Zelenski u Tirani na samitu za Ukrajinu
Zelenski je u prvu posjetu Tirani, koja dolazi samo nekoliko dana nakon druge godišnjice otkako je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, stigao nešto prije ponoći, rekao je šef albanske diplomatije Igli Hasani
Lideri iz jugoistočne Evrope počeli su u srijedu da pristižu na Samit za Ukrajinu u Tirani koji se organizuje na poziv premijera Albanije Edija Rame.
Lidere primaju Rama i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski koji je suorganizator skupa.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani rekla je da će na samitu govoriti o konkretnim koracima koje njena država preduzima da podrži Ukrajinu.
Upitana je da li će tražiti od predsjednika Zelenskog da prizna nezavisnost Kosova ona je rekla da su to bilateralna pitanja.
"Uvijek smo postavljali takav zahtjev i nastavit ćemo to činiti s punim razumijevanjem da je Ukrajina u vanrednom stanju, u ratnom stanju, da se bori za slobodu", rekla je Osmani.
"Uvjerena sam da će taj trenutak doći zajedno sa pobjedom Ukrajine", dodala je ona.
Prethodno se Zelenski sastao s Ramom u Tirani. Nakon sastanka albanskog premijera i ukrajinskog predsjednika, sastale su se i delegacije obje zemlje.
Sastanci su završeni potpisivanjem Ugovora o prijateljstvu i saradnji između dvije države od strane Rame i Zelenskog.
"Sporazum služi učvršćivanju prijateljstva između dvije zemlje i naroda, kroz proširenje i jačanje saradnje u različitim oblastima od zajedničkog interesa", navodi se u saopštenju Vlade Albanije.
Zelenski je u prvu posjetu Tirani, koja dolazi samo nekoliko dana nakon druge godišnjice otkako je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, stigao nešto prije ponoći, rekao je šef albanske diplomatije Igli Hasani.
Albanski premijer je izrazio ponos zbog organizovanja samita čiji je "suorganizator" Zelenski.
'Samit šalje poruku da ostajemo jedinstveni'
Ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba također je u delegaciji Kijeva.
Kuleba je na sastanku ujutro u srijedu s albanskim kolegom Hasanijem rekao da je zahvalan Albaniji na organizaciji samita, za koji je rekao da "šalje jasnu poruku da ostajemo ujedinjeni".
On je također zahvalio Albaniji na pomoći koju je pružila dok se njegova zemlja suočava sa ruskom invazijom.
"Veoma je važno da Rusija odgovara za zločin agresije i ratne zločine počinjene u toku rata", rekao je Kuleba.
Ukrajinski šef diplomatije govorio je i o samitu NATO-a, koji će biti održan u Vašingtonu, te ponovio namjeru svoje zemlje da postane dio zapadnog vojnog saveza.
"Naša očekivanja su da će, između ostalog, jedan od rezultata vašingtonskog samita biti korak naprijed ka članstvu Ukrajine, što će u konačnici ovaj dio Evrope učiniti sigurnijim", rekao je on.
Šef albanske diplomatije Igli Hasani saopštio je da su vlasti u fazi priprema za otvaranje albanske ambasade u Kijevu, ističući da se nada da će se inauguracija održati "u narednim mjesecima".
"Albanija podržava slobodu, nezavisnost, teritorijalni integritet Ukrajine. Albanija oštro osuđuje rusku agresiju na Ukrajinu", rekao je Hasani, dodajući da će njegova zemlja nastaviti da podržava Kijev tokom rata, ali i u posleratnoj fazi, u rekonstrukcija države.
Šta je samit za Ukrajinu?
Rama je na ovaj samit već ukazao 22. januara, tokom učešća na konferenciji "Plan za rast Zapadnog Balkana i najbrže integracije u EU", koja je održana u Skoplju, u Sjevernoj Makedoniji.
Tada je rekao da će razgovarati o sigurnosnim pitanjima i podršci Ukrajini u njenoj borbi protiv ruske agresije.
Prema objavljenom dnevnom redu, očekuje se da će Rama i Zelenski održati uvodne govore, a potom i sastanak iza zatvorenih vrata.
Samit će biti zaključen njihovim nastupom na konferenciji za novinare.
Ko će prisustvovati?
Pored Rame i Zelenskog, učestvovaće i nekoliko lidera zemalja jugoistočne Evrope i komesar za proširenje EU Oliver Varhelji.
