Nešto je "trulo" u sistemu zdravstva: Liste čekanja veliki problem u zemljama regiona

Građani Crne Gore najduže čekaju na pregled specijaliste reumatologije, endokrinologije, kardiologije, gastroenterohepatologije, neurologije i oftalmologije.

To su, kako je istakao direktor Poliklinike Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) dr Rifat Međedović, oblasti medicine tradicionalno “najopterećenije” u našoj zemlji, okruženju, pa i Evropi i svijetu. Zbog toga se, tvrdi, stalno radi na smanjenju listi čekanja za te specijalističke preglede, prije svega kroz prekovremeni i dopunski rad u najvećoj crnogorskoj zdravstvenoj ustanovi.

Sudeći prema izjavama pacijenata, ali i nadležnih u Vladi, građani u prosjeku čekaju oko tri mjeseca kako bi došli do specijaliste. Slična je situacija i u regionu, Bosni i Hercegovini i Srbiji. U susjednoj Srbiji postoje objedinjeni podaci o broju građana koji čekaju na operaciju ili dijagnostičku proceduru, pa je na listama čekanja prethodne sedmice bilo oko 77.000 stanovnika.

Tokom prošle sedmice u crnogorskom KCCG otvoreni su novi, dodatni termini za specijalističke preglede, pa u petak jedino nije bilo moguće zakazati pregled neurologa i psihijatra. Kod ostalih specijalista bili su dostupni termini u narednih 30 do 60 dana.

“Kada govorimo o listama čekanja za ambulantne preglede i dijagnostičke procedure, treba reći da su liste čekanja KCCG zapravo liste čekanja cijele Crne Gore. Pogotovo kada govorimo o specijalnostima koje su jedino zastupljene u KCCG (onkologija, hematologija, nuklearna medicina, donedavno reumatologija, za broje procedure oftalmologija, kardiologija itd), ali i najopterećenijim specijalnostima (endokrinologija, kardiologija, gastroenterohepatologija, kardiologija)”, odgovorio je Međedović “Vijestima”.

Liste čekanja u Crnoj Gori decenijski su problem, koji se tokom prethodnih godina uglavnom rješavao dopunskim radom, zabranom rada dopunskog rada kod privatnika zaposlenima koji rade u organizacionim jedinicama gdje se duže od 30 dana čeka na zdravstvenu uslugu, a nekada i uvođenjem privatnika u posao, što je plaćala država.

Prema ranijim analizama Vlade, liste čekanja su mogući izvor korupcije. Upravo je akcionim planom za borbu protiv korupcije bilo predviđeno da se javno objavljuju i redovno ažuriraju liste čekanja na sajtovima crnogorskih zdravstvenih ustanova. To, do danas, ne radi većina bolnica.

Prema podacima sa sajta KCCG, operaciju na Klinici za ortopediju u februaru ove godine čeka 399 pacijenata, dok je 57 građana na listi čekanja za kardiohirurške operacije.

Mininistar zdravlja Vojislav Šimun nedavno je kazao da su liste čekanja ogroman problem u zdravstvenom sistemu, da se ne zna kada se termini “otključavaju” i da pacijenti često po nekoliko puta moraju da idu kod izabranih ljekara zbog nedostupnosti termina za specijalističke preglede.

Istakao je da je zamisao da liste čekanja u njegovom mandatu postanu transparentne, kako bi pacijenti automatski dobijali poruku da je neki termin upražnjen. Ipak, nije mogao da obeća da će vrijeme čekanja biti kraće, ali je poručio da će svaki pacijent doći do svog termina.

Potpredsjednik Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalnu politiku Srđan Pavićević nedavno je rekao da osamdesetih godina, kada nijesu postojali kompjuteri, ni tehnološka sredstva kao danas, pri žestokom obimu posla ipak nije bilo listi čekanja, ocijenivši da je “nešto deformisalo sistem”.

BiH: Spas za zdravlje preko granice

Teško oboljeli pacijenti u Bosni i Hercegovini godinama su na sve dužim Listama čekanja za operacione zahvate, skupe lijekove ili dijagnostičke pretrage. Puni gorčine jer vlast ništa ne čini za zdravlje svojih građana, ukoliko lijek ne pronađu ovdje, slamku spasa pronalaze u drugima državama susjednim, ali i dalekim zemljama svijeta. Potvrda ovakvim tvrdnjama dolazi i iz Udruženja žena oboljelih od karcinoma dojke Renesansa iz Sarajeva i predsjednice Enide Glušac.

“Pacijenti i dalje tumaraju u mraku, traže po dvije KM putem sms poruka i snalaze se kako znaju i umiju. Pokušavaju pronaći najjeftinije načine kako da lijekove nabave iz Turske u kojoj su trenutno najjeftiniji”, kaže predsjednica Glušac.

