Ni vode ni snijega, čekaće se s neba: Skijalište Kolašin 1600 i sljedeće sezone bez vještačkog osnježavanja

Državni Ski-centar Kolašin 1600 najvjerovatnije će i sljedeće zime biti bez sistema za vještačko osnježavanje, uprkos tome što tokom sezone koja je pri kraju nije ni otvarao vrata, odnosno bio bez skijanja zbog nezapamćenog nedostatka snijega.

To se da zaključiti iz odgovora Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, ali i najava da će izvjesno doći do raskida ugovora sa odabranim izvođačem radova koji je trebalo da radi na sistemu za vodosnabdijevanje i vještačko osnježavanje.

Gotovo da je izvjesno da državno skijalište, u koje je uloženo desetine miliona eura, do sljedeće zimske sezone neće dobiti ni vodu, bez koje nema ni vještačkog snijega.

Radovi na sistemu za vodosnabdijevanje i vještačko osnježavanje, o kojem se priča nekoliko godina, sasvim je sigurno da neće biti okončani onako kako su prvobitno zamišljeni. Razloga za to je više, a kako su nedavno za TV Vijesti kazali iz Uprave za kapitalne investicije, najvjerovatnije će doći do raskida ugovora sa odabranim izvođačem radova. Navode i da projekatno rješenje, koje je u međuvremenu Opština promijenila, zahtijeva i novi postupak javne nabavke.

Zamjerke su probitno stizale sa više adresa, pa se problematizovala njegova ekonomska održivost, benefiti, vagala eventualna šteta po životnu sredinu, obećana korist, cijena...

I dok nadležni za skijališta na Bjelasici i Durmitoru i turistički poslenici upozoravaju da zimske sezone nema bez snijega i vape za vještačkim osnježavanjem kako planine ne bi bile kopne kao ove godine, iz Ministarstva turizma odgovaraju “Vijestima” da “nastavljaju da praei i analiziraju mogućnosti daljeg investiranja u sistem vještačkog osnježavanja”.

Dogodine možda i padne

Iz odgovora sekretara za turizam Vuka Žižića da se zaključiti i da se nadaju da sljedeće godine neće biti nestašice snijega kakvu ne pamte ni najstariji gorštaci.

Žižić u odgovorima navodi da analize uzimaju u obzir sve okolonosti, ali i prednosti koje sistem za vještačko osnježavanje pruža.

Kolašin 1600 (video: Dragana Šćepanović)

Ni slovom se, kada je riječ o za ovu godinu planiranim infrastrukturnim projektima na Ski-centru Kolašin 1600, ne pominje izgradnja sistema za vještačko osnježavanje.

“U kontekstu planova izgranje sistema za vještačko osnježavanje na Ski-centru ‘Kolašin 1600’, želimo da informišemo da Skijališta Crne Gore, od kada je stavljeno u funkciju to skijališe, redovno vrše mjerenja vremenskih prilika. U okviru njih obavlja se mjerenje temperature vazduha, a urađena su mjerenja za posljednjih pet zimskih sezona. Usljed loše zimske sezone, a uzimajući u obzir posljednjih 20 zimskih sezona, zaključuje se da se sezone sa manje snijega dešavaju s vremena na vrijeme. Naime, na svakih 12-15 godina dese se sezone kao što je ovogodišnja. Na primjer, imate zimsku sezonu 2013/2014. koja je bila slična ovogodišnjoj”, naveo je Žižić.

Dok čekaju početak tog posla, prve faze “teške” oko devet milona eura koja podrazumijeva dovođenje vode na Bjelasicu, ali ne i izgradu kompletnog sistema za osnježavanje, iz državnog skijališta, najvljuju da će tražiti način da osniježe bar dio staza naredne zime.

To će, kako je za “Vijesti kazao” Bojan Medenica, rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600, podrazumjevati ispitivanje kapaciteta vode na planini i stvaranje mogućnosti da se vještačkim snijegom pokrije dio staza. Riječ je, objašnjava on, o stazama uz dva nova ski-lifta, od kojih je jedan postavljen, a drugi bi trebalo tokom narednih mjeseci.

Kolašin 1600 (video: Dragana Šćepanović)

“Intenzivno radimo na iznalaženju modela da se bar dio staza ‘pokrije’ topovima i omogući vještačko osnježavanje za narednu godinu. To je privremeno rješenje dok se čeka početak radova na projektu za osnježavanje. Ispitaćemo kapacitete vode na Bjelasici, koja bi poslužila u tu svrhu. Ova zima je pokazala da za snijeg na skijalištima nema alternative, to jest da je besmislen takozvani pan B, kad nema turista”, rekao je on.

