Tužba države protiv Sindikata prosvjete: Hitnom sporu kraja nema

Institucija Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa (ZIPI) Crne Gore zatražila je juče od podgoričkog Osnovnog suda da hitno odluči po tužbi države protiv Sindikata prosvjete, a u vezi sa sporom koji je poveden zbog trodnevnog štrajka i obustave nastave u oko 60 odsto crnogorskih škola.

Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, ZIPI smatra da je rok od pet dana iz Zakona o štrajku “višestruko protekao”, ali i da su se stekli uslovi za donošenje odluke po tužbi države, bez održavanja ročišta.

Iz Sindikata su ranije najavljivali da će komunicirati sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija kako bi država povukla tužbu protiv te radničke organizacije. Sindikalci su ranije saopštili i da im je ministarka Anđela Jakšić Stojanović obećala da neće biti sankcionisani zbog štrajka, organizovanog zbog, kako je saopštavano, nepoštovanja Granskog kolektivnog ugovora (GKU).

“Zakonski zastupnik ukazuje na to da u konkretnom slučaju nema mjesta primjeni odredaba Zakona o parničnom postupku, koje se odnose na zakazivanje pripremnog ročišta i glavne rasprave, s obzirom na to da je u pitanju specifična vrsta spora, na šta jasno upućuje i zakonsko određenje o tome da se o zahtjevu - tužbi odlučuje u roku od pet dana od dana podnošenja”, stoji u urgenciji ZIPI, u koju “Vijesti” imaju uvid.

Ta institucija je 19. februara podnijela tužbu protiv Sindikata prosvjete, kojom je tražila da podgorički Osnovni sud štrajk prosvjetara proglasi nezakonitim.

Iz Osnovnog suda je “Vijestima” 29. februara rečeno da je Sindikat dostavio odgovor na tužbu a da će “ročište biti zakazano u zakonskom roku”. Nijesu precizirali o kojem roku je riječ.

Ona je u tužbi naglasila da odluka o štrajku koju je Sindikat prethodno dostavio Ministarstvu prosvjete ne sadrži podatak o tome da li je postupljeno u skladu sa odredbama Zakona o štrajku, kojim je regulisano pitanje prava na štrajk zaposlenih u Vojsci Crne Gore, policiji, državnim organima i javnoj službi, kao i da nedostaje procjena nadležnog organa - Agencije za nacionalnu bezbjednost o tome da li se organizovanjem tog vida protesta ugrožava nacionalna i bezbjednost lica i imovine, opšti interes građana, kao i funkcionisanja organa vlasti...

Zakonom o štrajku propisano je da o zahtjevu za utvrđivanje nezakonitosti štrajka, nadležni sud odlučuje u roku od pet dana od dana podnošenja tužbe.

Oko 60 odsto prosvjetnih radnika u crnogorskim školama 19. februara je na tri dana obustavilo nastavu zbog toga što je Vlada, kako tvrde, odbila da postupi po Granskom kolektivnom ugovoru (GKU) i januarske zarade uveća za 10 odsto bruto.

Nakon pregovora sa premijerom Crne Gore Milojkom Spajićem, prosvjetari su postigli sporazum, prema kojem će od 1. jula imati povećanje zarada za 10 odsto bruto, a onda od početka školske godine povećanje 17 odsto kumulativno.

Bez obzira na to što je štrajk okončan dogovorom, država je nastavila spor protiv Sindikata, ali i obećala da bez obzira na ishod, neće sankcionisati prosvjetne radnike koji su na tri dana obustavili nastavu.

Prije početka štrajka Sindikat je Agenciji za mirno rješavanje sporova dostavio oko 40 podnesaka, a u vezi sa kršenjem GKU, što je prema Zakonu o radu prvi korak prije podnošenja tužbi. Sindikat je najavio da dogovor sa Vladom znači i odustajanje od započinjanja radnih sporova.

“Nadležna ministarka Jakšić Stojanović kazala je i da će se obratiti Agenciji za mirno rješavanje sporova oko utvrđivanja Akta o minimumu procesa rada. Mi smo je još jednom podsjetili da to uradi”, kazao je tada predsjednik Sindikata Radomir Božović.

( Nikola Saveljić )