Ocjena Fridom hausa opomena da institucije nisu "očišćene"

Ocjena međunarodne organizacije Fridom haus (FH) da Crna Gora ima probleme s korupcijom u pravosuđu, opravdana je i služi kao dodatna opomena onima koji odlučuju u državi da bez ostvarivanja mjerljivih rezultata u toj oblasti nema napretka ka EU.

To su poručili sagovornici “Vijesti”, komentarišući juče objavljeni izvještaj FH za 2023. godinu, prema kom se Crna Gora i dalje nalazi u grupi zemalja koje su označene kao “djelimično slobodne”.

U izvještaju organizacije sa sjedištem u Njujorku, piše, između ostalog, da korupcija, posebno u pravosudnom sistemu, i dalje ostaje neriješena, a da je selektivna pravda sistemski problem.

Crna Gora je u izvještaju ocijenjena sa 69 od mogućih 100 bodova, dok je prošle godine imala 67.

Pravnica i izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević, ocijenila je za “Vijesti” da su kritike FH opravdane jer nema neophodnih reformi.

“Nisu usvojene očekivane izmjene ključnih zakona za rad sudstva i tužilaštva, nije reformisan sistem odgovornosti u pravosuđu, nisu uvedene garancije protiv političkog uticaja, a o prijeko potrebnom vetingu je najavljeno da će se razmišljati tek za dvije godine. U međuvremenu, suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda (Vesna Medenica), okrivljenoj za korupciju nikako ni da počne “, navodi Gorjanc Prelević, ističući da “vladavina prava znači izvjesnost”, a da je u Crnoj Gori mnogo toga neizvjesno zbog uticaja politike i korupcije.

Pravnik i bivši ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović, saopštio je “Vijestima” da se u izvještaju konstatuje napredak, što treba da obraduje, ali da je činjenica da se ocjene u određenim oblastima ponavljaju iz godine u godinu, što izvještaj čini kompatibilnim sa izvještajima Evropske komisije (EK).

“Kako se radi o veoma kredibilnoj organizaciji, treba ga uzeti ozbiljno”, kazao je.

On je naglasio da dublji pogled na sadržinu izvještaja otkriva da Crnoj Gori nedostaje politička stabilnost, konsolidovan politički sistem i jasna vizija na koji način reformisati pravosuđe i antikorupcijske institucije.

“Međutim, otvorena je i šansa. Potrebno je izgraditi jedinstvo cilja”, dodao je.

Sekulović ocjenjuje da ciljevi moraju biti transparentnost i odgovornost u kreiranju javnih politika, te “čišćenje” institucija od uticaja organizovanog kriminala i korupcije.

“Ovo se može ostvariti u relativno kratkom roku ako se prizna kao apsolutni prioritet. Na političkoj eliti je da odgovori da li želi da ide ovim putem, ili ćemo zaglaviti u brlogu politizacije institucija i urušavanju sistema zarad kratkoročne kumulacije moći”, poručio je sagovornik.

Uprkos kritikama, u izvještaju piše da se u Crnoj Gori nastavljaju napori na jačanju nezavisnosti pravosuđa.

“Pravosuđe je i dalje podložno pritiscima struktura vlasti DPS-a (Demokratska partija socijalista), kao Abazovićeve (Dritan) vlade, a korupcija je i dalje problem. Novi specijalni državni tužilac (Vladimir Novović) suočen je sa velikim zaostatkom predmeta koje je njegov prethodnik (Milivoje Katnić) odbio da procesuira. Iako je krivično gonjenje oslobođeno stiska DPS-a, selektivna pravda ostaje sistemski problem. Još postoje ozbiljni nedostaci u transparentnosti, otvorenosti, profesionalizmu i odgovornosti u pravosudnom sistemu...”, navodi se u izvještaju.

