovom predmetu bila je Tešić, a predsjednik suda je, prema informacijama “Vijesti”, zadužio Draganu Đuranović da izradi drugi predlog.
Ustavnom sudu podnijeto je više inicijativa za ocjenu ustavnosti izmjena Uredbe koje je donijela Vlada krajem prošle godine, ali su one spojene u jedan predmet. Promjenom Uredbe, Vlada je smijenila dosadašnju zastupnicu pred sudom u Strazburu Valentinu Pavličić i umjesto nje imenovala Katarinu Peković ne čekajući izjašnjenje Ustavnog suda.
Pavličić, koja je takođe Ustavnom sudu podnijela inicijativu, “Vijestima” je kazala da će sačekati obrazloženje odluke Ustavnog suda i to prezentovati međunarodnim sudskim instancama koje će o tome dati svoj pravni sud.
“Iz zaista čisto formalnog obrazloženja koje je na svom sajtu objavio Ustavni sud, želim da vjerujem da su sudije koje su imale većinsko razmišljanje rukovodile zakonom, Ustavom i praksom ustavnih sudova regiona. U suprotnom, ako je u pitanju bilo šta drugo, a što se kroz laičku i stručnu javnost prenosi, onda mogu samo da kažem da je to trenutna pobjeda neprava, neznanja i ličnih interesa”, rekla je Pavličić.
Ona je ove sedmice podnijela Upravnom sudu tužbu protiv Vlade, radi poništavanja rješenja o prestanku njenog madata.
Advokat Valentine Pavličić Mitar Šušić, koji je takođe podnio incijativu Ustavnom sudu, rekao je da je vrlo indikativno da se u ovakvom predmetu koji je, u skladu sa praksom Ustavnog suda do sada trebalo da bude riješen jednostavno, u kratkom roku, odluka donosi, odnosno ne donosi, preglasavanjem sudija.
“Zaista se nadam da javnost neće biti uskraćena za meritornu odluku, dakle da će se prihvatiti inicijativa i da će se raspravljati o ustavnosti, pa neka sud kaže je li ustavno ili nije ustavno i neka da obrazloženje, jer bi bilo šteta da propustimo da čujemo od kolega iz Ustavnog suda koji su iskusni pravnici, već su pred penzijom, valjda, da čujemo obrazloženje jedne takve odluke, pa da i mi mlađi nešto naučimo”, kazao je Šušić TV Vijesti.
On je istakao da se boji da ovakav način glasanja i preglasavanja sudije izvjestioca predstavlja nagovještaj da će u ovom predmetu odluka biti donesena u skladu sa interesima Vlade, a ustavnosti i zakonitosti. B. Ma.
Odbačene inicijative od prije više godina
Ustavni sud juče je, iz procesnih razloga, odbacio inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredaba člana 38 stav 2 i članova 62, 63 i 64 Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, koja je podnijeta 2020. godine, prije nego je Zakon izmijenjen i te odredbe izbrisane.
Te odredbe odnosile su se na registraciju i imovinu vjerskih zajednica na teritoriji Crne Gore a koja je trebalo da pripadne državi, što je dovelo do protestnih litija u organizaciji Mitropolije crnogorsko-primorske krajem 2019. i tokom 2020. godine.
Odbačena je i inicijativa za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredbe člana 2 stav 3 Zakona o biračkom spisku, koja je podnijeta 2017. godine.
( Biljana Matijašević )