Šta stoji iza Dodikovog poziva za sporazum o specijalnim vezama sa Crnom Gorom: Kako čudno piše "srpski svet"

Očito je da se krenulo u kampanju otvorenog zagovaranja “srpskog sveta”, što mnogi s pravom vide kao povampirenje koncepta “velike Srbije”.

Tim riječima je analitičarka Fondacije “Fridrih Ebert” iz Banjaluke Tanja Topić prokomentarisala jučerašnji dolazak predsjednika Republike Srpske (RS) Milorada Dodika u Podgoricu, njegovo nuđenje sporazuma o specijalnim vezama RS i Crne Gore, te poruku da je projekat “srpskog sveta” “fenomenalna ideja”.

Dodik se u glavnom gradu Crne Gore sastao jedino sa šefom Skupštine Andrijom Mandićem. Neuobičajeno, crnogorski parlament nije poslao medijima saopštenje o njihovom susretu, niti je o tome bilo vijesti na sajtu zakonodavnog doma.

I dalje je nejasno ko je Dodika zvao u posjetu. Čelnik RS, koji je pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država (SAD), njeguje prisne odnose s Rusijom Vladimira Putina, koju je, uz Bjelorusiju, službeno posjetio prije dva dana.

Njegov dolazak i stav o sporazumu sa RS oćutali su ostatak državnog vrha (predsjednici države i Vlade) i dio vladajućih partija, dok je opozicija to oštro kritikovala, ocjenjujući da je posrijedi uvreda za Crnu Goru.

Dodik je rekao da je u pitanju sporazum o saradnji u oblastima ekonomije, sporta, obrazovanja i kulture i da je to u skladu s Dejtonskim sporazumom.

Mandić je najavio da će otvoriti dijalog s predstavnicima vlasti i opozicije o predlogu sporazuma.

“RS želi da gradi odnose sa Crnom Gorom, koja želi da ima dobre odnose sa RS. To nije na štetu nijednog građanina... A ‘95. godine, kad je završen rat i potpisan sporazum, postojala je SRJ (Savezna Republika Jugoslavija). Srbija je nasljednica SRJ, ali je Crna Gora imala podjednake obaveze”, naveo je Mandić na konferenciji za medije u parlamentu”, dodajući da je takav dokument odbila da potpiše bivša crnogorska vlast.

Ni u Mandićevoj ni u Dodikovoj nadležnosti nije pitanje sklapanja međudržavnih sporazuma, koje potpisuju vlade a neke ratifikuju i parlamenti.

Tanja Topić ocjenjuje da je Republika Srpska, prema Dejtonskom sporazumu, potpisala Sporazum o specijalnim paralelnim vezama sa SRJ, što je kasnije preneseno na Srbiju, tako da je, kaže, izvlačenje teza o pravu zaključivanja istog dokumenta sa Crnom Gorom “nategnuto i predstavlja povišenu političku temperaturu ne samo u BiH (Bosna i Hercegovina), već i u regiji”.

“Brzo se priroda tih veza s ekonomskog, kulturnog i sportskog prenese i na politički teren, što Dejton niti u jednom obliku ne dopušta”, podvlači sagovornica.

Prema Dejtonskom sporazumu, entiteti BiH (RS i Federacija BiH) imaju pravo da uspostave posebne paralelne odnose s susjednim zemljama u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom te države.

Prvi sporazum o specijalnim paralelnim vezama između RS i SRJ, čiji je konstitutivni dio bila Crna Gora, zaključen je 1997. godine. Nakon raskida Državne zajednice Srbija i Crna Gora (SCG), Crna Gora ostaje van ovih instucionalnih veza s RS, dok Srbija zaključuje novi sporazum o specijalnim i paralelnim vezama 26. septembra 2006, na osnovu Dejtonskog sporazuma. Sporazum je, kako je tada obrazloženo, potpisan radi razvijanja saradnje RS i Srbije u oblastima privrede i korišćenja privrednih resursa, planiranja, privatizacije i denacionalizacije, nauke i tehnologije, obrazovanja, kulture i sporta, zdravstva i socijalne politike, turizma i zaštite okoline...

