Ženski parlament: Crnogorsko društvo i dalje patrijarhalno

U Crnoj Gori je postignut napredak u oblasti rodne ravnopravnosti, ali je društvo i dalje u velikoj mjeri patrijarhalno, pa se žene suočavaju sa izazovima u brojnim oblastima, ocijenjeno je na zasijedanju Ženskog parlamenta.

Tema ovogodišnjeg, šesnaestog po redu zasijedanja Ženskog parlamenta, koje organizuje Odbor za rodnu ravnopravnost Skupštine, bila je Stanje ženskih ljudskih prava u Crnoj Gori.

Potpredsjednik Skupštine, Boris Pejović, otvarajući sjednicu, kazao je da je Crna Gora od sticanja nezavisnosti kroz zakonodavnu djelatnost stvarala pretpostavke za razvoj politika u oblasti ljudskih prava i ostvarivanja rodne ravnopravnosti.

Prema njegovim riječima, iako međunarodni partneri često hvale crnogorski zakonodavni okvir, Crna Gora i dalje kaska kada je u pitanju implementacija zakona.

"To je rezultiralo činjenicom da, iako žene čine blagu većinu ukupne populacije Crne Gore, a samim tim i njenog potencijala, one i dalje predstavljaju manjinu u društvenom, političkom i ekonomskom životu Crne Gore", rekao je Pejović.

On je ocijenio da se izazovi sa kojima se žene u Crnoj Gori suočavaju međusobno preplijeću, što, kako je dodao, svaki od njih čini ozbiljnijim nego kada bi se posmatrali pojedinačno.

"Crnogorsko društvo, pored značajnih promjena, i dalje je u velikoj mjeri patrijarhalno i to utiče na kreiranje barijera u raznim oblastima za žene, kao što su obrazovanje, zapošljavanje i pristup resursima, kao i u ograničavanju njihovog ličnog i profesionalnog razvoja", naveo je Pejović.

On je ukazao i na ulogu koju ima prisustvo običajnih pravila, a posebno kod nasljeđivanja i vlasništva nad imovinom.

"To produbljuje nejednakost među polovima i ograničava ekonomsku autonomiju žena", naglasio je Pejović.

On je kazao da to žene čini ranjivijim i zavisnim od muških članova porodice.

Pejović je istakao i da se žene češće suočavaju sa diskriminacijom u oblasti zapošljavanja, navodeći da postoji i problem niže plate i manjih mogućnosti napredovanja u odnosu na muškarce.

On je podsjetio da žene značajno doprinose ekonomiji i kroz neplaćeni rad u kući i njegu članova porodice.

"Diskriminacija i zavisnost često su praćene nasiljem nad ženama, fizičkim, psihičkim i nasiljem u onlajn sferi", rekao je Pejović.

Svi ti faktori, kako je ocijenio, negativno utiču na prisustvo žena u procesima odlučivanja.

"Njihov udio među donosiocima odluka, kako u javnoj, tako i u biznis sferi, značajno je manji od udjela u ukupnoj populaciji", naglasio je Pejović.

On je kazao da brojna istraživanja, broj žena u parlamentu i slični indikatori ukazuju da je integrisanje principa rodne ravnopravnosti u temelje crnogorskog društva proces koji i dalje traje.

Skupština, kako je istakao, mora prepoznati ključnu ulogu koju ima u uklanjanju rodne neravnopravnsoti i omogućavanju jednakih uslova za učešće žena i muškaraca u svim oblicima društvenog djelovanja.

Pejović je dodao i da Skupština mora raditi na povećanju broja žena u sazivima.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Siniša Bjeković, kazao je da je u Crnoj Gori neophodan multisektorski i multidisciplinarni pristup čiji cilj mora biti osnaživanje i zaštita prava žena, kako bi mogle ostvariti jedan od osnovnih duštvenih ciljeva, a to je rodna ravnopravnost.

