Vuković: Pozajmica nema veze sa predstojećim dodatnim poboljšanjem standarda

Ministar finansija kazao da će pozajmica biti iskorišćena za vraćanje starih dugova iz prethodnog perioda koji stižu na naplatu ove i sledeće godine

21495 pregleda32 komentar(a)
Vuković, Foto: Luka Zeković

Zaduženje od 750 miliona dolara nema nikakve veze sa predstojećim dodatnim poboljšanjem standarda, koje predviđa najavaljeno povećanje zarada.

To je u saopštenju za javnost naveo ministar finansija Novica Vuković.

Kazao je da će pozajmica biti iskorišćena za vraćanje starih dugova iz prethodnog perioda koji stižu na naplatu ove i sledeće godine.

"Ministarstvo finansija je upravo realizovalo emisiju obveznica u iznosu od 750 miliona dolara, sa rokom dospjeća od sedam godina. Pozajmica je bila neophodna dominantno zbog vraćanja starih dugova iz prethodnog perioda koji stižu na naplatu ove i sledeće godine. Dakle, ne zadužujemo se za troškove administracije, već zbog ranijih obaveza države koje se moraju redovno izmirivati. Time se odgovorno čuva državni budžet, budžet svih građana i građanki, odnosno svih poreskih obveznika Crne Gore. Vodimo odgovornu politiku javnih finansija - iz prihoda finansiramo potrošnju, odnosno redovno servisiramo sve obaveze - poput plata, socijalnih davanja, penzija i slično, a povećali smo i penzije na 450 eura iz sopstvenih prihoda, bez potrebe da se za to zadužujemo. Da budemo jasni - današnja pozajmica nema nikakve veze ni sa predstojećim dodatnim poboljšanjem standarda, koje predviđa najavaljeno povećanje zarada", saopštio je Vuković.

Dodao je da "nema nikakvih tajnih radnji" i da je "emisija današnjih obveznica realizovana u skladu sa Zakonom o budžetu i Odlukom o zaduživanju za 2024. godinu".

"Upravo time je utvrđeno da se država u ovoj godini može zadužiti ukupno milijardu i 150 miliona eura za obezbjeđivanje nedostajućih sredstava, refinansiranje starog duga, finansiranje kapitalnog budžeta i stvaranje fiskalne rezerve za narednu godinu. Napominjemo da je, prema projekcijama Ministarstva finansija, za otplatu duga u 2024. godini predviđeno ukupno 656,7 miliona eura, od čega se na otplatu glavnice odnosi 518,63 miliona eura, a na otplatu kamate 138,07 miliona eura. Da dodatno pojasnimo - državne obveznice su instrument koji izdaju sve suverene države za potrebe servisiranja javnog duga i ujedno predstavljaju najtransparentniji vid zaduživanja, s obzirom na to da se aktivno trguju na međunarodnom tržištu kapitala", rekao je Vuković.

On je kazao i da Crna Gora već ima tri izdanja državnih obveznica u eurima, a daje prvi put sprovela emisiju obveznica u američkim dolarima i istovremeno se zaštitila od valutnog rizika.

"Ministarstvo finansija je pažljivo, odgovorno upravljajući javnim dugom, razmatralo opcije za ovogodišnju emisiju obveznica na međunarodnom tržištu, sagledavajući mogućnosti emisije u eurima ili američkim dolarima. Cilj Ministarstva finansija je bio da obezbijedi nedostajuća sredstva po što povoljnijim uslovima, vodeći računa o ročnosti i visini kamatne stope. Na osnovu kontinuirane analize tržišta, sprovedenoj u saradnji sa renomiranim međunarodnim finansijskim instituacijama, utvrđeno je da je trenutna situacija na tržištu bila povoljna u pogledu likvidnosti i da je postojala velika zainteresovanost investitora za ulaganje u dolarske obveznice".

Vuković je dodao i da je ovo prva dolarska obveznica koja je "istovremeno omogućila širi spektar investitora koji ranije nijesu imali prilike da ulažu u državne obveznice Crne Gore i obezbijedila uštedu u odnosu na direktno izdanje u eurima, u iznosu od oko 35 miliona eura uštede".

"Izdavanje dolarskih obveznica, koje dospijevaju na naplatu 2031. godine, urađeno je sa paralelnim hedžingom u euro valuti pod međunarodnom dokumentacijom, pod nazivom ISDA što predstavlja standardnu praksu koja je evidentirana i na primjerima država sa područja šireg regiona koje imaju ovo iskustvo, poput Mađarske, Poljske, Rumunije, Slovenije, Hrvatske i Srbije. Dodatno, ovo je obveznica sa izvedenom kamatnom stopom u eurima od 5,88 odsto u odnosu na do jučerašnji prinos od 6.5 odsto na sekundarnom tržištu postojećih obveznica i koja je u ovom momentu čak ispod 2 odsto u odnosu na trenutni nivo šestomjesečnog euribora".