Kolašin 1600 (video: Dragana Šćepanović)

Ski-centrom Kolašin 1600 gazduje državna kompanija “Skijališta Crne Gore”. Ski-centar nije mogao da posluje bez pomoći države ni u sezoni kada je bilo snijega, odnosno skijanja, pa je nemoguće zamisliti da bi u projekat pokrivanja dijela staza topovima za proizvodnju vještačkog snijega mogli da krenu samostalno, nakon ovogodišnjeg poslovnog kraha izazvanog nezapamćenim manjkom sniježnih padavina.

Kolašin 1600 (video: Dragana Šćepanović)

Sjever nije prepoznat samo po zimskom turizmu

Iz Žižićevih odgovora može se zaključiti da će se raditi na razvijanju raznovrsne ponude, što je i predviđeno Strategijom razvoja turizma Crne Gore 2022-2025. godine. Strategijom je, između ostalog, dat i osvrt na turistički razvoj Sjevernog regiona kroz turističke klastere 7 i 8, koji obuhvataju Bjelasicu, Komove i Prokletije, odnosno Durmitor i Sinjajevinu, sa rijekama Tarom i Pivom. Za sva ta područja Strategijom je preporučena diverzifikovana (raznovrsna) ponudu.

“Dakle, cilj kojim se teži jeste da tokom cijele godine postoji ponuda koja će imati tražnju i neće zavisiti od klimatskih promjena. Svjedoci smo da, kada je riječ o sjevernom regionu, posljednjih godina imamo veoma dobru posjećenost i tokom ljetnjih mjeseci, tako da sjever Crne Gore nije samo prepoznat po zimskom turizmu. Razmatranje rada svih centara i skijališta u uslovima klimatskih promjena, predmet je djelovanja i Ministarstva i Vlade. Podsjećanja radi, razvoj ski-centara zasnovan je na određenim analizama koje su pripremane u saradnji sa partnerima”, kaže Žižić.

Padavina bilo, ne i pahulja

Na pitanje da li se već sada može pretpostaviti da slijede toplije zime sa sve manje snijega, meteorolog Dušan Pavićević za “Vijesti” kaže da “taj trend postoji”, ali ocjenjuje da bi bila neozbiljna tvrdnja da će tako biti svake zime.

“Generalno, mi nemamo jasno izražen manjak padavina na područjima Kolašina i Žabljaka u zimskim mjesecima. No, sama količina padavina nije najvažniji parametar. Primjera radi, ovog februara je na Žabljaku palo 170 l/m², što je osjetno više padavina od prosječnih vrijednosti, a nismo imali nijedan skijaški dan”, objašnjava on.

Na Žabljaku, odnosno Durmitoru, tokom februara padala je uglavnom kiša, izuzev na 1800 i više metara nadmorske visine, gdje i danas ima poprilično snijega.

Pavićević kaže da bi, na osnovu onoga što se u medijima može pročitati o situaciji na skijalištima širom Evrope, “trebalo pokazati veliki oprez prilikom donošenja odluka o investiranju u svrhu skijališnog turizma”.

Na to na neki način, tvrdi on, ukazuje i modelska reanaliza zimskih sezona, rađena prije skoro 20 godina.

“Za potrebe izrade Master plana za razvoj zimskog turizma u Crnoj Gori urađena modelska reanaliza zimskih sezona (2002-2004) koja je ukazala na rizike od velikih, rekao bih megalomanskih i neorganizovanih ulaganja u skijališni turizam. To modeliranje je urađeno pod pokroviteljstvom tadašnjeg Hidrometeorološkog zavoda. Stičem utisak da ni zaključke, ni preporuke nije pročitao niko od onih koji su to trebali da urade”, kaže Pavićević.

Prema zaključcima iz 2007. godine, samo četiri oblasti u sjevernom dijelu Crne Gore (Durmitor, Bjelasica, Sinjajevina i Maganik) imaju u sezoni više od 60 dana snijeg visine iznad 50 centimetara. Najveći broj dana (više od 90) sa visinom snijega iznad 30 centimetara ima Durmitor (na visini od 1.750 do 1.950 mnm), a 80 dana Maganik, Sinjajevina i Bjelasica (nadmorske visine od 1.650 do 1.850 metara).

