Lider kiparskih Turaka odbacio pregovore bez priznanja sjevernog dijela ostrva
Sjeverni dio, gdje uglavnom žive kiparski Turci i doseljenici Turci, je 1983. postao samoproglašena Turska Republika Sjeverni Kipar, a njene vlasti priznaje samo Ankara, koja tamo još uvijek ima veliki vojni kontingent.
Nema govora da kiparski Turci sjednu za pregovarački sto sve dok se ne prizna suverenitet sjevernog dijela Kipra, izjavio je danas lider samoproglašene Turske Republike Sjeverni Kipar kako se približava 50. godišnjica podjele ostrva u Sredozemnom moru.
Kipar je podijeljen od invazije turske vojske 1974. godine kao reakcija na državni udar nacionalista kiparskih Grka koji su željeli da se ujedine sa Grčkom.
Sjeverni dio, gdje uglavnom žive kiparski Turci i doseljenici Turci, je 1983. godine postao samoproglašena Turska Republika Sjeverni Kipar, a njene vlasti priznaje samo Ankara, koja tamo još uvijek ima veliki vojni kontingent.
Republika Kipar, koja je članica Evropske unije, ima svoju vlast samo nad južnim dijelom ostrva, naseljenim uglavnom kiparskim Grcima i odvojenim od sjevernog dijela zelenom linijom, demilitarizovanom zonom koju kontrolišu Ujedinjene nacije.
Dosadašnji napori za ponovno ujedinjenje ostrva bili su neefikasni, uključujući posljednje razgovore koje su organizovale UN 2017. godine.
"Kažemo ovde, posle svih ovih godina i svih ovih ispraznih pregovora koji nisu doneli ništa da ćemo nastaviti razgovore samo ako naš suverenitet, naš međunarodni status i naš rang budu priznati", rekao je lider kiparskih Turaka Ersin Tatar u intervjuu za Frans pres na marginama diplomatskog foruma u Antaliji, na jugu Turske.
Tatar je odbacio svaku perspektivu ponovnog ujedinjenja ostrva i zalažio se za "rješenje sa dvije države".
"Nema nade za ponovno ujedinjenje. Moramo pronaći rešenje sa dvije države. Ovo je naša nova politička linija posle mnogo, mnogo godina nažalost neuspješnih pregovora", rekao je Tatar.
( BETA )