Kosovo na ovom samitu predstavlja predsjednica Vjosa Osmani.
Kao što je poznato, učestvuju i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski, predsjednik Crne Gore Jakov Millatović, premijer Hrvatske Andrej Plenković, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i predsjednica Moldavije Maia Sandu.
Očekuje se da će lideri šest zemalja Zapadnog Balkana - Albanije, Kosova, Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Crne Gore - i u četvrtak boraviti u Tirani.
U glavnom gradu Albanije 29. februara će se održati regionalni samit za plan rasta i najbržu integraciju u EU.
Na ovom samitu će učestvovati i evropski komesar Varhelji.
Za sada nije jasno da li će neko sa Kosova učestvovati. Premijer Aljbin Kurti, koji je učestvovao na predhodnim samitima vezanim za plan rasta EU, boravi ove sedmice u Velikoj Britaniji.
Samit praćen pojačanim mjerama sigurnosti
Tiranu će karakterisati pojačane mjere bezbjednosti tokom dva dana samita.
Direktor Odjeljenja za javni red i sigurnost Državne policije Albanije Rebani Jakupi najavio je na konferenciji za novinare 27. februara da će, iz sigurnosnih razloga i radi lakšeg kretanja delegacija, neki putevi u Tirani biti zatvoreni.
"U tom kontekstu, Državna policija je u saradnji sa Republičkom gardom i drugim organima za provođenje zakona izradila detaljan plan mjera za osiguranje javnog reda prije, za vrijeme i nakon aktivnosti koje će se odvijati u ova dva dana", rekao je on.
Čak i dan prije početka samita, ekipa Radija Slobodna Evropa primijetila je brojne policijske jedinice u blizini lokacija na kojima će se odvijati aktivnosti.
Odnosi između Albanije i Ukrajine
Nakon početka invazije Rusije na Ukrajinu, 24. februara 2022. godine, Albanija je stala uz Evropsku uniju i Sjedinjene Američke Države u znak podrške Ukrajini.
U okviru ove podrške odobreno je nekoliko odluka kojima se građanima Ukrajine dozvoljava ulazak i boravak bez boravišne dozvole u Albaniji u periodu od godinu dana.
Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM) za 2022. godinu, od 32.000 Ukrajinaca koji su ušli u Albaniju nakon početka rata, oko 2.500 je ostalo u ovoj zemlji nakon 2022. godine.
Ministar za Evropu i vanjske poslove Albanije Olta Xhaçka rekao je u januaru prošle godine da će Albanija otvoriti ambasadu u glavnom gradu Ukrajine Kijevu. Međutim, to se još nije dogodilo.
Diplomatski odnosi između dvije zemlje uspostavljeni su 13. januara 1993. godine, dok je Ukrajina otvorila svoju ambasadu u Tirani u septembru 2020. godine.
Za njenog ambasadora je imenovan Volodimir Škurov, koji je još uvijek na funkciji.
Oko 3.500 Albanaca živi u Odeskoj oblasti Ukrajine.
Ukrajina traži podršku Zapada
Ukrajina se u velikoj mjeri oslanja na zalihe oružja i municije od svojih zapadnih saveznika, uglavnom Sjedinjenih Država, kako bi izdržala sve intenzivnije napade ruskih snaga.
Nedavno su ukrajinski zvaničnici tražili dalju podršku Zapada, a Zelenski je rekao da pobjeda Ukrajine u ratu protiv Rusije zavisi od te podrške.
Također je rekao da se nada da će paket od 60 milijardi dolara iz SAD-a - koji je naišao na otpor predstavnika Republikanske stranke - proći.
U međuvremenu, tokom samita evropskih lidera u Parizu, 26. februara, predsjednik Francuske Emmanuel Macron rekao je da postoji "široki konsenzus da se uradi više i brže" za Ukrajinu, koja se već dve godine bori protiv ruske invazija.
Učesnici su se složili da stvore koaliciju za snabdijevanje Ukrajine projektilima srednjeg i dugog dometa, kao i bombama.
Macron je rekao da "nema konsenzusa" o slanju evropskih kopnenih trupa u Ukrajinu da se bore na njenoj strani, ali je dodao da "ništa ne treba isključiti da bismo postigli naš cilj".
Kremlj je upozorio evropske saveznike Kijeva da bi slanje trupa u Ukrajinu "neizbježno" dovelo do rata između Rusije i NATO-a.
( Radio Slobodna Evropa )