Nema izmjena zakona, licence se moraju nabaviti

Finansijsko-obavještajna jedinica (FOJ) Uprave policije nije dobila nijedan zahtjev za izmjenu Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma, a nema razloga za izmjenu tog propisa jer se njime implementiraju regulative Evropske unije (EU).

To su “Vijestima” zvanično kazali iz FOJ-a, koji je nadležan za sprovođenje ovog Zakona unutar Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).

Privrednici iz određenih djelatnosti koji imaju četiri i više zaposlenih, po ovom propisu, moraju dvoje zaposlenih angažovati da sprovode poslove za sprečavanje pranja novca, da prođu obuku, polože stručni ispit i pribave licencu za taj posao. Ta obaveza je nametnuta izmjenama tog propisa usvojenih u parlamentu u decembru.

Podzakonski akti za sprovođenje Zakona će se donijeti u roku od tri mjeseca od dana njegovog stupanja na snagu, a obveznici svoje poslovanje moraju uskladiti u roku od šest mjeseci od donošenja podzakonskih akata. Zakon je stupio na snagu 13. decembra prošle godine.

Iz FOJ-a su kazali da kašnjenje u donošenju ovih akata neće uticati na primjenu Zakona, te da moraju donijeti devet podzakonskih akata. Tvrde da su jedan već donijeli dok preostalih osam čeka mišljenje drugih državnih organa, nakon čega mogu biti usvojeni.

Obuke moguće i onlajn

Obuke će kako su objasnili, sprovoditi licencirani organizator za obrazovanje odraslih, po programu koji će donijeti JU Centar za stručno obrazovanje u saradnji sa MUP-om. Iz FOJ-a nisu naglasili kada će ovaj program biti spreman. Po Zakonu, poslove u vezi sa sprečavanjem pranja novca u preduzećima radi ovlašćeno lice i njegov zamjenik koji moraju biti u evidenciji FOJ-a, a taj sektor izdaje uvjerenje o položenom stručnom ispitu i licenci.

Iz FOJ-a su kazali da sistem prevencije sprečavanja pranja novca čine obveznici, nadzorni organi, FOJ i organi gonjenja.

“Obveznici kao stub sistema moraju imati zaposlene koji razumiju ovu problematiku, koji imaju visoku svijest da je pranje novca i nelegalno stečen novac štetan za ekonomiju/biznis/društvo i stoga neko od zaposlenih kod obveznika ima obavezu da prođe obuku i dobije sertifikat. Obuka, zavisno od programa koje utvrdi JU Centar za stručno obrazovanje, neće biti opterećujuća, po našoj procjeni od tri do pet dana, sa mogućnošću da bude i online”, navodi se u odgovoru FOJ-a.

“Vijestima” su prethodno iz Unije poslodavaca (UPCG) kazali da privreda u vezi ovog propisa nije konslutovana, da će im to biti velika biznis barijera te da se Zakon mora hitno izmijeniti, kako privreda ne bi ušla u zonu njegovog kršenja. Po računici UPCG-a, stručni ispit i licencu moraće da pribavi oko 15.000 radnika.

Iz FOJ-a su istakli da navedene brojke nisu tačne, da se Zakon neće odnositi na veliki broj obveznika i stvarati barijere, kao i da je stvarni broj manji od polovine navedenog. Tvrde da veliki ni broj većih kompanija koje će biti obuhvaćene propisom, odnosno da u Crnoj Gori posluje 875 aktivnih firmi koje imaju više od četiri zaposlena.

“Obveznici imaju obavezu prilagođavanja poslovanja koja je organizacione i metodološke prirode, zanemarljive troškove, posebno za pravna lica koja imaju više od četiri zaposlena. Zakon ne predstavlja barijeru, ali istovremeno implementira EU regulative i upodobljava naš poslovni ambijent ambijentu evropskih zemalja”, pojašnjavaiz FOJ-a.

Slabosti i hitna reakcija

Crna Gora je, kako su naveli iz FOJ-a, ranije bila mala ekonomija ali se situacija mijenja, ekonomski parametri rastu, uvećavaju se ukupni depoziti, a država je prepoznata kao ona u kojoj se koristi keš u većem obimu. Dodaju da zbog toga i drugih faktora domaća ekonomija više nije beznačajna, očekuje se članstvo države u EU, pa je pod pažnjom evropskih regulatornih tijela.

Istakli su da je tokom posljednje procjene Komiteta eksperata Savjeta Evrope (SE) za procjenu sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma (MANIVAL), prepoznata slabost dijela sistema, kao i da značajan dio obveznika nije poštovao Zakon. Iz FOJ-a su naveli da su u 2022. godini obveznici iz sektora nekretnina prijavili samo dvije sumnjive transakcije.

“Tokom 2022. godine notari, računovođe, revizori, priređivači igara na sreću nisu prijavljivali sumnjive transakcije. Tokom 2021. godine notari su prijavili dvije sumnjive transakcije, obveznici iz oblasti nekretnina, računovođe, revizori, priređivači igara na sreću nisu prijavili tokom 2021. godine. Ovo su, između ostalih, slabosti koje zahtijevaju hitnu reakciju i promjenu načina poslovanja ili postupanja”, pojasnili su iz FOJ-a.

Procjenitelji, kako tvrde iz FOJ-a, smatraju da velike računovodstvene agencije imaju dobro razumijevanje za sistem sprečavanja pranja novca, ali da to nije slučaj sa manjim agencijama ovog tipa. Navode i da posrednici u prometu nekretninama i priređivači igara na sreću, imaju veoma slabo razumijevanje ove oblasti.

Pojasnili su da imaju obavezu da sistem sprečavanja pranja novca podignu na pristojan nivo i da je razumljivo, da reformski zakon nameće obaveze i stvara otpor kod onih koji treba da implementiraju njegove odredbe. Osim toga, ponovili su da se kroz propis uvode direktive i uredbe EU i ispunjavaju preporuke MANIVAL-a, i tretiraju rizične oblasti indentifikovane u Nacionalnoj procjeni rizika.

Ovaj Zakon se odnosi na brojne privredne oblasti, počev od bankarskih, platnih i finansijskih poslova, igara na sreću, računovodstvenih i revizorskih firmi, konsultantskih kuća, agencije za nekretnine, građevinskih i investicionih firmi, advokata, notara, trgovina vozilima... Kazna za njegovo kršenje je od 3.000 do 20.000 eura.

( Mirko Kotlaš )