Da li će Vlada ograničiti marže trgovačkim lancima: Poskupljenja su svakodnevna
Za poslodavce je predlog neprihvatljiv jer smatraju da se radi o ogromnom broju proizvoda i miješanju u njihov posao
Naredne sedmice Vlada bi trebalo da odlučuje da li će ograničiti marže trgovačkim lancima.
Za poslodavce je taj predlog neprihvatljiv jer smatraju da se radi o ogromnom broju proizvoda i miješanju u njihov posao.
Poručuju da ovo nije pravi način da se pomogne građanima i nude svoje predloge kako da se sistemski i trajno prevaziđe rast cijena, koje nas iznenade gotovo svaki put kad uđemo u prodavnicu.
Za samo godinu – od februara prošle do februara ove godine cijene su porasle za 4,3 odsto, pokazuju najnoviji podaci Monstata.
I dok smo prošle godine imali snažniji rast, u februaru smo iste proizvode plaćali 0,4 odsto više nego u januaru. Na svakodnevna poskupljenja žale se i građani.
U Ministarstvu ekonomskog razvoja spremili su predlog ograničavanja marži od pet do 15 odsto za dio osnovnih životnih namirnica i sredstava za ličnu higijenu.
Ministar Nik Đeljošaj najavio je da će Vlada to razmatrati narednog četvrtka, 21. marta.
Iako u međuvremenu pregovaraju sa trgovačkim lancima o modalitetima, Đeljošaj je poručio da će marže sigurno biti ograničene.
U Uniji poslodavaca su izričito protiv ovog predloga.
"To neprihvatljivo budući da se radi o jednom ogromnom broju proizvoda i jednoj priličnoj atipičnoj intervenciji državnoj i donošenju određenih odluka umjesto privrednih subjekata. Ministarstvo ekonomskog razvoja preuzima tu njihovu ulogu i grubo se upliće u njihovu poslovnu politiku", rekao je Filip Lazović iz Unije poslodavaca.
Lazović smatra da to može dovesti do nekih poremećaja na tržištu, te da će predstavljati posebno jak udarac za male trgovce i dovesti u pitanje njihov opstanak.
Kaže da ovo nije pravi način da se pomogne građanima – jer se mjere jednako odnose i na one koji imaju mnogo, ali i one koji imaju jako malo.
"Vrlo malo proizvodimo, zbog toga smo uvozno uslovljeni i ne možemo da utičemo na kreiranje cijena, a druga stvar je što u Crnoj Gori i dalje nemamo socijalni karton, dakle i dalje država nema mapirane one građane koji su zaista u stanju potrebe", poručio je Lazović.
( Tijana Pravilović )