Liste čekanja su sve duže. Godinama oboljeli upozoravaju vlasti da ništa ne čine da se uspostavi registar oboljelih. I naša sagovornica podsjeća da tačan broj oboljelih nemamo, zbog nepostojanja registra oboljelih u Federaciji BiH.

“Ali, s obzirom na to da su sve bolesti u porastu, pretpostavlja se da će u tekućoj godini broj oboljelih biti za 30 odsto veći nego prethodne godine, što znači da će i novaca biti potrebno više, a vlasti nisu osigurale sredstva niti za postojeće oboljele, tako da se mi nalazimo trenutak pred katastrofom”, iznosi pesimistične prognoze predsjednica Glušac.

Nikakvog razloga nema da postoje liste čekanja za dijagnostiku, upozorava i Marinko Bago, predsjednik Udruge Futrura za prava pacijenata u Mostaru. Zakon je vrlo jasan, usluge se ugovaraju javnim pozivom, putem sistema i mehanizma javnih nabavki. Dakle, onaj koji prati zdravstvo od ministarstva, zavoda vlade, u tom slučaju mora reagovati i objaviti pozive, i ljudi sa zdravstvenom knjižicom u ustanovama bili odmah pregledani, pojašnjava Bago zakonsku proceduru koji nadležni izbjegavaju.

“Taj pojam Lista čekanja je u biti zlokoban, ne samo da se pacijentu narušava zdravlje, nego mu se narušavaju prava. Mi novca imamo u našem zdravstvu sasvim dovoljno da niko ne bi trebalo niti smio da čeka, pogotovo na usluge dijagnostike”, naglašava sagovornik.

Liste čekanja su usko vezane za nepoštovanje zakona, iz oblasti zdravstva i oni su različiti od županije do županije, kaže Bago.

“Prošle godine nije bilo lista čekanja u Tuzlanskoj županiji za dijagnostičke preglede, dok je u Mostaru ukupan broj pacijenata koji čekaju na bilo kakve zdravstvene usluge bilo više od hiljadu u jednom momentu. Dakle, Tuzla objavljuje te pozive, putem javnih nabavki, transparentno na internetu, dok recimo u Hercegovačko-neretvanskoj županiji zakon se ne poštuje ima 20 godina i pacijenti su na listama čekanja”, tvrdi Bago.

On ukazuje i na to da je vrlo teško doći do lista čekanja i druge dokumentacije jer sam proces i kontrole nijesu transparentni.

“Dakle, mi smo teško došli do tih lista kada je naša Županija u pitanju, nema ih javno, niko ih ne objavljuje. Niti ih iko pita, niti kontroliše. Od županije do županije je različito poštovanje jednih te istih zakona i može se vidjeti, zaključuje Bago napominjući da gdje se zakon poštuje manje ili nikako, tu su Liste čekanja veće.

U Univerzitetsko kliničkom centru Republike Srpske, najvećoj zdravstvenoj ustanovi u Republici Srpskoj, rade 24 sata tokom cijele godine kako bi građanima pružili što bolju zdravstvenu zaštitu. Hitna stanja pacijenta se zbrinjavaju odmah. Pacijenti koji su na listi čekanja se raspoređuju po trijažnom sistemu (stepen hitnoće). Takođe, UKC Republike Srpske je uveo Call Centar koji je u testnoj fazi za pacijente kako bi lakše zakazali neophodne preglede, što dodatno smanjuje svaki vid čekanja.

“U Klinici za kardiologiju na dijagnostičke i terapijske intervencije koje su od strane ordinirajućeg kardiologa tražene kao hitne - ne postoji lista čekanja. Ostale liste čekanja su u odnosu na prije godinu smanjene povećanjem kapaciteta”, kazali su iz UKC RS.

U Klinici za unutrašnje bolesti liste za većinu usluga su veoma kratke. Nešto duže čekanje na pregled je za pojedine supspecijalističke preglede, primjera radi endokrinologa, a objašnjenje je u tome što neregulisani šećer ima veliki broj naših pacijenata.

“Kako bismo izbjegli da u tim čekanjima pacijent ne bude pregledan na vrijeme, postoje hitni pregledi koji se mogu obaviti svaki dan u toku 24 sata. Ostale procedure u našoj klinici, obavljaju se u kratkom roku, kazali su iz UKC RS-a dodajući da za ostale preglede u UKC Republike Srpske nema dužih lista čekanja.

Srbija: Rak rana srpskog zdravstva

Na listama čekanja na operacije i različite dijagnostičke procedure 22. februara nalazilo se ukupno 77.267 građana Srbije, dok je, prema zvaničnom izvještaju Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO), tokom ovog mjeseca pruženo 4.837 usluga osobama koje su bile na listi čekanja, 5.964 mimo liste čekanja, a obrisano sa nje 4.532 osobe.

To je presjek stanja, reklo bi, se rak rane srpskog zdravstva koja ne prolazi već oko dvije decenije.

