Bez posla deficitarni kadrovi i oni sa doktoratom: Crna Gora u vrhu po stopi nezaposlenosti u regionu

Gdje god sam bila na razgovoru za posao, dobijala bih isti odgovor: “Ako nam bude trebao tehnolog, zvaćemo Vas”. Ali, niko me nije pozvao. Vjerujem da skoro uvijek prime nekog preko veze ili ko je politički podoban, kaže za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) djevojka koja je prije 11 godina diplomirala hemijsku tehnologiju na Metalurško-tehnološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore.

Posao je, ističe, tražila po cijeloj Crnoj Gori i nadala se da će to ići lakše, jer je tehnologa malo u našoj zemlji. Sad gotovo više nema nade. Već sedam godina radi van struke, u jednoj drogeriji, kao prodavačica.

Slično iskustvo ima i mladić koji je prije tri godine završio međunarodne odnose i politikologiju na Fakultetu političkih nauka, a još nema posao u oblasti za koju se školovao. I on radi kao trgovac, pošto nije prošao ni na jednom konkursu u struci.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) iz februara 2024. nezaposlenih osoba ima nešto preko 38 hiljada, od čega su oko četiri i po hiljade visokoškolci, sa završenim osnovnim, magistarskim ili doktorskim studijama.

Najviše visokoškolaca na birou je sa osnovnim studijama - malo više od četiri hiljade. Onih koji su završili master ili magistarske studije ima 268, a doktora nauka je čak 19. Zanimljivo je da u svim ovim kategorijama prednjače žene.

Od ukupnog broja nezaposlenih na birou, gotovo 20 odsto, oko sedam i po hiljada su mladi, odnosno, po važećem Zakonu o mladima iz 2019, osobe od 15 do 30 godina. Njih, po posljednjem Popisu iz 2011, ima oko 142 hiljade i oni čine oko 23 odsto stanovništva. U Strategiji za mlade za period od 2023. do 2027. godine upozorava se da je broj mladih u konstantnom opadanju. Najveća stopa nezaposlenosti je u grupi od 15 do 24 godine, od čega žene čine 32,7 odsto, a 40 odsto su muškarci, navodi se u tom dokumentu.

Međutim, ovo je samo broj onih koji su prijavljeni na birou. Stvarni broj nezaposlenih mladih osoba je mnogo veći, što pokazuju brojna istraživanja. Prema podacima Centra za građansko obrazovanje (CGO) od 2023. godine, skoro 60 odsto mladih, odnosno 84 hiljade, bez posla je u Crnoj Gori. To istraživanje je pokazalo i da čak oko 40 odsto njih želi da napusti državu, a da 62 odsto i dalje živi sa roditeljima. Oko 55 odsto smatra da su lična poznanstva i veze ili partijsko članstvo presudni u nalaženju posla.

Istraživanje ZZZCG-a iz 2022. o nezaposlenosti mladih pokazalo je da je od 2017. do 2021. godine trend zapošljavanja mladih bio vrlo nepovoljan. U te četiri godine mladi su se gotovo četiri puta manje zapošljavali nego u periodu ranije.

“Mladi uglavnom imaju pesimističnu sliku o društvu u kojem žive, ali to smatraju ‘greškom’ cijele sredine i posljedicom malog broja prilika koje se otvaraju za njih. Nezadovoljni su prvenstveno lošim sveukupnim kvalitetom življenja, a žele da napuste pojedine opštine zbog naglašenih društvenih tenzija”, ističe se u Strategiji.

I UNICEF je, za potrebe ove strategije, prošle godine sproveo istraživanje o položaju mladih. U tom istraživanju najveći broj njih, preko 90 odsto, smatra da su nezaposlenost i ekonomija jedni od ključnih ili veoma izraženih problema u državi, a oko 90 odsto korupciju i kriminal navode kao najveći problem.

Zanimljivo je da gotovo pola mladih, 48 odsto, od čega su većina žene, želi da radi u javnom sektoru, kao i da najviše povjerenja imaju u vjerske organizacije - gotovo svaki četvrti ispitanik.

