Kako se Medenica žalila Pažinu: Katnić je uhapsio Ćoća, čista zloupotreba

Nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica tvrdila je svojevremeno da je Milivoje Katnić nezakonito uhapsio biznismena Zorana Ćoća Bečirovića, u novembru 2019. godine.

To je konstatovala u razgovoru sa tadašnjim ministrom pravde Zoranom Pažinom, istoga dana kada je taj Kolašinac lišen slobode 28. novembra...

“Iako je tebi smiješno, ovo što radi je zloupotreba čista. Uhapsio je Ćoća”, šalje Medenica tog dana Pažinu.

Tadašnji ministar pravde odgovara joj čuđenjem: “Šta pričaš?”, poslije čega dobija objašnjenje:

“Odredili zadržavanje 72 sata. Ne znam šta mu stavljaju na teret. Doći će Bedi da vidim”...

Bećirović je porodični prijatelj sa Kolašinkom Medenicom, a imali su i više poslovnih aranžmana...

Specijalni tužioci sumnjičili su ga za ugrožavanje sigurnosti sudskog vještaka iz te opštine na sjeveru Crne Gore Aleksandra Rakočevića i pokušaj sprečavanja dokazivanja.

Dva mjeseca kasnije Osnovni sud u Podgorici odbio je optužni predlog protiv tog biznismena, koji je preko svog portala optuživao Katnića da na svaki način pokušava da se lično obračuna s njim i da ga progoni otkad je došao na funkciju...

Bećirovića su prethodno uhapsili pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja, a dan nakon toga saslušan je u podgoričkom Osnovnom tužilaštvu, nakon što je ocijenjeno da je krivično djelo koje mu se stavlja na teret u njihovoj stvarnoj nadležnosti.

Pušten je ubrzo na slobodu, jer sudija nije prihvatio predlog tužilaštva da mu odredi pritvor.

Iz vrha Uprave policije tada je nezvanično rečeno da je Bećirović slobode lišen zbog prijetećih poruka koje je slao sudskom vještaku ekonomske struke iz Kolašina, angažovan u predmetima koji se dovode u vezu sa biznismenom.

Navodno, u porukama poslatim tom sudskom vještaku pominjao je i tadašnjeg GST Milivoja Katnića, ali i još neke tužioce.

Sastanci, putovanja...

Nekadašnja šefica pravosuđa i prvi čovjek vladinog resora za pravdu, u periodu od jeseni 2018. do kraja 2020. godine razmijenili su više stotina telefonskih poruka, u kojima pominju, između ostalog, stanje u sudskoj i tužilačkoj vlasti, pojedine predmete, dogovaraju sastanke sa tadašnjim predsjednikom države Milom Đukanovićem...

Medenica tako 23. oktobra 2019. godine traži od Pažina da je izuzme iz njegove odluke da službenici sudova i tužilaštava ne smiju ići na putovanja koja finansiraju treće osobe, odnosno, organizatori pojedinih događaja.

“Amerikanci su htjeli da mi plate put za Vašington za sastanak sa Svetskom bankom. Zorica Kalezić i naša delegacija je još tamo i oko zgrade i kredita se vodila aktivnost i Zorica javlja da na poziv banke trebam se odazvat, i jer su ugovoreni neki sastanci sa mnom. Amerikanci sada javljaju da ti ne daš da plaćaju put, pa učini nešto da Predsjednik Vrhovnog suda na bude time obuhvaćen. Nije u redu. Javljaj”, piše mu ona.

Ministar pravde odgovara joj da je to “budalaština” i da se ne odnosi na nju: “Budalaština... To se ne odnosi na Tebe... Kritikovao sam ih što vode po 20-30 tužilaca po egzotičnim turistickim destinacijama, neki su bili i po 4 puta u Americi ove godine, ne možeš ih naći u kancelariji, a onda kritikuju Crnu Goru zbog ‘nedostatka rezultata’... Nemaju kad od turizma... A svo to neracionalno trošenje novca se vodi kao ‘pomoć građanima CG”.

Pažin joj poručuje i da odgovori organizatorima da ima njegovu saglasnost...

“Znam ja, ali oni sada to generaluzuju pa im nekako to poruči, jer Ambasadorka je stopirala pa obavi razgovor sa njom”, traži Medenica.

Tadašnji ministar pravde joj odgovara da će joj Vlada platiti put, ako treba: “Platiće Ti Vlada put, ako treba, ideš na društveno koristan sastanak...”

“Za***avaj se ti”, piše Medenica.