Vuković je pojasnio i da je "u cilju zaštite od valutnog rizika, istovremeno je bilo nepohodno uraditi i hedžing transakciju, putem unakrsnog valutnog svopa, u skladu sa međunarodnom ISDA dokumentacijom".

"Dakle, Crna Gora konvertuje dolarski dug u valutu euro, te stoga identični dolarski element koji prima putem unakrsnog svopa isplaćuje investitorima, dok servisira isključivo euro dug, po kamatnoj stopi 5.88 odsto. Krajnja eurska kamatna stopa, ne samo da je omogućila uštedu u odnosu na direktno skuplje euro izdanje, već je niža od trenutnog prinosa obveznice na sekundarnom tržištu".

Ministar finansija je ukazai i da postupak pripreme emisije obveznice uvijek zahtijeva oprez.

"Naime, emisiji svake obveznice prethodi priprema Prospekta, odnosno dokumenta koji uključuje sve parametre koji se odnose na političku, društvenu i ekonomsku sliku države koja izdaje obveznicu. Prospekt je javno dostupan nakon odobrenja od renomiranih međunarodnih pravnih kuća, koje predstavljaju državu sa jedne, i banke koje su aranžeri obveznice, sa druge strane. Postupak pripreme obveznice zahtijeva određeni stepen tajnosti iz sljedećih razloga. Najprije, ako se na tržištu kapitala već nalaze ranije emitovane obveznice, najavljena nova emisija obveznice može da dovede do talasa prodaje prethodno emitovanih obveznica na sekundarnom tržištu, pa se time automatski pogoršava početna pozicija za pregovaranje o novoj kamatnoj stopi, jer bi cijene postojeće obveznice kao bazična referenca imale širi prinos. Takođe, ukoliko se usljed bilo kakve potencijalne turbulencije na tržištu odloži izdavanje obveznice, to može da implicira da zemlja nije uspješno realizovala transakciju i naruši ugled zemlje na međunarodnom tržištu kapitala".

Vuković je kazao i da su "određene medijske spekulacije, kao i nagađanja pojedinih analitičara prije emisije obveznica, u najmanju ruku daleko od odgovornog pristupa prema državi i ovom važnom pitanju".

"Da rezimiramo - tokom pripreme i realizacije obveznica, Ministarstvo finansija i Vlada su postupali u skladu sa važećim Zakonom o budžetu i Odlukom o zaduženju. Izlazak na tržište je uslijedio upravo danas - 6. marta u 18 h, kada je procijenjen najpovoljni momenat, a MF je prvobitno počelo analizu tržišta, nakon učešća na januarskoj međunarodnoj konferenciji Euromoney u Beču, na kojoj se delegacija Ministarstva susrela sa najvećim svjetskim investitorima, kojima su predstavljeni strateški prioriteti 44. Vlade. U februaru su izabrane banke aranžeri i počet je proces pripreme emisije obveznica, kroz višesedmičnu komunikaciju i analizu tržišnih uslova, ažuriranje prospekta i temeljnog procesa - Due diligence, uz prisustvo međunarodnih i domaćih pravnih savjetnika. 4. marta je data zvanična objava u skladu sa međunarodnim standardima koja poziva investitore da razmotre mogućnost investiranja u inauguracionu dolarsku obveznicu. Obavljen je Globalni investicioni poziv, kojem je prisustvovalo oko 100 investitora širom svijeta. Odrađen je dvodnevni roadshow, tokom kojeg su održani sastanci sa međunarodnim investitorima koji su upućeni u političke, društvene i ekonomske parametre Crne Gore. U toku tih sastanaka 4. i 5. marta, Crnu Goru je predstavljala delegacija Ministarstva finansija i Centralne banke (CBCG)".

Vuković je podsjetio i da ovoj i narednoj godini država mora da vrati milijardu i 500 miliona dugova iz ranijih zaduženja.

"Imajući u vidu sve navedeno i s obzirom na obaveze koje dospijevaju iz prethodnog perioda, Ministarstvo finansija je, uz kontinuirano praćenje tržišnih uslova, na najodgovorniji i zakonit način pristupilo cjelokupnom procesu emisije obveznica. Dakle, država je uspjela da emituje obveznicu od 750 miliona dolara na međunarodnom tržištu sa izvedenom kamatnom stopom od 5.88 odsto zbog vraćanja starih dugova i očuvanja javnih finansija. Emisiju je podržalo preko 200 globalnih investitora koji su iskazali dugoročno povjerenje u Crnu Goru. Obim potraživanja je dostigao nivo od 4,7 milijardi što predstavlja preko 6 puta više potražnje od neophodnog iznosa", zaključio je Vuković.