Poljoprivredi devet miliona eura više nego lani

Agrobudžet za 2024. iznosi 75,06 miliona eura, oko 12 odsto je veći od prošlogodišnjeg i njime je planirano više novca za unapređenje pčelarstva, direktna plaćanja za stočarsku proizvodnju, mlade farmere, ruralni razvoj, staračke naknade, proizvodnju i preradu mlijeka...

Vlada je Agrobudžet usvojila u četvrtak, a njime se utvrđuju uslovi, način i dinamika sprovođenja mjera agrarne politike za tržišnocjenovnu politiku, ruralni razvoj, poslove od javnog interesa, socijalna davanja, mjere za bezbjednost hrane, veterine, fitosanitarnih poslova, ribarstva.

Ovogodišnjim Agrobudžetom predviđeno je gotovo devet miliona više nego 2023.

Za Agrobudžet će ove godine iz državne kase biti izdvojeno 51,35 miliona eura, dok će se 15,55 miliona obezbijediti donacijama i 8,15 miliona eura iz kredita. Kada je riječ o novcu iz državnog budžeta, 48,6 miliona je planirano za razvoj poljoprivrede, ruralni razvoj i ribarstvo, što je 6,2 miliona eura više nego prošle godine. U odnosu na 2023. godinu, namijenjeno je i oko pola miliona eura više za sprovođenje mjera zdravstvene zaštite životinja, što iznosi 2,19 miliona eura. Svega 500 eura više je planirano u kategoriji sprovođenje mjera bezbjednosti hrane i hrane za životinje - 400,5 hiljada eura.

Dio finansiran kreditima odnosi se na novac dobijen iz programa za drugi institucionalni razvoj i jačanja poljoprivrede Crne Gore (MIDAS 2), dok su donacije obezbijeđene kroz IPARD program. Najveći dio donacija, odnosno 14,15 miliona eura, čini novac iz IPARD II programa, dok je kroz IPARD III predviđeno 1,4 miliona eura. Taj program sadrži bespovratni novac za podršku razvoju poljoprivrede i za njegovo sprovođenje je zaduženo Ministarstvo poljoprivrede. Novac se mora potrošiti u predviđenim vremenskim rokovima, ili da se vrati EU.

Više za mlijeko i mlade farmere

Značajno uvećanje u Agrobudžetu za 2024. predviđeno je za mlade farmere, odnosno mlađe od 40 godina koji su započeli ili preuzeli gazdinstvo. Naknade po hektru zemljišta za njih su uvećane za 185 odsto, pa u odnosu na prošlogodišnjih 70, sada iznose 200 eura.

Osnovna premija po litru mlijeka je ostala na prošlogodišnjih osam centi, a jedan cent po litru je ostala i naknada za one koji isporuče više od 5.000 litara mlijeka, koje zadovoljava standarde. Povećane su premije za kvalitetno sirovo kravlje, kozje i ovčje mlijeko, i to na 11 centi. Tako domaći mljekari sada mogu dobiti 20 centi po litru, u odnosu na prošlogodišnjih 17. Za ove mjere je planirano 4,52 miliona eura, odnosno milion eura više nego lani.

Podrška za one koji na svom gazdinstvu prerađuju sirovo mlijeko, takođe je veća i iznosi 12 centi, a za ovaj sektor je ukupno namijenjeno oko 2,5 miliona eura više nego u 2023. Među značajnim uvećanjima su i plaćanja za voće, povrće, žitarice i krompir, kao i maslinovo ulje, koja sa prošlogodišnjih 100, sada iznose 200 eura po hektaru.

Prema Agrobudžetu - kategoriji direktna plaćanja u stočarskoj proizvodnji, u Crnoj Gori ima 50 hiljada grla govedi. Taj broj je za oko 20.000 manji nego prije godinu dana - u tadašnjem Agrobudžetu navodi da ih je 71 hiljada, Tako ovogodišnje premije za gazdinstva u govedarstvu, ovčarstvu, kozarstvu, tovom junadi, bikova i volova, iznose 5,04 miliona eura. To je oko milion i po eura manje nego u 2023. godini, kada je za ove premije ukupno namijenjeno 6,59 miliona eura.