“Sklonost ka radu u javnom sektoru može biti rezultat rodnih uloga koje nameće patrijarhalno ustrojeno društvo, gdje se od žene očekuje da ima najveću ulogu u odgajanju djece, brizi o porodici, domaćinstvu, starijim članovima/icama porodice, dok se njenom ekonomskom osnaživanju i ostvarenju na profesionalnom planu postavljaju mnoge barijere”, navodi se u istraživanju UNICEF-a.

Prema istraživanju Mreže za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG) iz 2023. godine 84 odsto mladih je razmišljalo o tome da napusti Crnu Goru u potrazi za poslom. Oko 60 odsto njih vjeruje da je mladoj osobi veoma teško ili nemoguće pronaći posao u Crnoj Gori.

“Položaj mladih u Crnoj Gori je prilično nezahvalan, budući da svega skoro šest odsto mladih smatra da ih je proces formalnog obrazovanja u potpunosti pripremio za tržište rada”, kaže za CIN-CG predsjednik MOACG-a David Vukićević.

Prema njegovim riječima, oni nijesu zadovoljni mogućnostima za zapošljenje, napredovanje i lični razvoj.

“Obrazovni sistem je zreo za ozbiljnu reformu, kako bi im pružio mogućnost za sticanje znanja potrebnih za savremeno tržište rada. Mladi treba da se bore za kvalitet života znanjem i posvećenošću, a ne nepotističkim, korupcijskim i partitokratskim akcijama”.

Velika potražnja za matematičarima, hemičarima, fizičarima… a na birou preko 100 njih

Ekonomista i pravnika najviše je među nezaposlenima - 557 ekonomista i 517 pravnika, od čega su u oba slučaja više od pola žene.

U Podgorici nezaposlenih ima nešto više od šest hiljada, a od tog broja njih 1.006 je završilo osnovne studije, 78 je mastera i magistara, a šest doktora nauka. Ali mnogo veći procenat nezaposlenih u odnosu na broj stanovnika je u gradovima sa sjevera: Rožajama 4.749, Beranama 4.231, Bijelom Polju 3.544. Mnogo je onih bez posla i u Nikšiću - njih 3.745. U gotovo svim gradovima najviše je nezaposlenih žena.

Iz ZZZCG-a za CIN-CG su kazali da je najviše potražnje u proteklom periodu bilo za visokoškolcima koji su završili prirodno-matematički fakultet, odnosno za nastavnicima i profesorima matematike, fizike, hemije i biologije.

“Traženi su još i kozmetičari, vozači, razni medicinski radnici, farmaceuti, nastavnici zdravstvene i biotehničke struke, muzičkog obrazovanja i društveno-humanističkih oblasti. Osim njih, velika je potražnja i za elektroničarima, nastavnicima tehničko-tehnološke struke, informatičarima, defektolozima, vaspitačima, kao i za raznim zanimanjima iz oblasti ugostiteljstva i građevine (pripremač pica, servir, točilac pića, pomoćni kuvar, konobar, armirač, tesar, zidar, betonirac, fasader…)”, navode iz ZZZCG-a.

Interesantno je, međutim, da su na ZZZCG-u registrovane čak 104 osobe koje su završile fakultete iz prirodno-matematičkih oblasti (matematike, hemije, biologije i fizike), a da petoro njih ima doktorat iz tih oblasti.

Od njih 104, matematičara je na birou trenutno osam. U Ulcinju - jedna osoba je završila osnovne studije matematike i računarskih nauka, u Plavu je jedan matematičar, u Rožajama jedan nastavnik i jedan profesor matematike i diplomirani matematičar-informatičar. U Bijelom Polju ima jedan specijalista matematike i računarskih nauka, a u Podgorici isto jedan matematičar. U Tuzima je takođe jedan nezaposleni profesor matematike.

Na Zavodu se skoro svakog mjeseca objavi konkurs u kojem se traži nastavnik/ca ili profesor/ca matematike. Oglase obično raspisuju osnovne i srednje škole širom Crne Gore.

