Pravnici na birou a tržište traži mašinca više
“Za nekoliko godina, fakultet će biti suočen sa velikim brojem odlazaka u penziju. Zato nam je jako bitno da se upisuju dobri đaci koji će nastaviti akademsku karijeru, predavati budućim studentima"
Crnogorski maturanti idu linijom manjeg otpora, upisujući društvene fakultete i očekujući posao u državnoj upravi, ali dobar dio njih se na kraju nađe na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, ocijenio je dekan Mašinskog fakulteta Igor Vušanović.
“Ali zato nema nezaposlenih mašinskih inženjera”, poručio je on.
Na Mašinski fakultet u prvom upisnom roku javilo se 70 brucoša, a konkursom Univerziteta Crne Gore predviđeno je 180 brucoša.
“Osjećam da je riječ mašinstvo teška, da je moguće da djeca upravo zbog imena imaju predrasude u vezi sa upisom našeg fakulteta”.
Ovaj fakultet svake godine ispuni upisnu kvotu, ali dekan Vušanović priželjkuje brucoše sa boljim ocjenama iz srednje škole.
“Za nekoliko godina, fakultet će biti suočen sa velikim brojem odlazaka u penziju. Zato nam je jako bitno da se upisuju dobri đaci koji će nastaviti akademsku karijeru, predavati budućim studentima. U tom smislu, imamo sjajnu saradnju sa američkim univerzitetima.
Naša ideja je da šaljemo ljude da rade doktorate vani, da ih stipendiramo, kako bi nam se vratili sa svježim idejama”, kazao je on.
Dekan ističe da Mašinski fakultet ima šta da ponudi budućim studentima - od atraktivnih studijskih programa, preko laboratorija, do usavršavanja u inostranstvu.
“Tako na programu mašinstvo imamo module za programe primijenjena mehanika, energetika i proizvodni inženjering. Na programu drumski saobraćaj su saobraćaj i transport. Master programi su interdisciplinarni - mehatronika, energetska efikasnost i kvalitet i standardizacija. Dakle, cilj nam je da školujemo studente da bi po izlasku sa fakulteta mogli da započnu sopstvene biznise. Te njihove firme će zapošljavati ljude”, poručio je Vušanović.
Ističe da fakultet nema problema sa finansijama: “Možda smo i ponajbolja jedinica u tom smislu na UCG. Imamo i mlad menadžment. Posvećeni smo studentima. Radimo sa njima. Imamo atraktivne programe”.
Dekan podsjeća su da studije mašinstva nastale početkom sedamdesetih prošlog vijeka kada je Crna Gora imala razvijenu mašinsku industriju i velike gigante.
“Tadašnji inženjeri su bili proizvodni inženjeri i inženjeri mehanizacije i u to vrijeme su najbolji đaci dolazili kod nas. Ta se situacija promijenila, nestale su fabrike, a fakultet je ostao. Devedesetih godina je nekoliko nas pokušavalo da ubijedi ostale da nešto mora da se promijeni, međutim, to je bilo jako teško, pa smo godinama bili inertni, a broj studenata je dramatično opadao. Negdje 2000. godine, otvorili smo smjer drumski saobraćaj i to je bio pun pogodak, a osnovana je i divizija za energetiku. Inženjeri za energetiklu su ljudi koji projektuju male hidroektrane, vjetroelektrane, vodovodne instalacije za sve objekte u Crnoj Gori... Radi se o jako atraktivnom studiju”, pojašnjava dekan.
On navodi da tokom te reforme nije bilo jednostavno imati takav studij, a da se ne promijeni ime fakultetu. “Onda je osnovan studijski program mehatronika, kao produkt Tempus projekta. Tom programu, nažalost, nikada nije data šansa da bude budžetkski studijski program. I pored toga što se plaćao, najbolji maturanti su se upisivali. Studenti sa tog smjera su postizali sjajne rezultate na robotičkim takmičenjima. Posljednjom reformom, mehatronika je postala master studijski program. Tada je Mašinski fakultet dobio dozvolu da bude vodeći za mehatroniku i energetsku efikasnost. Nismo baš spavali, nego smo radili”, ocijenio je on.
Elektrifikacija saobraćaja - nova priča
Dekan ocjenjuje da brucoše nijedan fakultet ne može privući “na staru priču”. “Zato mi imamo novu - elektrifikacija saobraćaja. Na tome radimo sa partnerima iz Soluna”. Navodi da je misija zaposlenih na fakultetu da odškoluju kadar spreman za rad u inostranstvu.
“Iako ovo kažem teška srca, jer ljudi sa ovom diplomom mogu naći posao i u Crnoj Gori”, dodao je on.
Mašinski fakultet, za potrebe Ministarstva ekonomije, obučavao energetske auditore. “Radi se o ljudima koji pregledaju objekte i izdaju sertifikat. To znači da kad se stan prodaje, od zavisnosti od rangiranja zgrade kad je u pitanju energetska efikasnost, kupcu se predstavi sertifikat i pojasni koliko taj prostor troši kilovata struje godišnje po metru kvadratnom. To je posao gdje je fakultet uradio kompletno zakonodavstvo za Ministarstvo ekonomije”.
( Tina Popović )