U dokumentu se navodi da su vlade Zdravka Krivokapića i Abazovića zbog tijesne političke većine u parlamentu bile odgovornije prema poslanicima u odnosu na prethodnike, te da im je izglasano nepovjerenje onog trenutka kad su predstavnici naroda smatrali da vlast ne ispunjava obaveze ili zloupotrebljava funkcije.

Programski direktor NVO “UZOR” Marko Pejović, kazao je da ocjene u izvještaju FH u vezi s nedostacima u pravosudnom sistemu i pitanjem korupcije nisu iznenađenje, već samo dodatno potvrđuju izvještaj EK i služe da dodatno opomenu donosioce odluka da bez ostvarivanja mjerljivih rezultata u ovoj oblasti nema napretka ka EU.

U izvještaju EK je ocijenjeno da Crna Gora nije ostvarila napredak u reformi pravosuđa, a da je korupcija, uključujući i visoku, i dalje zabrinjavajuća i da preovladava u mnogim oblastima, uključujući državne strukture.

Pejović navodi da suštinski korjenite promjene u sistemu pravosuđa nijesu pokrenute, ukoliko se izuzme Specijalno državno tužilaštvo (SDT), a da su predstavnici vlasti koristili sve prilike da vrše pritisak na pravosuđe.

“Imenovanjima u pravosuđu je samo započet proces reforme, ali sve dok se ne prekine sa sistemom selektivne pravde i započne sa uspostavljanjem sistema odgovornosti, nezavisnog i efikasnog pravosuđa ne može se govoriti o stvarnoj reformi i napretku u Poglavlju 23. Kad se govori o korupciji, posebno u oblastima javne nabavke, privatizacije i urbanizma gotovo da nemamo nikakve reakcije, dok se čisto površinski o ovom problemu govori u obrazovanju, zdrastvu, lokalnoj samouprava i policiji”, kazao je Pejović.

U izvještaju FH se, između ostalog, navodi da su tokom posljednjih godina vlasti DPS-a Srpska pravoslavna crkva (SPC) u Crnoj Gori i njeni vjernici bili izloženi diskriminaciji i govoru mržnje, a da je DPS sveštenstvo okarakterisao kao neprijatelja države. Međutim, naglašeno je da SPC u posljednje vrijeme uživa “snažan politički uticaj”.

Istaknuto je da se smanjuje strah pojedinaca od odmazde da slobodno izraze svoje stavove u onlajn prostoru, a uobičajene su postale i otvorene kritike rada poslanika i ministara.

“Međutim, povremeno se dešavaju incidenti nasilja, prekomjerne upotrebe policijske sile”, piše u izvještaju. Istaknuto je da su novinari koje prate teme korupcije i organizovanog kriminala i dalje u riziku od nasilja.

Ambasada SAD-a i neki američki zvaničnici uticali na formiranje vlade

FH u izvještaju konstatuje da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić vrši uticaj na stranke koje predstavljaju Srbe u Crnoj Gori. Navode i da su Ambasada SAD-a u Podgorici i neki američki zvaničnici davali izjave s ciljem uticanja na formiranje aktuelne vlade, doprinoseći “postizbornim zakašnjenjima”.

U izvještaju piše da je specijalni tužilac Novović postavio visoke standarde za istrage korupcije visokog nivoa i finansijskih zloupotreba i poboljšao povjerenje javnosti u instituciju.

“U 2023. bilo je nekoliko hapšenja visokih zvaničnika navodno umiješanih u korupcionaške skandale i organizovani kriminal, uključujući dva bivša čelnika policije Crne Gore, pomoćnika direktora policije i gradonačelnika Budve. U junu i julu, dnevni list ‘Vijesti’ objavio je transkripte za koje je izvijestio da su razgovori između bivšeg visokog policijskog službenika i osoba iz organizovanog kriminala, koji su navodno otkrivali veze između bivših državnih zvaničnika i kriminalnih grupa tokom njihovog mandata”, navedeno je u izvještaju.

( Željka Vučinić, Biljana Matijašević )