Dodik je 2008, kao premijer RS, predložio na sastanku sa tadašnjim crnogorskim kolegom Milom Đukanovićem u Podgorici da dvije vlade potpišu sporazum o specijalnim vezama. To se, međutim, nije dogodilo.

Dodik je juče rekao da RS kroz Dejtonski sporazum ima pravo na specijalne odnose sa susjedima, i da zato žele da sklope saradnju sa Crnom Gorom.

“Smatramo da nema nijednog razloga da Crna Gora to ne prihvati... To nije ništa protiv BiH, već je ovo sporazum u oblastima privrede, infrastrukture, sporta, obrazovanja, nauke, kulture - svega onoga što predstavlja normalnu komunikaciju među zajednicima, državama i narodima”, izjavio je, dodajući da će sporazum smetati “nekima u Sarajevu”.

Većina parlamentarnih partija nije odgovorila “Vijestima” na pitanje da li bi podržale usvajanje takvog sporazuma.

Portparol Demokrata Mitar Paunović rekao je “Vijestima” da poruke koje su se čule od Dodika, tajming njegove posjete i “destinacije koje su prethodile posjeti Crnoj Gori” potvrđuje da je njegova posjeta bila “apsolutno nepotrebna”.

“Kad su u pitanju inicijative i sporazumi, s istima nijesmo upoznati, ali sve ono što nije saglasno s Ustavom BiH, Dejtonskim sporazumom i odlukama državnih vlasti BiH, ne može i neće imati našu podršku”, poručio je.

Portparolka Demokratske narodne partije (DNP) Jovana Todorović, kazala je “Vijestima” da ne vide ništa sporno u Dodikovoj inicijativi.

“Posebno ako želimo da pospješujemo regionalna partnerstva. Tim prije što se ovim predlogom sporazuma ni na koji način ne dovodi u pitanje teritorijalni integritet BiH. Naprotiv, samo se dodatno afirmišu vrijednosti Dejtonskog mirovnog sporazuma”.

Ona je navela da će DNP, ako predlog bude na parlamentarnoj raspravi, glasati za njegovo usvajanje, jer u njemu, kaže, ne postoji nijedan segment kojim se dovode u pitanje državnost Crne Gore i njeni nacionalni interesi.

O sporazumu i porukama koje je Dodik juče poslao nisu se izjasnili Pokret Evropa sad (PES), Socijalistička narodna partija, Građanski pokret URA... Na ista pitanja “Vijesti” nisu odgovorili ni kabineti predsjednika države i Vlade Jakova Milatovića i Milojka Spajića.

Osim o sporazumu o specijalnim vezama, Dodik je juče govorio i o projektu “srpskog sveta”, za koji je rekao da je “fenomenalna ideja”, da niko ne bi trebalo da ima nešto protiv toga “da se Srbi organizuju, izražavaju, prave škole, idu u crkvu...”, i da te stvari nikog ne bi trebalo da vrijeđaju.

“Pozivam sve ljude srpske nacionalne pripadnosti, gdje god se nalazili, da se posvete elementima našeg nacionalnog identiteta. Taj identitet nije usmjeren ni protiv koga, ni Crnogoraca, ni Hrvata... Imamo prava da izražavamo svoje osobenosti kao i Francuzi, Njemci i svi narodi”, naveo je.

Topićeva je ocijenila da je očito da se krenulo u kampanju otvorenog zagovaranja “srpskog sveta”, koji, prema njenim riječima, za dio političara, prije svega “zagovarača”, predstavlja “fenomenalnu ideju”, dok za dobar drugi dio, prvenstveno kritičara, predstavlja “povampirenje koncepta velike Srbije”.

“Mislim da je taj koncept veoma opasan i doprinosi daljem urušavanju međususjedskih odnosa u regiji. Sami veliki projekti o kojima su danas razgovarali Mandić i Dodik, mogu se isključivo svesti u odnose između dvije države, BiH i Crne Gore, ne na međusrpsku stvar. Koncept je to koji obje države vuče duboko u 19. vijek, iako je svijet dobrano u 21. vijeku”, ocijenila je sagovornica.

