O kamatnim stopama u Crnoj Gori prije 20 godina i danas

Osnovnom kamatnom stopom kod poslovne banke smatra se ona po kojoj se odobravaju plasmani najboljim komitentima. Razlike u kamatnim stopama između različitih komitenata banke trebalo bi da odražavaju samo razlike u kredibilitetu. Međutim, na razlike utiču i drugi faktori. Ovdje se misli na ostvarena stanja i ostale poslove koje komitent ima sa bankom. U banci se sagledava cikličnost i propulzivnost poslova kojim se zajmotražilac bavi. Konjukturom u privredi, sektoru i participaciji zajmotražioca na tržištu koje mu je dostupno. Sagledava se stanje u samoj firmi, nivou zaliha, stanju osnovnih sredstava itd. Na osnovu prethodnog jasno je da trošak odobravanja kredita, procjene rizika, faktor je koji određuje razliku u stopi od osnovne. Troškovi administriranja prevaljuju se na komitente, ili u vidu kamatne stope, ili posebne naknade. Formiranje kamatnih stopa, kako aktivnih tako i pasivnih, prepušteno je samim bankama koje djeluju na teritoriji Crne Gore.

Kod dugoročnih plasmana opseg kamatnih stopa se do juna 2003. kretao od 0,17%-2,51% na mjesečnom nivou. Kod hartija od vrijednosti aktivna kamatna stopa se kretala od 0,65% - 1,27% na mjesečnom nivou. Kod kratkoročnih plasmana, banaka u CG, kamatna stopa se do maja 2003. kretala u opsegu od 0,12% - 3,15% na mjesečnom nivou, ali i u septembru je gornja granica prilično visoko, na oko 2,85% na mjesečnom nivou. Tokom 2003. imali smo situaciju da je kamatna stopa bila 3,15% na mjesečnom nivou, što daje kamatnu stopu od 42% na godišnjem nivou. Postavlja se pitanje, u uslovima gdje je platežno sredstva konvertibilna valuta, koji su to poslovi koji trpe ovako visoku kamatnu stopu. Prva primisao je da su to spekulativni i visoko rizični poslovi, ili nevjerovatne marže.

Danas imamo pogodniju situaciju u odnosu na period od prije 20 godina usprkos značajnom rastu EURIBOR-a od 4,05% u period od posljednjih 18 mjeseci. Prosječna efektivna kamata na novoodobrene kredite, odnosno, kamata koja obuhvata sve troškove, imala je veliki rast za godinu dana sa 5,04% p.a. u septembru 2022. do 7,05% p.a. novembra 2023.

U dijelu kamatnih stopa na depozite, možemo zaključiti da imamo sličan trend u Crnoj Gori kao u Evropi. Jedno objašnjenje je da Evropljani nisu skloni riziku (do 100.000 eura štednje je osigurano, dok je u CG do 50.000 eura) ili naprosto nisu svjesni alternativa za sigurno polaganje teško zarađenog novca, ili su oba faktora u pitanju. Prosječna kamatna stopa na depozite u Crnoj Gori je u istom periodu bila u padu sa 0,26 na 0,24%, međutim treba znati da u crnogorskom bankarskom sistemu može da se dobije i do 4% na godišnjem nivou na oročeni depozit, što je iznad prosjeka EU banaka.

Cijenu novca opredjeljuju raspoloživi izvori sredstava i rizici poslovanja. Pod rizicima se podrazumjeva kako bonitet samog klijenta, tako i ambijent privredni, infrastruktura finansijska i efikasnost državnih institucija, a posebno u naplati kredita u docnji. Podsjetio bih da na početku 2024. imamo skoro 20.000 firmi i preduzetnika sa blokiranim računima, vrijednosti od oko 1,2 milijarde eura. Prosječno vrijeme sudskih procesa, od utuženja do presude u naplati, je oko 3 godine.

Politika kamatnih stopa

Uzevši u obzir da koristimo tuđu valutu, pitanju formiranja kamatnih stopa treba prići sa posebnom pažnjom. Kod razvijenih zemalja, glavni instrument monetarne politike je kratkoročna kamatna stopa. Centralne banke imaju više vrsta tehnika u cilju uticaja na kretanje kamatnih stopa, ali sve one se svode na jedan, ili drugi način, u uticaju na cijenu novca bankarskog sistema. Generalno, u ovom cilju se bankarskom sistemu odobrava veći ili niži volumen sredstava na raspolaganju za poslovanje. Uslovi djelovanja kod nas nameću obaveznu rezervu banaka, koju propisuje Centralna banka Crne Gore, kao glavni instrument monetarne politike. Obavezna rezerva je utvrđena na nivou od 23% na depozite do 1 mjeseca u 2003. godini dok je danas 2024. u zavisnosti da li su u pitanju kratkoročni, ili dugoročni depoziti 4,5% i 5,5% od osnovnice, dok u EU iznosi 1%, gdje je do januara 2012. iznosila 2%.

