Muzička magija udaraljki

Muzičar Srđan Palačković u sklopu koncerta i radionice, koje će večeras održati u Muzičkom centru Crne Gore, upoznaće publiku sa širokim spektrom instrumenata koji se sviraju udaranjem ili tumbanjem

2851 pregleda0 komentar(a)
Foto: Dejan Kalezić

Izdavačko-edukativni sektor Muzičkog centra Crne Gore prvi put organizuje koncert i radionicu gdje će publici biti predstavljen “Svijet udaraljki”. Večeras će u Velikoj sali MCCG-a predstaviti studenti osnovnih, master i doktorskih studija Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu iz klasa dr um. Srđana Palačkovića, vanr. prof. i dr um. Ivana Burke.

Najprije će od 17 časova biti organizovana radionica na kojoj će prisutni moći da se upoznaju sa udaraljkama, dok je koncert zakazan za 20 sati.

Među udaraljke spada širok spektar instrumenata koji se sviraju udaranjem ili tumbanjem, što rezultira različitim ritmičkim i tonskim efektima. Ovi instrumenti su prisutni u gotovo svim muzičkim tradicijama širom svijeta i mogu biti izuzetno raznoliki po veličini, obliku, materijalu od kojeg su napravljeni i zvuku koji proizvode.

Neki od najpoznatijih udaraljki uključuju marimbu, vibrafon, timpani, doboš, bongose, činele, gong, triangel, a svaki od ovih instrumenata ima svoj karakterističan zvuk i igra važnu ulogu u muzičkim kompozicijama.

Jedan od predavača Srđan Palačković već godinama član je Crnogorskog Simfonijskog orkestra. Diplomirao je i magistrirao udaraljke na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu, gdje je 2016. stekao i zvanje doktora umjetnosti iz oblasti udaraljki. Bio je solo timpanista Beogradske filharmonije od 1992. do 2009, a potom i Crnogorskog simfonijskog orkestra od 2009. godine.

Osnivač je i član dua Beogradski perkusionisti, jedinog profesionalnog ansambla za klasičnu i savremenu muziku na udaraljkama u Srbiji sa kojim je ostvario brojne nastupe u zemlji i inostranstvu, a u razgovoru za Vijesti Palačković otkriva kako se i sam zainteresovao za udaraljke:

“Još dok sam bio jako mali udaraljke su me zainteresovale i privukle. Tačnije pažnju su mi privukli bubnjevi i bubnjari u rok bendovima. Oni su i uticali da se odlučim baš za udaraljke”, priča Palačković.

U ovom jedinstvenom koncertu i radionici, publika će imati priliku da se upozna sa različitim vrstama udaraljki i uživa u virtuoznosti mladih talenata iz Beograda, koji će izvesti širok repertoar kompozicija, od klasičnih do savremenih, pokazujući bogatstvo i raznovrsnost svijeta udaraljki. Palačković je predavanje koncipirao kao čas u kom će djeca, ali i svi ostali koji dođu dobiti šansu da se upoznaju sa instrumentima.

“Prvo ću im predstaviti sve instrumente, a onda će im studenti na instrumentima svirati jedan dio kraći kompozicija gdje će moći da čuju zvuk i da se upoznaju sa mogućnostima instrumenata”, dodaje Palačković.

U programu pored sagovornika Vijesti i Burke učestvuju: Nevena Đorđević, Vid Milošević, Emilija Katalina, Dimitrije Goldner, Sandra Karagunović, Boris Pažin, Milan Milić, Milorad Balić, Nevena Đorđević, a imaće i gošću gitaristkinju Katarinu Golubović.

Na koncertu će biti predstavljene udaraljke u različitim sastavima, a prisutni će moći da čuju, između ostalog, kompoziciju za marimbu solo iz opusa japanskog autora Kazunorija Mijake i Nebojše Jovana Živkovića, zatim djela za vibrafon solo, marimba trio, doboš, bongose ...

Inače, Palačković ima dugogodišnje iskustvo kao predavač, tako da svoje znanje rado dijeli sa mlađim muzičarima. Bio je profesor udaraljki u Srednjoj muzičkoj školi Stanković u Beogradu od 1994. do 2000. i Isidor Bajić u Novom Sadu od 2000. Od 2003. godine radi i kao samostalni stručni saradnik odsjeka za udaraljke na Akademiji umetnosti u Novom Sadu.

U Crnoj Gori nema puno školovanih muzičara za udaraljke, jer rijetko koja akademija na prostorima bivše Jugoslavije ima odsjek za ove instrumente. Na pitanje koliko to što još udaraljke nijesmo prepoznali kroz školski program utiče da se danas oni koji žele da se bave muzikom odlučuji za druge instrumente, a ne za udaraljke, Palačković odgovara:

“Što se tiče edukacije tačno je da ljudi koji žele da se školuju moraju da idu u inostranstvno. Oni koji su trenutno školovani muzičari za udaraljke u Crnoj Gori, školovani su za džez muziku, a za klasične udaraljke ne postoji odsjek na Muzičkoj akademiji. Postoje dvije škole u Tivtu i Nikšiću klasičnog tipa, ali ta djeca nemaju gdje da nastave da se školuju, jer na cetinjskoj Akedemiji ne postoji odsjek za udaraljke. S obzirom na to da već duži niz godina sviram u Crnoj Gori, jedan od razloga zašto ovaj koncert i radim je promocija i prikazivanje toga kako to treba da izgleda i šta bi studenti koji upišu Muzičku akademiju za udaraljke sve učili i kako bi izgledale njihove aktivnosti”, ispričao je Palačković te dodao da je početak učenja udaraljki prilagođen školskom sistemu koji je šestogodišnji u Crnoj Gori.

“Djeca, ako se opredijele za udaraljke, počinju u drugom razredu osnovne da sviraju ove instrumente i onda kad završe nižu muzičku, trebalo bi da pređu na srednjoškolsko obrazovanje”, ističe on.

Zbog svoje raznovrsnosti zvukova i mogućnosti eksperimentisanja s ritmovima i teksturama udaraljke su veoma inspirativne kompozitorima, a upravo će kroz odabrana djela na koncertu to i prezentovati.

“Koncept koncerta je zasnovan na tome da se udaraljke prikažu u najvećem svom obimu jer one predstavljaju širok spektar instrumenata od membramofonih preko melodijskih”, napominje Palačković, a u eri kad savremeni kompozitori spajaju nespojivo, koriste razne zvuke, udaraljke sve češće bivaju njihov izbor.

“Što se tiče kompozitora koji pišu za udaraljke, danas su udaraljke veoma popularne. Njihova popularnost raste od kraja 20. i početka 21. vijeka, tako da veliki broj kompozitora piše za udaračke instrumente. Kada govorimo o kompozicijama za udaraljke mislim na solističku literaturu. One su naravno bile u većoj mjeri zastupljene ranije kao prateći instrumenti, ali kako su se udaraljke same kao instrument razvijale, dale su širok spektar mogućnosti kompozitorima da komponuju i u tom smislu su postale i danas i jesu sve veća inspiracija”, zaključuje Palačković.