Dodikove poruke kritikovali su opoziciona Demokratske partije socijalista (DPS), Socijaldemokrate (SD) i Bošnjačka stranka (BS), poručivši da Mandić i Dodik rade na realizaciji “srpskog sveta” i nazadovanju Crne Gore u pregovorima s EU.

Iz DPS-a je saopšteno da je “zvaničan prijem ovom deklarisanom negatoru genocida u Srebrenici, koji je osvjedočeni negator i države Crne Gore, za kojeg je, po sopstvenom priznanju, crnogorski jezik izmišljen”, uvreda i za crnogorski narod i za građansku Crnu Goru. Navode da je “ovakva diplomatska aktivnost” u suprotnosti s evropskim putem države i nastavkom EU integracija.

Predsjedništvo DPS-a odlučilo je sinoć da ta stranka pokrene inicijativu za razrješenje Mandića. Jedan od povoda za takvu odluku je, kako je rečeno “Vijestima”, jučerašnji susret šefa Skupštine sa Dodikom.

Iz Socijaldemokrata je poručeno da Mandić i Dodik “vrlo posvećeno rade na realizaciji ‘srpskog sveta’”.

“Toliko je ‘fenomenalna’ ta ideja, koja između ostalog propagira i promjenu granica u regionu, da neodoljivo podsjeća na uvod u dešavanja devedesetih godina”, dodali su.

Poslanica BS-a Kenana Strujić Harbić, saopštila je da “secesionistička politika u BiH, protagonisti te politike i promoteri i proksiji ruske politike ne smiju imati podršku zvanične Crne Gore”.

“Jer to nije u skladu sa imidžom Crne Gore kao evropske države, s obavezama iz NATO članstva Crne Gore, a posebno nije u skladu sa dalajlamskim imidžom predsjednika Skupštine”.

Mandić je juče s Dodikom razgovarao i o ekonomiji, hidroelektrani “Buk Bijela”, Bilećkom jezeru, pitanjima koja, kao i sporazum o specijalnim vezama, nisu u njihovoj nadležnosti.

Tri prsta za demonstrante

Grupa građana okupila se juče nedaleko od Skupštine u znak protesta zbog dolaska Dodika u Podgoricu.

Oni su bili istakli transparente s porukama: “Da je vječna Bosna i Hercegovina”, “Putinovi poklisari nisu dobrodošli”, “Za cjelovitu i nedjeljivu BiH”, “Dodik nije put u Evropu”, “Nećemo Republiku Srpsku u Crnoj Gori”, “Srebrenica je genocid”, “Štrpci 27.02.1993”, “Dalje ruke od promjene granica”...

Osim ovog, bio je istaknut i transparent uvredljivog sadržaja: “Sivi soko, a ne kukavica, Crnogorac, a ne posrbica”.

Jedna od učesnica protesta, novinarka Tanja Pavićević, poručila je da su na jučerašnji dan ubijeni ljudi u Štrpcima, a da ih dolaskom Dodika u posjetu Crna Gora “ponovo ubija”.

“Mi ne dajemo podršku zločincima, da vidimo ko im daje”, navela je.

Kad se Dodik s pratnjom pojavio ispred zgrade parlamenta, demonstransti su skandirali “fašisti, fašisti”, na šta je on odgovorio podizanjem tri prsta u njihovom pravcu.

Mandić i Dodik “nisu znali” da je juče bila godišnjica zločina u Štrpcima

Odgovarajući na pitanje novinara da prokomentariše činjenicu da je Dodikova posjeta zakazana na godišnjicu zločina u Štrpcima, Mandić je kazao da to nije imalo nikakve veze sa zločinom i da nisu ni znali da se poklapa.

“Svaki zločin osuđujemo, posebno u Štrpcima. On je jedan od najodvratnijih zločina”, poručio je.

Dodik je dodao da su neki počinioci tog zločina već privedeni pravdi, a da oni koji nisu, treba da budu procesuirani.

( Željka Vučinić, Aljoša Turović )