“Smanjivanje ili ukidanje liste čekanja”, prema brojnim objavljenim informacijama, bio je dio prvih rečenica koje su svi srpski ministri zdravlja ponavljali poslije izbora tokom posljednje dvije decenije. Lista je “peživjela” sve njih.

Prema zvaničnim podacima RFZO, u 46 univerzitetskih kliničkih centara, kliničko-bolničkih i zdravstvenih centara, ali i opštih bolnica, na listama čekanja najviše je osoba koje čekaju operacije u oblasti ortopedije - 18.955 njih i to za ugradnju endoproteze koljena. Odmah iza su ljudi kojima je neophodna operacija katarakte sa ugradnjom intraokularnog sočiva - 18.046.

Nije zanemarljiv i broj građanki i građana koji čekaju na ugradnju endoproteze kuka - 13.981.

Još pamtimo obećanje ministarke zdravlja Danica Grujičić s kraja prošle godine da od 1. februara neće biti više liste čekanja za dijagnostičke procedure snimanja magnetnom rezonancom, ali je 22. dana od tog roka brojke - demantuju.

Kako stoji u dnevnom pregledu liste čekanja RFZO, za pregled kičmenog stuba na magnetnoj rezonanci čeka 5.567 pacijenata, dok je za pregled glave istom metodom na listi njih 5.475.

Kada je riječ o kardiohirurškim intervencijama, na koronarografiju srca čeka 2.190 osoba, dok na kateterizaciju srca njih 1.085.

Na ugradnju vještačkih valvula red broji 918 pacijenata, na ugradnju kardioverter defibrilatora na listi je 715 građana, dok na ugradnju trajnog vejštačkog vodiča srca (TVES) čeka njih 415.

Zanimljivo je da su u Srbiji iz čistog entuzijazma, besplatno i vikendima, niški kardiohirurzi prošle godine radili skoro 100 dana i 12 uzastopnih radnih vikenda da bi eleminisali liste čekanja za kardiohirurške intervencije u Klinici za kardiohirurgiju UKC Niš. Njihov rad tumačen je na razne načine - od toga da su heroji do kritika da su prekršili razne propise, a danas se suočavaju i sa krivičnim prijavama za svoj istraživački rad tokom kovida - kako virus utiče na stvaranje trombova, ali i drugim.

Kada je riječ o listama čekanja, brojke koje sada prelaze 1.000 osoba koje čekaju Srbiji na CT pregled grudnog koša - 1.915, CT pregled abdomena i male karlice - 1.049 na današnji dan.

Najmanje oboljelih u Srbiji čeka na CT pregled glave i vrata - 58 i rekonstrukciju ligamenata kolena - njih petoro.

Ukoliko pogledamo unazad dvije decenije šta se dešavalo u praksi u vezi sa listama čekanja, onda je sva prilika da se nećemo osloboditi brzo ni ove, bez obzira na najave nadležnih.

Treba pomenuti i da je ovu oblast srpskog zdravstva obilježila i velika afera “trgovina listama čekanja” na Institutu za onkologiju Vojvodine 2009. godine tokom mandata Tomice Milosavljevića na poziciji ministar zdravlja.

Tada je dr Bojana Borkov iz tog Instituta javno ukazala da postoji sumnja da se strani državljani stavljaju na takozvanu komercijalnu listu čekanja i plaćaju ljekarima od 3.000 do 6.000 eura da se zrače umjesto redovno planiranih pacijenata.

Ipak, nikada nećemo saznati šta se dešavalo u vezi sa tim jer je pet godina kasnije, 2014. godine, Javno tužilaštvo u Novom Sadu utvrdilo da nema osnova za gonjenje odgovornih za navodnu trgovinu listama čekanja na Institutu za onkologiju Vojvodine.

Još je jedna zanimljiva činjenica u dvodecenijskom pokušaju da se riješe liste čekanja u Srbiji - tokom mandata ministra zdravlja Zlatibora Lončara (2014 - 2022), tokom 2014. godine bilo je na listi čekanja 73.000 osoba, a u junu te godine oformljen je tim koordinatora koji su bili zaduženi za unapređenje određenih oblasti u sistemu zdravstvene zaštite, ali i da riješe problem lista čekanja, koje su, prema tadašnjim riječima Lončara, problem ne samo za pacijente, nego i ljekare.

Na listi koordinatora našala su se neka od najzvučnih imena - dr Milika Ašanin, sadašnji direktor Univerzitetskog kliničkog centra Srbije, dr Miljko Ristić, tadašnji direktor te ustanove i naš najpoznatiji kardiohirurg koji je ugradio prvo vještačko srce u UKCS, dr Zoran Baščarević, čuveni srpski ortoped, sadašnji direktor Instituta za ortopediju “Banjica”.

( Ana Komatina (Vijesti), Radmila Briza (Danas), Merima Babić (Oslobođenje) )