Papino zdravlje i "dozvola" SPC mogu biti prepreka posjete poglavara Katoličke crkve

Ako papa Franjo, poglavar Katoličke crkve i šef države Vatikan, odluči da prihvati prekjučerašnji poziv predsjednika Jakova MIlatovića da posjeti Crnu Goru, treba riješiti još nekoliko “prepreka” da bi do posjete došlo, rekli su sagovornici “Vijesti”

Među njima su uobičajene konsultacije sa većinskom vjerskom zajednicom, ako ona nije katolička, kao i trenutno pogoršano zdravlje 87-godišnjeg pape, koji je ovih dana otkazao i neke svoje redovne vjerske obaveze i pojavljivanja u javnosti.

Vjerski analitičar Vladimir Veljković ocijenio je da svi uslovi za eventualnu posjetu pape Franja Crnoj Gori zasada nisu ispunjeni, te je zato teško očekivati da do takve posjete dođe u dogledno vrijeme.

Izvor iz kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, koji je u Vatikanu pola sata razgovarao sa papom, rekao je da je jedina moguća prepreka njegovo zdravlje, ali da to što je Rim blizu, “daje mogućnost da papa dođe”.

I kancelar Kotorske biskupije Robert Tonsati skrenuo je pažnju na papine godine i zdravlje. “Treba uzeti u obzir i papino zdravlje i starosnu dob, koji su takođe važni čimbenici u planiranju njegovih svakodnovenih obaveza pa i međunarodnih putovanja”, kazao je on “Vijestima”.

Za vrstu posjete, kakva bi bila Crnoj Gori, papa obično očekuje i neku vrstu makar prećutne saglasnosti od predstavnika većinske vjerske zajednice, iako se to formalno nikad ne pomene, kazao je “Vijestima” crnogorski stručnjak za Vatikan. “U suštini, to mu nije potrebno, ali Sveta Stolica vodi računa da ne urušava odnose”.

Iz Mitropolije crnogorsko primorske (MPC) “Vijestima” juče nije odgovoreno šta misle o eventualnoj posjeti pape Franja Crnoj Gori.

“Taj poziv dolazi od šefa države prema papi koji je takođe šef države”, rekao je taj izvor iz MIltovićevog kabineta, odgovarajući na pitanje o tome da li su razgovarali sa mitropolitom Joanikijem ili nekim iz SPC prije poziva papi da posjeti Crnu Goru. On je kazao da nije prvi put da Crna Gora poziva papu da dođe u posjetu.

Milatović je prekjuče saopštio da bi takva posjeta predstavljala iskorak u produbljivanju odnosa Crne Gore i Svete stolice, ali i potvrdu posvećenosti države da čuva i unapređuje odnose sa svim vjerskim zajednicama u zemlji.

Komentarišući proceduru koju je neophodno ispuniti kako bi do posjete uopšte došlo, Veljković je kazao da papske posjete drugim državama imaju tri osnovna nivoa.

“Diplomatski ili politički, dakle, mora postojati obostrana politička volja i saglasnost dviju strana, države domaćina i papske države, da se takva posjeta realizuje. Zatim je tu takođe važan pastirski nivo, jer je papa i crkveni poglavar katoličkih vjernika u nekoj državi, tako da on posjećuje i katoličku crkvu u državi koja mu je domaćin”, kazao je Veljković.

On je naglasio da je, takođe, vrlo važna i ekumenska dimenzija papskih posjeta, “jer je važno održavati i dobre odnose sa drugim crkvama i vjerskim zajednicama, naročito ako se radi o državama koje nisu tradicionalno katoličke”.

“U ovom slučaju imamo ispunjen samo prvi uslov, ali djelimično, jer je samo crnogorski predsjednik izrazio svoju dobru volju. Dok drugi uslovi, kako mi se čini, zasada nisu ispunjeni. Zato je teško očekivati da do takve posjete dođe u dogledno vreme”, kazao je Veljković.