Na konkursu OŠ “Daciće” u Rožajama za nastavnika matematike, gdje se kao poseban uslov traži poznavanje albanskog jezika, nema prijavljenih kandidata, kaže za CIN-CG direktor te škole Ševćet Dacić.

“Poznato mi je da, u nedostatku kadra za matematiku, u jednoj rožajskoj osnovnoj školi radi nastavnik matematike u penziji”, naveo je Dacić.

Iz podgoričke Gimnazije “Slobodan Škerović” kazali su da nema dovoljno nastavnika matematike sa licencom za rad u vaspitno-obrazovnim ustanovama.

“Većina škola se snalazi tako što angažuje inženjere građevinarstva ili mašinstva”, istakao je za CIN-CG direktor OŠ “Boško Radulović” Aleksandar Vukićević.

U JU Sred nja stručna škola u Bijelom Polju časove matematike pokrivaju nastavnici koji su apsolventi na matematičkom fakultetu.

Iz Udruženja nastavnika matematike Crne Gore za CIN-CG kažu da se od kolega svakodnevno može čuti da postoji veliki problem pronalska stručne zamjene ako neko od zaposlenih nastavnika otvori bolovanje.

“Nerijetko se dešava da nastavnik koji je zaposlen u jednoj školi, gdje nastavu obavlja u jutarnjoj smjeni, bude angažovan i na polovinu norme u drugoj školi”.

Iz ovog udruženja upozoravaju da su na mjestima profesora i studenti matematike na završnoj godini, ali često i oni koji su na fakultetu tek godinu ili dvije.

Upisna politika na fakultete ne prati potrebe tržišta

Janko je završio Fakultet političkih nauka (FPN) u Podgorici prije dvije godine, ali i dalje traži posao.

“Poslodavci uglavnom traže ljude sa iskustvom, ne vole početnike. Zbog toga je dosta mladih koji su fakultetski obrazovani, a ne mogu da nađu posao”, kaže on za CIN-CG.

Nije čudno, ističe on, vidjeti omladinu koja radi u kladionicama, pekarama i na sličnim mjestima, gdje je poslodavci obično drže na minimalcu.

“Zbog svega toga jasno je zbog čega se, dijelom, dešava odliv visokoškolskog kadra. Mladi i obrazovani odlaze u inostranstvo da nađu bolje poslove i zarade”.

Na poznatom sajtu za zapošljavanje “Preko veze” najčešći oglasi su iz oblasti ugostiteljstva, administracije i prodaje. Na dnevnom nivou ovaj sajt posjeti oko četiri hiljade ljudi. Najviše je zainteresovanih za pozicije prodavaca, administrativnih radnika, vozača ili menadžera.

Na sličnom sajtu, “Zaposli.me” najviše je oglasa za konobare, kuvare, sobarice, pomoćne radnike, prodavce i vozače B i C kategorije.

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija za CIN-CG kažu da je uzrok velikog broja visokoškolaca na birou neadekvatno planiranje upisne politike.

Objašnjavaju da je u pripremi Strategija razvoja visokog obrazovanja za period od 2024. do 2027. godine.

“Taj dokument predviđa unapređenje upisne politike na ustanove visokog obrazovanja koja će razmatrati potrebe savremenog tržišta rada, nacionalne prioritete i individualnosti”, navode iz ovog Vladinog resora.

Planirano je da se dalje razvijaju mehanizmi za organizovanje praktične nastave u visokom obrazovanju, koja po Zakonu o visokom obrazovanju mora biti obavezan dio studijskog programa.

Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja CIN-CG do objavljivanja ovog teksta nije uspio da dobije odgovore na brojna pitanja.

I Vukićević iz MOACG-a ističe da ponuda i potražnja nijesu usklađene.

“Poslodavci, posebno u posljednje dvije godine, neprestano traže radnu snagu, a mladi ipak ostaju nezaposleni. To je, između ostalog, i rezultat činjenice da poslovi i zarade ne odgovaraju afinitetima mladih, zbog čega se nerijetko odlučuju i da pođu u inostranstvo”.

