Drugi dan izbora za predsjednika Rusije: Policija otvorila krivične istrage o vandalizmu na biračkim mjestima
Glasanje traje do nedjelje i proteže se kroz 11 vremenskih zona, uključujući i četiri regije Ukrajine koje je Moskva nezakonito aneksirala
Drugi dan je glasanja na predsjedničkim izborima u Rusiji na kojima se očekuje da će predsjednik zemlje Vladimir Putin produžiti mandat za još šest godina.
Tokom prvog dana glasanja zabilježeno je nekoliko slučajeva vandalizma na biračkim mjestima, uključujući bacanje zapaljivih bombi, kao i sporadični protesti u kojima su pojedini, prkoseći mogućim visokim kaznama, iskazali svoj bijes zbog izbora.
Do podneva 16. marta, ruska policija otvorila je najmanje 15 krivičnih istraga o slučajevima vandalizma na biračkim mjestima.
Glasanje traje do nedjelje i proteže se kroz 11 vremenskih zona, uključujući i četiri regije Ukrajine koje je Moskva nezakonito aneksirala.
Tokom prvog dana glasalo je više od jedne trećine od 110 miliona Rusa sa pravom glasa, saopšteno je iz Centralne izborne komisije. Moguće je glasati lično i putem interneta.
Izbori dolaze u momentu kada Moskva ulazi u treću godinu rata u Ukrajini.
Izbori, piše AP, nose malo neizvjesnosti, dok se 71-godišnji Putin takmiči za svoj peti mandat, gotovo bez izazova. Njegovi politički protivnici su ili u zatvoru ili u egzilu, a najžešći od njih, Aleksej Navaljni, umro je prošlog mjeseca u arktičkoj kaznenoj koloniji.
Pojedini su izrazili ljutnju tokom prvog dana glasanja zbog Putinove autoritarne vladavine, tako što su uništili glasačke kutije zelenom antiseptičkom bojom. Sam Navaljni je 2017. napadnut takvom tečnošću.
Prije svoje smrti Navaljni se nadao da će iskoristiti glasanje kako bi pokazao nezadovoljstvo javnosti ratom kao i Putinovom vladavinom. Ranije je pozvao birače da izađu na izbore u 12 sati 17. marta nazvavši akciju "Podne protiv Putina". Nakon Navaljnijeve smrti, njegova supruga i drugi nastavili su da pozivaju na protest.
Putin koji je bio predsjednik ili premijer gotovo 25 godina, takmiči se protiv trojice političara niskog profila: lidera Liberalno demokratske stranke Leonida Sluckog, zamjenika predsjednika Državne dume Vladislava Davankova iz stranke Novi ljudi i Državne dume Nikolaja Haritonova iz Komunističke partije. Njihove političke pozicije slabo se razlikuju od Putinovih.
Antiratnog političara Borisa Nadeždina Centralna komisija je prošlog mjeseca odbila zbog, kako su rekli, nevažećih potpisa na njegovoj prijavi za izbore.
Uprkos njegovim žalbama, Vrhovni sud Rusije je potvrdio odluku Izborne komisije.
Izbori se održavaju i bez značajnijih međunarodnih posmatrača.
Ukrajina i mnoge zapadne vlade osudile su Rusiju zbog održavanja izbora u regijama koje je aneksirala, nazivajući taj potez nezakonitim.
( Radio Slobodna Evropa, Ne.V. )