U nedjelju izbori u Portugalu: Poslije pola vijeka krajnja desnica mogući jezičak na vagi

Portugalci u nedjelju izlaze na izbore na kojima je, čini se, izvjesno samo jedno - dugogodišnji premijer, lider socijalista Antonio Košta koji se prošle jeseni povukao zbog afere oko koncesije za dva rudnika litijuma, silazi sa scene.

Oko 10, 8 miliona birača na sjutrašnjim izborima treba da odluči u kom će pravcu Portugal krenuti poslije Košte. Predizborne ankete, kako prenose mediji, pokazuju da su desni i lijevi blok gotovo izjednačeni i da bi po prvi put od Revolucije karanfila, kojom je prije pola veka okončana diktatura, partija krajnje desnice, Šega, mogla imati odlučujuću riječ.

Izbori u Portugalu ocjenjuju se kao najnepredvidljiviji mnogo godina unazad, piše briselski portal Politiko i navodi da je iznenadni odlazak Košte prošlog novembra zatekao sve nespremne. Iako lično nije optužen ni za jedno krivično djelo neki od njegovih najbližih saradnika jesu, a on je bio predmet zvanične istrage koja je, kako je tada rekao, "nespojiva sa dostojanstvom funkcije premijera".

Košta je bio na vlasti od 2015. i ponovo je izabran 2022. osvojivši apsolutnu većinu mjesta u parlamentu. Podnio je ostavku kada se saznalo da je pod istragom zbog korupocionaške afere koja se vezuje za planove istraživanja litijuma na sjeveru zemlje, kao i za megaprojekat zelenog vodonika u Sinesu.

Koština socijalistička vlada je sa entuzijazmom podržala planove za vađenje litijuma u više djelova zemlje kao dio šireg nastojanja EU da obezbijedi kritične sirovine, ali ti projekti su bili opterećeni kontroverzama zbog niskog kvaliteta materijala koji se vadi i nesrazmjerne očekivane štete po životnu sredinu.

Sjutrašnji izbori biće izborni debi dva vodeća kandidata: Luiša Montenegra, koji je na čelu Demokratskog saveza desnog centra i prema poslednjim anketama, ima blagu prednost i Pedra Nunja Santoša, Koštinog nasljednika na mjestu generalnog sekretara portugalske Socijalističke partije.

S obzirom na kontekst u kojem su raspisani izbori ne iznenađuje da je korupcija jedna pod glavnih tema, ali ankete pokazuju da su birači zabrinuti i zbog nedostatka pristupačnog stanovanja i pada kvaliteta javnih usluga u zemlji.

Montenegro tvrdi da su ta pitanja postala veliki problemi tokom proteklih osam godina socijalističke vladavine, dok Santoš uzvraća da će desničarska vlada samo pogoršati situaciju.

Po ocjeni analitičara, ni desni blok koji predvodi Demokratski savez ni lijevi blok na čelu sa socijalistima neće osvojiti dovoljno mjesta u parlamentu da bi formirali vladajuću većinu. Takođe, ni jedni ni drugi, kako su rekli uoči izbora, ne žele da sarađuju sa krajnje desničarskom strankom Šega, za koju se očekuje da će dobiti gotovo 20 odsto glasova.

Tome treba dodati i do 20 odsto neodlučnih birača što ishod čini istinskim žrijebom.

Budući da ni jedan blok, kako se očekuje, neće osvojiti potrebnu većinu od 116 mandata Šega se pozicionira kao potencijalni odlučujući faktor ukoliko više glasova osvoji Montengrova desna koalicija.

Ako socijalisti dobiju najviše glasova, očekuje se da će se ostatak portugalskih ljevičarskih partija udružiti oko manjinske vlade koju bi predvodio Santoš.

Bilo kako bilo, ni desni ni lijevi blok ne razmišljaju o mogućnosti održavanja ponovljenih izbora, što znači da će u bliskoj budućnosti Portugal vjerovatno morati da živi sa oštro podijeljenim parlamentom i krajnjom desnicom sa kojom niko zvanično ne želi da radi.

Pod pretpostavkom da jedan od blokova uspije da formira manjinsku vladu, usvajanje zakona će biti složeno. Montenegro je rekao da će, ako on ne bude premijer, biti otvoren za pregovore o ključnim zakonima i da će odlučivati od slučaja do slučaja. Santoš je na sličan način nagovijestio da će biti otvoren za dijalog zarad stabilnosti zemlje.

Sjutrašnji izbori u Portugalu poslednji su parlamentarni izbori u EU prije izbora za Evropski parlament u junu. Ako zemlja skrene udesno, to će biti udarac za socijaliste koji su Koštinu vladu ubrajali u svojih nekoliko preostalih uporišta.

Izbori su značajni i na domaćem planu, jer se održavaju samo nekoliko nedjelja uoči obilježavanja 50. godišnjice Revolucije karanfila, vojnog puča kojim je okončana diktatura. Prvi put od tada, krajnje desničarska stranka mogla bi da igra ulogu u izboru nove vlade.

( Beta )