Odgovarajući na pitanje da li treba “dozvola” poglavara većinske vjerske zajednice, formalna ili neformalna, da do posjete uopšte dođe, Veljković je pojasnio da je to taj ekumenski dio koji je pomenuo, a koji zasada nije ispunjen.

“Zato sam i rekao... da je teško očekivati da do takve posjete dođe u ovom trenutku”, kazao je Veljković.

Tonsati je kazao “Vijestima” da papa kao vrhovni poglavar Katoličke crkve i poglavar Države Vatikanskog grada teško da igdje izvan Rima može ići “neformalno”.

“Osim ako to ne bi bilo inkognito, uvijek je formalno. S obzirom na tipologiju posjete, tu može biti razlika. Na primjer, može se raditi o pastoralnoj posjeti nekoj biskupiji (u Italiji), o apostolskom putovanju u neku državu, ili može posjetiti sjedište neke međunarodne organizacije ili sudjelovati na nekom međunarodnom skupu, ili na velikim katoličkom skupovima kao što je Svjetski dan mladih koji se uvijek organizuje u nekoj drugoj državi, a vrlo često i na drugim kontinentima”.

Objašnjavajući kakva je procedura za posjetu pape nekoj državi, on je rekao da najprije državne vlasti treba da upute zvanični poziv papi.

“Ako se taj poziv formalno prihvati, tada se započne s planiranjem agende i itinerara. U planiranju su uključena nadležna tijela obiju zemalja i slijede se diplomatski protokoli i procedure. Budući da se protokoli mogu razlikovati od države do države, to se uvijek uzima u obzir prilikom priprema”.

Tonsati je rekao da iako se često događa da predsjednici i premijeri u službenim posjetama pozivaju papu da posjeti njihovu državu, ne dođe uvijek do tih posjeta.

On je kazao da je značaj uvijek iznimno velik i višestruk, navodeći da papina posjeta “ohrabruje kršćane u njihovom vjerskom životu, ali da je to ujedno prilika za osnaživanje dijaloga, ekumenizma, promicanje mira, pospješivanje blizine među različitim skupinama, nekada i za suočavanje s bolnom prošlošću i predanijem uspostavljanju pravde”.

“Nije nužno da zemlja koju papa posjećuje bude niti većinski kršćanska niti katolička: kakav god sastav stanovništa bio, papina posjeta je uvijek prilika za mirni dijalog i zajedništvo. S međunarodne tačke gledišta, takva posjeta stavlja i veliku medijsku pozornost na zemlju u kojoj papa boravi, a ojačavanje veza sa Svetom stolicom važno je i na kulturnom i humanitarnom planu”, ocijenio je kancelar kotorske biskupije.

O posjeti poglavara Katoličke crkve tokom prethodnih godina govorili su bivši predsjednik države Milo Đukanović i premijer Duško Marković.

Prema najavama Markovićevog kabineta krajem 2019. godine, posjeta pape Franja Crnoj Gori je navodno bila potvrđena za narednu godinu. To se, međutim, nije desilo. Sveta stolica je tada saopštila da papa nije planirao 2020. godine da putuje u inostranstvo, jer je pandemija koronavirusa prevelika opasnost za njegovo zdravlje.

Taj poziv je najvjerovatnije uručio tadašnji predsjednik Đukanović, koji je nakon sastanka sa papom u Vatikanu 2018. godine takođe kazao da papa Franjo namjerava da posjeti Crnu Goru.

“Poziv za posjetu pape Crnoj Gori je na stolu. Svakako, da smo se danas dotakli tog pitanja i sveti otac je saopštio svoju riješenost da u sklopu brige o našem regionu posjeti Crnu Goru. Papa je za sljedeću godinu najavio posjete trima državama iz našeg regiona, ali da nema nikakve dileme da će on nakon toga pronaći vrijeme da posjeti Crnu Goru i da na taj način pokaže uvažavanje prema jednom ogromnom moralnom kapitalu koji Crna Gora ima, a to je kvalitet multieničkog i multivjerskog sklada. Treba kazati da u svemu tome i Katolička crkva i katolička zajednica daju zaista vrlo prepoznatljiv doprinos”, rekao je tada Đukanović.