Politika kamatnih stopa trebalo bi da se vodi na osnovu procjene monetarnih vlasti o mogućem nivou inflacije za narednih nekoliko godina. Prilikom građenja ovih procjena uzimaju se u obzir svi raspoloživi indikatori, kao na primjer: potražnja, nivo proizvodnje, zaposlenost, rast monetarne mase i kreditnih zahtjeva, vrijednost aktive kao i vrijednost domaće valute. Svaki rast kamatnih stopa ima svoje uzroke. Monetarna vlast morala bi da prati, analizira i reaguje na svaki poremećaj u kretanju kamatnih stopa. Za svaku promjenu kamatnih stopa, normalno bi bilo da monetarna vlast izlazi u javnost sa objašnjenjem faktora koji su uzrokovali postojeće stanje.

Stanje nelikvidnosti privrede uslovljava da Centralna banka ili smanji osnovicu za izdvajanje obavezne rezerve banaka ili procenat koji se obračunava. Nedostatak novčanih sredstava je očigledan i uslovljava povećavanje kamatnih stopa koje lančano utiču na stvaranje inflacionog pritiska. Potrebno je preduzeti mjere koje bi obezbijedile bolju snabdjevenost tržišta novcem.

Centralna banka CG djeluje kao fiskalni agent Vlade Crne Gore. U cilju nadomještanja budžetskog deficita vrše se aukcije blagajničkih zapisa Centralne banke u ime i za račun Ministarstva finansija. Kamatna stopa koja se postiže na ovim aukcijama, u razvijenim zemljama, objavljuje se sa ciljem da se sve ostale bazne kamatne stope formiraju na osnovu prosječne kamate postignute na aukciji. Ova kamatna stopa je u principu niža od vladajućih kamatnih stopa na novčanom tržištu, s obzirom na to da se plasman Centralnoj banci smatra kao najsigurniji plasman odnosno plasman bez rizika. Tokom 2002. kamatna stopa postignuta na aukcijama kretala se u prosjeku od 7 - 8% na godišnjem nivou. Zabrinjavajući je bio trend u 2003. koji je ukazivao da kamatna stopa ovih hartija ide i do 12,5% na godišnjem nivou. Pored velikog troška koji se stvara za Budžet po osnovu isplate kamata po ovom osnovu, pomenuti podatak ukazuje i na nedostatak novčanih sredstava u privredi koji je očekivan uzevši u obzir nivo trgovinskog deficita, nivo unutrašnjih dugova i potreba servisiranja dospjelih domaćih i inostranih obaveza.

Na trećoj aukciji državnih zapisa održanoj 20. decembra 2023, koju je za potrebe Ministarstva finansija sprovela Centralna banka CG, sakupljeno je 20 miliona eura. Zapisi dospijevaju na naplatu za tri mjeseca, a kamatna stopa je bila 3,75% p.a.

Podsjetio bih da imamo realno negativnu kamatnu stopu u plasmanima banaka gdje je za 2023. zvanična inflacija bila 17%, a prosječna kamatna stopa kod banaka oko 5,75% na godišnjem nivou. Euribor se u jednogodišnjem periodu povećao sa 0 na preko 4% u avgustu 2023, što je uticalo na povećanje kamatnih stopa i u Crnoj Gori. Prenošenje ovog uticaja rasta kamatnih stopa na crnogorsko tržište bilo je u manjem obimu nego što je to bio slučaj sa evropskim međubankarskim tržištem. Danas je prosječna kamatna stopa u plasmanima crnogorskih banaka oko 6,45% dok EURIBOR iznosi 4,05%. Treba i to znati, da je prosjek kamatne stope u plasmanima dobrim firmama na nivou od oko 3,85% na godinu, što je ispod šestomjesečne EURIBOR cijene. Moramo priznati da su rezultati, uzevši u obzir sve okolnosti, vrlo kvalitetni.

Treba podsjetiti da su banke u Crnoj Gori omogućile svim klijentima koji imaju kredite sa varijabilnom kamatnom stopom, da mogu da pređu na fiksnu kamatnu stopu i time imaju predvidljivost obaveza. Raspoloživi podatak o strukturi stambenih kredita ukazuje da je došlo do značajnog smanjenja kredita sa varijabilnom kamatnom stopom od početka rasta EURIBOR-a i to sa 35,08 na 9,9%.

Tokom prva dva kvartala 2024. ne očekujem pad kamatnih stopa, ali već u drugom dijelu godine očekujem pad EURIBOR-a, što će se odraziti i na prosječnu kamatnu stopu u sistemu. Prognoza nakon više od godinu i po prethodnog perioda, ciklus zaoštravanja monetarne politike je završen, jer inflacioni pritisci postupno popuštaju, a opasnost od deflacije i recesije su prisutni u 11 zemalja EU što ukazuje na potrebu popuštanja restiriktivnosti monetarne politike. Međutim, tu su pored monetarnih i eksterni uticaji kao što su ratovi sa globalnim posljedicama, zategnutost u odnosima najvećih ekonomija kao što su SAD i Kina, izborna godina u Evropskom parlamentu, SAD, Rusiji i Južnoj Africi kao bitnoj zemlji na kontinentu gdje se ukrštaju međunarodni interesi, a nažalost i prirodne nepogode, ili pandemije mogu negativno da se odraze i koriguju procjenu.

Autor je generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore

(Bankar/ubcg.info)

( Mr Bratislav Pejaković )