Pavićević upozorava na porast temperature posljednjih decenija: Zima toplija od prosjeka
Metorolog Dušan Pavićević je, u razgovoru za “Vijesti”, kazao da će nagli porast temperatura uticati na proizvodnju, razvoj nekih bolesti, kao i vodosnabdijevanje
Ako se trend naglih klimatskih promjena nastavi, ostaviće brojne posljedice na čovjekovu okolinu, život i zdravlje, upozorio je meteorolog Dušan Pavićević.
On je, u razgovoru za “Vijesti”, kazao da će nagli porast temperatura uticati na proizvodnju, razvoj nekih bolesti, kao i vodosnabdijevanje.
“Ako se nastavi, naravno da će imati posljedice. Već primjećujemo da ranije dolazi do cvjetanja nekih biljaka. Javljaju se neki insekti kojih ranije nije bilo. Ili ih je bilo rjeđe, pa su sada češći”, rekao je Pavićević.
Pavićević je kazao da je “protekli februar bio osjetno topliji nego što je to normalno”.
“U Podgorici je bio najtopliji od 1949. otkad se vrše mjerenja. To je što se tiče maksimalne dnevne temperature. Februar je bio i drugi najtopliji kada je riječ o minimalnoj temperaturi. Tako da, februar je definitivno bio preko pet stepeni topliji od sedamdesetpetogodišnjeg prosjeka”, ocijenio je Pavićević.
Prema njegovim riječima, “kompletna zima bila je toplija od prosjeka”.
“Naravno da je bila toplija. Januar i decembar su bili topli. Vjerovatno će i mart biti topliji od prosjeka. Svi mjeseci koje računamo u kalendarsku zimu su bili topliji ili će tek biti topli”, kazao je sagovornik “Vijesti”.
Pavićević naglašava da je “sve to posljedica velikog porasta temperature u posljednjih 20, 30 godina”.
“Ako se uporedi temperatura tokom prvih 50 godina mjerenja i zadnjih 25, odnosno prvih 45 i zadnjih 35, taj trend je vrlo loš. Uglavnom se za krivca klimatskih promjena uzima i ljudska djelatnost. Neki tvrde tako, a neki kažu da nije, ja se neću upuštati u tu procjenu”, istakao je Pavićević.
On je kazao da nerijetko od sezone do sezone varira količina padavina na sjeveru Crne Gore.
“Kod nas imamo vrlo promjenjiv snijeg i sniježne padavine. Izgleda da ga je nešto manje nego što je to ranije bio slučaj. Češće se dešavaju godine i sezone kad snijega ima znatno manje, što ne znači da ga ne može imati više već naredne godine”, kazao je Pavićević.
Ranije su iz Centra za klimatske promjene Univerziteta Donja Gorica (UDG) kazali da Crna Gora pripada regionu Evrope koji je “najranjiviji na posljedice klimatskih promjena”.
Istakli su da je zbog naglih promjena, u posljednjih 30 godina, došlo do rasta prosječne temperature za 1,1 stepeni Celzijusa.
( Nikola Saveljić )