Uporedni podaci Monstata: Kvadrat stana skoro 400 eura skuplji nego 2022.
Kvadrat stana u Podgorici na kraju prošle godine dostigao 1.860 eura, dok je godinu ranije 1.470 eura
Cijena prosječnog kvadrata stana u novogradnji na nivou Crne Gore bila je za petinu viša na kraju protekle godine nego 2022, pa je metar kvadratni danas skuplji 391 euro nego što je bio. Odnosno za godinu je cijena kvadrata povećana sa 1.380 eura na 1.790 eura.
To su pokazali uporedni podaci Uprave za statistiku Monstat, za period od oktobra do decembra (četvrti kvartal) za ove dvije godine.
U tih godinu dana jedino je pojeftinio kvadrat na sjeveru države i to za gotovo 180 eura, pa je na kraju decembra prošle godine koštao 1,09 hiljada eura. Mjerenja Monstata zasnivaju se na podacima koje dobijaju iz zaključenih ugovora o kupoprodaji između investitora, za stanove koji se prvi put stavljaju u promet, odnosno ne prate cijene stanova iz starogradnje.
25 odsto je cijena kvadrata poskupjela tokom 2023. Kod sindikalnih fondova kvadrat 589 eura
Rast cijene kvadrata za petinu, u istom periodu nije zaobišao ni Podgoricu. U odnosu na godinu prije prosječna cijena je sa 1.470, došla na 1.860 eura. Cijena na primorju je oko 90 eura niža nego u glavnom gradu, a u četvrtom kvartalu 2023. bila je 1.770 eura, što je za 20 odsto više nego godinu ranije.
Metodologijom Monstata nisu obuhvaćeni stanovi prodati u posebnim turističko-stambenim zonama poput Porto Montenegra, Luštica bay i drugih projekata, koji su bili obuhvaćeni takozvanim ekonomskim državljanstvom. To je razlog zbog čega su cijene stanova u primorskoj regiji niže od cijena u glavnom gradu.
Kvadrat po mjerenjima, najmanje vrijedi u centralnom dijelu države, koji obuhvata Cetinje, Danilovgrad, Nikšić, Tuzi i Zetu. Njegova cijena u ovoj regiji je 915 eura. Ipak ova cijena je u odnosu na isti period 2022. viša za gotovo 30 odsto.
U poređenju sa centralnim dijelom, kvadrat na sjeveru je sada skuplji za 176 eura. Tako je u Andrijevici, Kolašinu, Žabljaku, Bijelom Polju i ostalima, u prosjeku koštao 1.090 eura. Ova regija je istovremeno jedina u kojoj je cijena kvadrata niža nego što je bila godinu ranije. Kvadrat je danas jeftiniji 177 eura nego što je bio u posljednjem kvartalu 2022, kada je vrijedio 1.260 eura.
Kada je u pitanju kretanje cijena tokom protekle godine, vrijednost kvadrata se početkom 2023. blago spustila u odnosu na raniji nivo, ali je nakon toga tokom cijele godine bilježila rast. Metar kvadratni stana je na kraju godine bio skuplji za oko 25 odsto nego na njenom početku.
Kod sindikalnih fondova kvadrat 589 eura
Monstat osim komercijalne prodaje stanova koju vrše firme, prati i prodaju iz solidarne stambene izgradnje, odnosno sindikalnih fondova solidarnosti i stambenih zgrada. Cijena kvadrata u posljednja tri mjeseca 2023, u solidarnoj gradnji bila je 589 eura a ta vrijednost se nije mijenjala od septembra 2022. Prodaje ovog tipa stanova nije bilo ni na sjeveru ni jugu, već je zabilježena samo u opštinama centralne regije.
“Cilj istraživanja o prosječnim cijenama kvadratnog metra stana u novogradnji nije mjerenje cijena kao odraz ponude i potražnje novih stanova na tržištu, već mjerenje nivoa cijena prodatih stanova u novogradnji za koje su zaključeni kupoprodajni ugovori. Sve cijene predstavljaju nominalni izraz vrijednosti iz kupoprodajnih ugovora i iskazuju se po jednom kvadratnom metru korisne stambene površine”, piše u metodologiji Monstata.
Nema više ni projekta “1.000 plus”
Vlada je za ovu godinu godinu projektovala u budžet 10 miliona eura pozajmice od Banke za razvoj Savjeta Evrope (CEB) za potrebe finansiranja pete faze projekta “1000 plus” koji građanima omogućava da riješe stambeno pitanje po povoljnijim uslovima. Međutim, 31. januara saopštili su da odustaju od projekta zbog rasta cijena nekretnina i prošlogodišnjeg porasta kamatnih stopa i euribora, koji utiče na visinu kredita. Iz tih razloga, Vlada je procijenila da se program ne isplati ni državi, a ni građanima. Najavili su da će razmotriti druge modele pomoći, uključujući i gradnju stanova za iznajmljivanje.
Ovaj projekat je bio i u prošlogodišnjem budžetu, ali do njegove realizacije nije došlo. Razlog za to što banke i građevinske kompanije nijesu bile zainteresovane za njegovu realizaciju po starim uslovima po kojim su realizovane prethodne četiri faze. Uz to, problem je i veliki rast cijene nekretnina u posljednje dvije godine, kao i rast euribora i kamatnih stopa.
Ovaj projekat se sprovodio u kontinuitetu od 2010. godine i kroz četiri faze stambeno pitanje su riješila 1.532 domaćinstva, odnosno 3.937 građana - članova domaćinstava.
( Mirko Kotlaš )