S druge strane, ovogodišnje premije su uvećane za gotovo sve ove pojedinačne stočarske kategorije. Tako je sada osnovna naknada za priplodne krave i junice, za one koji najmanje sedam mjeseci drže jedno i više grla te vrste, po grlu 100 eura, dok je prethodno bila 85. Na 150 eura je uvećana ta premija ali u sistemu držanja krava-tele, dok je povećana i premija po grlu priplodne koze i ovce, sa 10 na 13 eura.

Osnovna klanična premija za tovljenu junad, bikove i volove ostala je ista i iznosi do 150 eura po grlu koje je rođeno i utovljeno u Crnoj Gori, dok se naknada za klanje teladi ne ostvaruje.

Osiguranje od šteta na poljoprivrednim usjevima, stočnom fondu i za osiguranje od požara i ove godine može da iznosi do 60 odsto polise osiguranja, s tim da je sada maksimalni iznos podrške za firme do 10.000 eura, a za građane do 4.000 eura.

Za program unapređivanja pčelarstva je ove godine namijenjeno oko 65 hiljada eura više nego prošle, pa je za ovaj sektor planirano 400 hiljada eura.

Staračke naknade značajno povećane

U Agrobudžetu je planirano i 12,84 miliona eura za staračke naknade, što je povećanje od 5,4 miliona eura u odnosu na prošlu godinu. Pravo na ovu naknadu ima nosilac poljoprivrednog domaćinstva ako je stariji od 65 godina (za muškarce), odnosno 60 godina (za žene), živi na selu, bavi se poljoprivredom i ne ostvaruje primanja po drugom osnovu. Ova naknada je definisana Zakonom o poljoprivredi, a od 2015. bila je vezana na nivo od 50 odsto minimalne penzije. U 2021. je ta granica, na predlog poslanika Demokratske Crne Gore, povećana na 70 odsto minimalne penzije. Ovih korisnika je oko 3.300, dok su mjesečne naknade, zbog povećanja minimalne penzije, sada 315 eura.

Ukupan novac za unapređivanje ribarske flote isti je kao za prošlu godinu i iznosi 350 hiljada eura, s tim da je za 2024. najveći dio, odnosno 240 hiljada eura, predodređen za modernizaciju profesionalne ribolovne flote u malom i velikom ribolovu. Prošle godine je za tu kategoriju bilo namijenjeno 100 hiljada eura manje, ali je više sredstava izdvojeno za modernizaciju flote za ulov demerzalnih i pelagičnih resursa. Za ribarstvo je u 2024. namijenjeno ukupno 1,2 miliona eura, Ove godine u Agrobudžet iz državne kase ide oko 6,63 miliona eura više nego prošle, dok su mjere za ruralni razvoj sada 33,29 miliona eura, odnosno 3,97 miliona eura više nego u 2023.

U odnosu na prošlu godinu, iz državne kase je planirano 36 hiljada eura manje za sprovođenje fitosanitarnih mjera, za šta je u 2024. planirano 159,9 hiljada eura. Osim toga, manje novca je planirano za kategoriju proizvodno vezanih plaćanja u biljnoj proizvodnji, i to za gotovo 1,2 miliona eura.

DRI: Ministarstvo da prati efekte mjera agrarne politike

Državna revizorska institucija (DRI) početkom februara je saopštila da Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede još nije uspostavilo sistem praćenja i ocjenjivanja efekata mjera agrarne politike i mjera za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti u korišćenju sredstava podsticaja.

DRi je izvršila kontrolu realizacije preporuka iz Izvještaja o reviziji “Efikasnost korišćenja subvencija za proizvodnju i pružanje usluga u poljoprivredi iz sredstava budžeta”.

DRI je preporučila Ministarstvu da obezbijedi da Agrobudžet za 2024. sadrži sve potrebne elemente utvrđene Zakonom o poljoprivredi i ruralnom razvoju, odnosno da radi na uspostavljanju sistema praćenja i ocjenjivanja efekata mjera agrarne politike i mjera za otklanjanje nepravilnosti pri korišćenju podsticaja.

Ministarstvo treba da DRI dostavi Izvještaj o realizaciji preporuka do kraja jula ove godine.

( Mirko Kotlaš )