Đukanović: Teško vidjeti budućnost EU bez Zapadnog Balkana
On je kazao da je EU morala i mora i dalje svoju neupitnu pripadnost evroatlantskoj porodici potvrđivati promišljenim, preciznim profilisanjem krucijalnih evropskih bezbjednosnih i vanjskopolitičkih interesa
Kontinuirane krize u Evropi i na globalnom planu pokazale su ozbiljne deficite političkog identiteta Evropske unije (EU), kazao je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i dodao da je teško vidjeti dugoročnu budućnost Unije, ako Zapadni Balkan nema evropske budućnosti.
On je govorio tokom posljednjeg dana Globalnog Baku foruma na panelu "Regionalne perspektive: EU i njeni susjedi", čiji je moderator bio bivši predsjednik Slovenije, Borut Pahor.
Đukanović je, kako je saopšteno iz njegove Kancelarije, istakao da su razne kontinuirane krize u Evropi i na globalnom planu pokazale ozbiljne deficite političkog identiteta EU prije svega u njenim ključnim politikama - vanjskoj i bezbjednosnoj.
On je kazao da je EU morala i mora i dalje svoju neupitnu pripadnost evroatlantskoj porodici potvrđivati promišljenim, preciznim profilisanjem krucijalnih evropskih bezbjednosnih i vanjskopolitičkih interesa.
“Nažalost, pokazuje se da će to biti sve teže u postojećoj institucionalnoj šemi koja omogućava da bilo koji član porodice dovodi u pitanje efikasnu zaštitu interesa porodice u cjelini”, dodao je Đukanović.
Kako je rekao, EU je gotovo dvije decenije osporavala ostvarenje jednog od svojih ključnih ciljeva i nesumnjivih interesa: ujedinjenje Evrope.
“Najprije je počela da se premišlja, nakon toga da usporava, sve do potpunog paralisanja svoje, prema ocjenama iz same Unije, jedne od najuspješnijih politika-politike proširenja”, naveo je Đuaknović.
On je istakao da je stanje na Zapadnom Balkanu danas znatno lošije nego prije deset godina, što vremenski koincidira s potpunim obustavljanjem politike proširenja EU.
To, prema riječima Đukanovića, obeshrabruje reformske napore u svim državama Zapadnog Balkana i ostavlja čist teren za upliv politika vrijednosno suprostavljenih EU.
“Danas je opet na dnevnom redu iskonstruisana dilema da li Zapadni Balkan treba da bude dio evropskog sistema vrijednosti ili će ostati na milost i nemilost retrogradnim nacionalizmima i interesima sukobljenih geopolitičkih sila koje na tom raskršću, istorijski gledano, redovno odmjeravaju svoje snage”, rekao je Đukanović.
On je istakao da to nije pitanje samo za Zapadni Balkan, već da je još značajnije za EU.
Đukanović je zaključio da je teško vidjeti dugoročnu budućnost EU, ako Zapadni Balkan nema evropske budućnosti.
Predsjednik Savjeta Minhenske bezbjednosne konferencije ambasador Volfgang Išinger rekao je da je njegov lični osjećaj da je šteta i sramota što balkanske zemlje čekaju od Solunskog samita 2003. na članstvo u EU.
“Zato treba iznova razmotriti cijeli proces, to shvatiti hitnim slučajem i preispitati Kopenhaške kriterijume, jer je ideja Evrope kakvoj težimo Evropa koja se integriše”, kazao je Išinger.
Na panelu su učestvovali i bivši predsjednici Hrvatske, Albanije i Bugarske Ivo Josipović, Ilir Meta i Petar Stojanov, bivši član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić, raniji premijer Malte Jozef Muskat.
Učestvovali su i evropski komesar za razvoj od 2004. do 2010. Andris Piebalgs i generalni sekretar Organizacije crnomorske ekonomske saradnje i bivši ministar inostranih poslova Rumunije, Lazar Komanesku.
Đukanović je nakon panela posjetio redakciju mjesečnog žurnala "Moj Azerbejdzan" na poziv glavnog urednika Emila Nasirli, koji mu je uručio zlatni orden "Prijatelj Azerbejdžana" za izuzetan doprinos razvoju i jačanju prijateljskih odnosa između dvije zemlje.
( MINA )