On je naglasio da žene još uvijek traže način da svoju suštinsku nejednakost stave u prvi plan borbe za ljudska prava i posebno prava žena.

Bjeković je naglasio da je pravna država oličena u konceptu vladavine prava, dodajući da rodna neravnopravnost kompromituje koncept vladavine prava u samoj njegovoj srži.

On je kazao da u Crnoj Gori, iako postoje određeni znaci napretka, određeni strukturni problemi i dalje uslovljavaju disparitet u brojnim sektorima i politikama.

"Ono što je zajednički imenitelj svim tim procesima je manjak prisustva i uticaja žena na mjestima na kojima se donose strateške odluke i upravlja ključnim resursima države i društva", naveo je Bjeković.

On je ukazao da su žene u manjini u parlamentu, u Vladi, u upravljačkim tijelima privrednih društava, ali i akademiji nauka i lokalnim samoupravama.

Bjeković je ukazao i na seksističke napade na žene u javnoj sferi i govor mržnje, u kojima se, kako je naglasio, ne dovode u pitanje samo njihove sposobnosti i vještine, već i elementarne etičke vrijednosti i moralni kod.

Prema riječima Bjekovića, unutar populacije žena postoje posebno ranjive grupe koje su u riziku od višestruke i multisektorske diskriminacije.

Među njima su, kako je objasnio, Romkinje i Egipćanke, transrodne žene, žene sa sela, žene sa invaliditetima, kao i žene žrtve nasilja.

"Ova lista nije iscrpljena", naglasio je Bjeković.

Prema njegovim riječima, promjene u društvu dovode do promjene uloge žene i donose nove terete.

On, kako je rekao, želi da naredno vrijeme svi posvete znatno produktivnijem djelovanju i razbijanju društvenih zabluda o ženama.

Poslanica Pokreta Evropa sad (PES) i predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Jelenka Andrić kazala je da je pitanje ženskih ljudskih prava, kako u Crnoj Gori, tako i u cijelom svijetu, kompleksno i podložno promjenama.

Crna Gora je, kako je ocijenila, napredovala u oblasti rodne ravnopravnosti i zaštiti ženskih prava, ali još uvijek postoje izazovi sa kojima se suočavaju žene.

Ona je navela da su neki od ključnih problema sa kojima se žene u Crnoj Gori suočavaju diskriminacija po osnovu pola, nasilje nad ženama, ravnopravnost u politici i javnom životu, pravo na obrazovanje i zdravstvenu zaštitu, ekonomska nejednakost.

"Vlada, nevladine organizacije, međunarodne organizacije rade na rješavanju ovih problema kroz usvajanje i sprovođenje zakona, različite programe i kampanje, ali ostaje mnogo posla kako bi se osigurala potpuna rodna ravnopravnost i zaštita prava žena u Crnoj Gori", ocijenila je Andrić.

Skupština, kako je kazala, mora da pošalje poruku o nultoj toleranciji na nasilje.

"Ne smijemo biti društvo u kom je nasilje prihvaćena ili prihvatljiva norma", poručila je Andrić.

Ona je dodala da je nasilje duboko ukorijenjeno u patrijarhalnoj kulturi i podržano kulturom nekažnjivosti i normalizacijom nasilja.

Andrić je istakla da su prijavljivanje nasilja, informisanje i podrška institucija koraci ka njegovom sprječavanju.

"Neophodno je da Skupština pokaže i političku volju da se mora okončati i spriječiti svaka vrsta nasilja nad ženama i pored činjenice da postoji zakonodavni okvir kojim se nasilje nad ženama i nasilje u porodici sprječava normativno", naglasila je Andrić.

Ona je ukazala i na to da digitalizacija, internet i nove tehnologije dovode do novih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama.

Zasijedanju Ženskog parlamenta prisustvovale su poslanice Skupštine, predstavnici Vlade, nevladinog sektora, međunarodnih organizacija i diplomatskog kora.

( MINA )