"Zagovaranja o gašenju Rudnika i Termoelektrane i višku zaposlenih stvaraju nesigurnost i bojazan za radna mjesta"
Sindikat, čiji je predsjednik Miladin Sekulić poručuje da se rad Rudnika uglja i Termoelektrane Pljevlja ne smije dovoditi u pitanje prije 2050. godine, te da se odmah krene u realizaciju novih projekata koji će Pljevljima donijeti izvjesniju budućnost
Sve glasnija zagovaranja o gašenju Rudnika i Termoelektrane Pljevlja, kao i višku zaposlenih u Rudniku uglja, ne uzimajući u obzir prezaposlenost u ostalim kompanijama koje su u sastavu Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) ili u javnoj upravi, značajno utiču na raspoloženje zaposlenih i stvaraju nesigurnost i bojazan za radna mjesta i može se odraziti i na poslovanje kompanije.
To se navodi u saopštenju Sindikalne organizacije Rudnika uglja, koja je članica Unije sindikata Crne Gore.
Upozoravaju i "da nismo na dobrom putu ako je to cilj".
"Umjesto toga, država treba da ukloni sve administrativne barijere kako bi javni interes bio ostvaren i pokrenuti projekti koji su veoma važni za dalje funkcionisanje energetskog sektora, ili je možda i to cilj. Sindikalna organizacija Rudnika uglja uvijek će biti uz svakog zaposlenog i pružiti ruku svakom dobronamjernom donosiocu odluka. Naši interesi se moraju prilagoditi prije svega potrebama države, njenih građana i zaposlenih u realnom energetskom sektoru, pa tek onda interesima drugih ko god da su", navodi se u saopštenju.
Sindikat, čiji je predsjednik Miladin Sekulić poručuje da se rad Rudnika uglja i Termoelektrane Pljevlja ne smije dovoditi u pitanje prije 2050. godine, te da se odmah krene u realizaciju novih projekata koji će Pljevljima donijeti izvjesniju budućnost.
"Pošto se sve više govori u javnosti da Crna Gora mora biti ambicioznija u cilju ostvarenja klimatskih ciljeva do 2050, zahtijeva reakciju Sindikalne organizacije Rudnika uglja Pljevlja. Značaj Termoelektane i Rudnika uglja u smislu proizvodnje električne energije je veoma visok, jer zahvaljujući ovim privrednim subjektima proizvodi se oko 50 odsto električne energije u Crnoj Gori, a u nekim mjesecima čak i preko 80 odsto. Crna Gora kao država, ne smije sebe svrstavati ni sa zemljama u okruženju, a kamo li sa razvijenim zemljama Evropske unije koje su svoj prosperitet doživjele upravo na (kako je to danas moderno reći) 'prljavoj industriji'. Uprkos pritiscima, neke zemlje u okruženju, kao izlaznu godinu u proizvodnji energije iz uglja uzele su 2050, iako se suočavaju sa ogromnim problemima u funkcionisanju njihovih rudnika. Takođe Bosna i Hercegovina kao i Srbija imaju više elektrana koje rade na ivici rentabilnosti i u dogledno vrijeme će biti isključene sa mreže što će u značajnoj mjeri smanjiti emisiju CO2 gasova. Bez obzira na poteškoće sa kojima se suočavaju, u izradi Nacionalnih Energetskih i Klimatskih planova godinu izlaska iz uglja postavili su veoma visoko", stoji u saopštenju.
Sindikat ne spori da se se udio obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije treba povećavati , ali da ne smije da ugrozi ni jednog građanina Crne Gore, a naročito ne građane Pljevalja i zaposlene u Rudniku uglja.
( Goran Malidžan )