Stručnjak za Vatikan je kazao “Vijestima” da, koliko je upućen, tada papin dolazak u Crnu Goru “nikad nije bilo ozbiljno u njegovoj agendi”, pa to nije ni stiglo do pokojnog mitropolita Amfilohija, jer papa nije ni planirao da dolazi.

On je kazao da je prethodni papa Benedikt XVI prije više od deset godina htio da dođe u Crnu Goru, ali da tada nije bilo sve “najsjajnije” sa Srpskom pravoslavnom crkvom, jer se tada pričalo o kardinalu (Alojziju) Stepincu, na čije je proglašenje katoličkim svecem SPC imala primjedbi, zbog njegovog postupanja tokom trajanja Nezavisne Države Hrvatske od 1941. do 1945. Stepinca je papa Jovan Pavle II proglasio blaženim tokom posjete Hrvatskoj 1998. godine.

Papa bio u posjeti i većinski pravoslavnim zemljama

Papa Franjo je za 11 godina od postavljenja posjetio šezdesetak zemalja, među kojima i većinski pravoslavne zemlje u regionu.

U decembru 2021. godine posjetio je Grčku i Kipar u okviru obilaska mediteranskih zemalja tokom kojeg je želio da ukaže na patnje migranata i izbjeglica. Izbjeglički kamp Morija u Grčkoj je posjetio i 2016. godine.

Papa Franjo je 2019. godine boravio u trodnevnoj posjeti Rumuniji radi “jačanja dijaloga sa Pravoslavnom crkvom i upućivanja podrške vjerskim i etničkim manjinama”. Papa se tada, kako je saopšteno, najviše posvetio migrantima i siromaštvu, a tokom posjete razgovarao je sa zvaničnicima Rumunske pravoslavne crkve. Prije toga, posljednja papinska posjeta Rumuniji bila je prije 20 godina, kada je u toj zemlji boravio Jovan Pavle Drugi.

Papa Franjo je u maju 2019. godine posjetio Bugarsku i tadašnju Makedoniju. Kako je tada saopošteno, papa Franjo je smatrao “moralnom obavezom okretanje prema osjetljivom dijelu stanovništva što je u suprotnosti sa tvrdim stavom bugarske vlade prema migrantima”. U središtu programa posjete Makedoniji bilo je sjećanje na Majku Terezu koja je rođena u Skoplju, a koju je papa Franjo 2016. proglasio svetom.

Papa je bio i u posjeti Albaniji 2014, a godinu kasnije u Bosni i Hercegovini.

Vatikan otvara ambasadu u Podgorici?

Izvor “Vijesti” iz kabineta predsjednika države kazao je da će ministar vanjskih poslova Vatikana nadbiskup Pol Galager, koji je bio na sastanku Milatovića i premijera - državnog sekretara Pjetra Parolina doći krajem krajem marta u Crnu Goru, kada će se nakon šest godina obnoviti sastanak mješovite, međudržavne komisije, kojom kopredsjedavaju dva ministra spoljnih poslova.

Isti izvor je naveo da se razgovara i o otvaranju ambasade - nuncijature Vatikana u Crnoj Gori, ali se čeka da Glavni grad “pomogne sa zemljištem”.

Preostalo je, kako je kazao izvor, i da se potpiše ugovor o saradnji u oblasti kulture, a i da se obnovi saradnja izmedju Kliničkog centra Crne Gore i vatikanske poznate bolnice za djecu “Bambino Gesu”.

“Očekuje se i da Vatikan može pružiti veliku podršku kandidaturi Crne Gore za nestalnu članicu Savjeta bezbjednosti UN od 2026. do 2028.

( Željka Vučinić )