Njegovo iskustvo u radu sa mladima, kako navodi, pokazalo je da oni uglavnom nijesu voljni da stiču praktično iskustvo, kroz volontiranje.

“Poslodavci očigledno nijesu u prilici da povećaju naknadu za rad, posebno ne mladima, koji često nemaju poslovno iskustvo u struci za koju su se u procesu formalnog obrazovanja opredijelili”.

Pojedini na birou i preko 30 godina

CIN-CG je za potrebe ovog istraživanja sproveo onlajn upitnik oko nezaposlenosti u Crnoj Gori. Anketirano je oko 160 osoba. Rezultati su pokazali da najveći broj ispitanika, gotovo 60 odsto, ima visoko obrazovanje, a od toga osnovne studije ima njih 71, magistriralo je 19, a doktoriralo - četvoro. Višu školu završio je sedmoro, a srednju 59 ispitanika.

Najviše anketiranih visokoškolaca završilo je ekonomski i pravni fakultet, a potom prirodno-matematički i arhitektonski. Najveći broj njih, čak 136, ne radi u struci.

Interesantno je da su mnogi od ispitanika dugi niz godina na birou, njih 16 čak preko 10 godina, a nekoliko i preko 30 godina.

Velika većina je istakla da im iz ZZZCG-a uopšte ne nude poslove na redovnim mjesečnim sastancima, a 135 anketiranih je navelo da nikada preko Zavoda nije dobilo posao.

Na pitanje da li razmišljaju da napuste zemlju zbog nedostatka posla, čak 60 odsto, 94 osobe, potvrdno je odgovorilo. Dosta je i onih koji iz drugih razloga žele da napuste zemlju i oni navode lošu ekonomsku situaciju, nepoštovanje zakona, zapošljavanje preko veze…

“Ne mogu od partijskih podobnika dobiti mjesto na rang listi na javnim konkursima”, kaže jedan od učesnika upitnika.

Druga učesnica navodi da bi napustila Crnu Goru zbog nebezbjednosti, kako u školama tako i na ulici generalno.

“Vladavina prava u ovoj državi je misaona imenica. Obrazovni sistem i zdravstvena zaštita su loši. Raditi i odgajati djecu veoma je izazovno, da ne kažem nemoguće”.

Crna Gora, uz Bosnu i Hercegovinu, prednjači po stopi nezaposlenih u regionu. Iako se u prethodnoj godini nezaposlenost smanjila za oko četiri i po odsto, i dalje je ta stopa previsoka - 13,38 odsto.

Stopa nezaposlenosti u Srbiji je, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku iz 2023. godine, devet odsto. U Hrvatskoj je, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku iz januara 2024, malo manja od sedam odsto, dok je u Albaniji, sudeći po Zavodu za statistiku ta stopa 10,7 odsto u 2023. U Bosni i Hercegovini, prema zvaničnim podacima iz 2021. godine, 17, 4 odsto, ali se mora uzeti u obzir da se slika nezaposlenosti u toj državi vjerovatno promijenila do danas.

Ujedinjene nacije (UN) razvile su Strategiju za mlade koja predviđa razne ciljeve koje treba postići do 2030. godine. Jedan od njih je da se do tada značajno poveća broj mladih koji imaju relevantne vještine, tehničke i stručne za zaposlenje, pristojne poslove i preduzetništvo. Ovim tempom, Crna Gora, teško da će to postići.

Žene češće nezaposlene, čak 10 doktorki nauka bez posla

Podaci sa Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) pokazuju da je više nezaposlenih žena od muškaraca u gotovo svakoj oblasti i na svim nivoima obrazovanja.

Od 4.394 nezaposlenih sa visokim obrazovanjem žena je 2.863 ili 65 odsto, od 268 onih sa magistarskim studijama žena je 178, a od 19 sa doktoratom, 10 je žena.

Podaci Uprave za statistiku Monstat pokazuju i da žene više završavaju fakultet. U 2022. na visokoškolskim ustanovama u Crnoj Gori osnovne studije završilo je 2.430 osoba, od čega su oko 60 odsto žene.

( Kristina Radović, Andrea Perišić )