“Treba naglasiti da broj dana pod sniježnim pokrivačem iznad 30 cm naglo opada na sjevernim padinama Bjelasice. Osim pomenute četiri oblasti, ostali regioni u Crnoj Gori nemaju klimatske uslove koji bi sa izvjesnošću omogućavali više od 60 dana sniježnog pokrivača višeg od 50 cm”, neki su od zaključaka.

Pavićević, međutim, upozorava da treba imati u vidu da je tom studijom pokriven period od samo tri godine. Zbog toga ona, kaže, ukazuje na metodu koja bi se mogla iskoristiti za podrobnije istraživanje, nego li biti ključni materijal u procesu donošenja odluka.

Neznanje ili pokušaji manipulacije

Iz Ministarstva turizma ponovili su tezu da ni sistem za vještačko osnježavanje ne može da funkcioniše na visokim temperaturama, što, kako navodi sekretar za turizam Vuk Žižić, potvrđuju iskustva drugih zemalja (Italije, Slovenije, Francuske).

Iskustva regionalnih skijališta, međutim, svjedoče da priča o nefunkcionisanju sistema za vještačko osnježavanje, koju je proteklih mjeseci pomenulo više funkcionera Ministarstva turizma, pa i ministar Vladimir Martinović, predstavlja ili neznanje ili pokušaj manipulacije.

Naime, pored ogromnih količina vode, za proizvodnju vještačkog snijega potrebne su temperature niže od minus četiri stepena. A takvih mrazovitih dana bilo je bar četrdesetak na Bjelasici i Durmitoru tokom januara i februara.

To je potvrdio i rukovodilac Ski-centra Kolašin 1600 Bojan Medenica.

To praktično znači da je tokom tih dana i noći vještački snijeg itekako mogao da se proizvodi. Što, uostalom, potvrđuju primjeri Jahorine i Kopaonika, gdje sezona, s manje ili više poteškoća, traje još od kraja novembra. Riječ je o skijalištima koja se nalaze na približno istim nadmorskim visina na kojima je i Ski-centar Kolašin 1600.

Planiraju ski-liftove i osvjetljenje staza

Sekretar Vuk Žižić podsjeća da su još 2014. započete aktivnosti “u cilju stvaranja infrastrukturnih pretpostavki za valorizaciju prostora” budućih planinskih i ski-centara Kolašin 1600, Žarski i Cmiljača, a u skladu sa tada važećim Prostornim planom posebne namjene (PPPN) Bjelasica i Komovi.

Žižić objašnjava da je riječ o planiranim ulaganjima i da treba imati na umu da je naslijeđena “i problematika vezana za realizaciju”.

“Vijesti” su u više navrata objavljivale da instalirana oprema na ski-centrima Žarski i Cmiljača propada...

Na pitanje da li se postavlja pitanje isplativosti ulaganja u skijališta, u svjetlu eventualnih klimatskih promjena, Žižić kaže da je “ocjenu isplativosti tih investicija moguće dati tek kada se projekti privedu namjeni”.

“Prema podacima Uprave za kapitalne projekte, koja nije pod našim resorom, više od 66 miliona eura uloženo je u projekte na Bjelasici u cilju unapređenja turističke infrastrukture i ponude, a koji se finansiraju kroz kapitalni budžet. Riječ je o razvoju skijaških centara u regionu Bjelasica i Komovi (Ski-centar Kolašin 1600, Ski-centar Žarski i Skijaški centar Cmiljača). Dakle, u planu je nastavak aktivnosti i radova na pomenutim budućim ski centrima kako bi se priveli namjeni. Dalji planovi kada je u pitanju Ski centar Kolašin 1600 su završetak započetih ski-liftova, izgradnja osvjetljenja za dvije skijaške staze uz ski-liftove, čime će Ski-centar imati dodatnu novu ponudu”.

Ima li nade za Savin kuk

I skijalište Savin kuk ove sezone je bez dana skijanja, zbog nedostatka snijega kakvo se ne pamti na Durmitoru.

To državno skijalište u nešto je povoljnijem položaju od kolašinskog kada je riječ o sistemu za vještačko osnježavanje, jer je napravljena akumulacija za vodu.

Nadležni na Žabljaku zvanično i nezvanično pominju instaliranje topova do sljedeće zime, ali nemaju odgovor na pitanje - ko će to da radi i da finansira.

Nezvanično se pominju inicijative prema Vladi...

( Dragana Šćepanović, Slavko Radulović )