“Biću sjutra ujutro u CG, pa ćemo rješiti to... Možeš im reći da smo se čuli i da smo postigli konsenzus... A tužioci mi neće više ni do Malog Mokrog Luga...”, piše Pažin...

Medenica je optužena da je da je dio kriminalne organizacije koju je formirao njen sin Miloš Medenica.

Specijalno državno tužilaštvo tu višečlanu grupu tereti za brojna krivična djela - stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, davanje i primanje mita, protivzakoniti uticaj, zloupotreba službenog položaja, šverc droge... U tom tužilačkom aktu, između ostalog, piše da je Medenica primala mito kako bi uticala na sudske presude, ali i pritiskala kolege da donose odluke u korist onih za koje urgira, bez obzira na stanje u spisima.

Ona je sa pozicije predsjednice Vrhovnog suda, ali i nakon što je otišla sa funkcije, komunicirala sa brojnim sudijama, tužiocima i državnim funkcionerima.

Na “dnevnom redu” često su bila pitanja sudskih ili tužilačkih predmeta, ali ju je zanimalo i koji tužilac postupa po prijavama za koje se interesovala, zahtijevala je odgađanje izvršenja kazne, “naređivala” određivanje pritvora...

Sretna što te imamo naočitog i hrabrog

Nekoliko sati nakon što je 27. decembra 2019. godine u Skupštini izglasan Zakon o slobodi vjeroispovijesti, tadašnja predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica poručila je ministru pravde da je to “značajni istorijski poduhvat”....

Glasovima tadašnje vladajuće većine i SDP-a, taj zakon usvojen je nešto oko tri sata nakon ponoći.

U plenarnoj sali došlo je do incidenta, a svi poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta uhapšeni su i privedeni u podgričku policiju.

Izglasavanje tog zakona praktično je dovelo do pada trodecenijske vlasti Demokratske partije socijalista.

“Značajni istorijski poduhvat. Veliki doprinos si dao na najbolji način. Svaka čast”, poslala je Medenica tadašnjem ministru pravde u 16.59 tog dana.

Tri minuta kasnije Pažin joj se zahvalio:

“Hvala Ti, draga moja... Kada čovijek radi nešto u što cijelim svojim bićem vjeruje i daleki ciljevi bivaju bliži, iako ponekad samo što ne iskliznu pred sam kraj... Umoran sam, izašao sam iz Skupštine oko 5 h jutros, ali mi je srce puno...”.

Od predsjednice Vrhovnog suda tada dobija čestitku:

“Ponosna sam na sve što ste uradili, a sretna što te imamo naočitog i hrabrog”.

Malo i o DK

Pažin se tokom jednog od razgovora sa Medenicom osvrnuo i na odgađanje ročišta za potvrđivanje optužnice odbjeglom bankaru Dušku Kneževiću i Đorđu Đurđiću, poručivši Medenici da “ne upozorava bez razloga”...

Iako joj je tu poruku poslao 18. aprila 2019. godine, Medenica u razgovoru sa njim do maja ne pominje tog bankara.

“Potvrđena optužnica. Sjutra pismeni otpravak”, napisala mu je ona 13. maja.

Sredinom tog mjeseca Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo podiglo protiv predsednika Atlas grupe Duška Kneževića i bivšeg izvršnog direktora Atlas banke Đorđa Đurđića.

“Sud neustavno ograničio kretanje Medenici”

Apelacioni sud neustavno je ograničio kretanje optuženoj Vesni Medenici, saopštio je juče jedan od njenih branilaca, advokat Zdenko Tomanović, dodajući da je to utvrdio Ustavni sud.

“Prihvatujući stav advokatske kancelarije Tomanović Ustavni sud Crne Gore je u svojoj najnovijoj odluci od januara ove godine utvrdio i da prvobitno određivanje mera ograničenja slobode kretanja Vesni Medenici nije u skladu sa Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Ustavni sud Crne Gore ovaj put je utvrdio da je Apelacioni sud u Podgorici Vesni Medenici povrijedio pravo na slobodu kretanja garantovano Ustavom Crne Gore kada joj je prvi put odredio mere nadzora”, istakao je Tomanović u saopštenju.

Advokat je istakao da je Ustavni sud u odluci donijetoj prije toga utvrdio da je prava Medenice kršio i Viši sud u Podgorici, koji je produžavao te mjere.

“Nedostatak razumnog odnosa proporcionalnosti između upotrijebljenih pravnih sredstava i cilja koji se želio postići čini da određivanje mjere nadzora kao i njihovo dalje produžavanje predstavlja kršenje prava garantovanih i Ustavom i Evropskom konvencijom”, poručio je Tomanović.

( Jelena Jovanović )