Zapadni Balkan pod povećanim rizikom od međuetničkog nasilja: Crna Gora ne treba da brine, građani znaju svoj put

Crna Gora ne treba da brine da će se suočiti s povećanim rizikom lokalizovanog međuetničkog nasilja tokom 2024. godine kao neke države regiona, iako ruski uticaj jača.

To je “Vijestima” rekao geopolitički analitičar i general u penziji Blagoje Grahovac komentarišući izvještaj Obavještajne zajednice Sjedinjenih Američkih Država (SAD) o prijetnjama u svijetu, koju je u ponedjeljak objavila Kancelarija direktora Nacionalne obavještajne službe SAD (DNI).

U tom izvještaju, odnosno godišnjoj procjeni o prijetnjama u svijetu, navodi se da će se Zapadni Balkan vjerovatno suočiti s povećanim rizikom lokalizovanog međuetničkog nasilja tokom 2024. godine.

“Nacionalistički lideri vjerovatno će pogoršati napetost u svoju političku korist i spoljni akteri će ojačati i iskoristiti etničke razlike da povećaju ili zaštite svoj regionalni uticaj ili da osujete veću integraciju Balkana u EU ili euroatlantske institucije”, piše u izvještaju.

Podsjeća se na sukobe Srba i kosovskih vlasti 2023. godine na Kosovu i ukazuje na secesionističku politiku predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

Grahovac smatra da Crna Gora može biti bezbrižna što se tiče toga, iako procjenjuje da ruski uticaj jača u Crnoj Gori - i agentura i službe.

“Imam povjerenja u građane Crne Gore, ali i političke strukture da neće doći do toga”, kazao je Grahovac.

On ne smatra da dešavanja u BiH ili na Kosovu mogu usporiti EU integraciju Crne Gore.

“Mogu ih ubrzati, ukoliko Crna Gora bude ozbiljno radila na programima pridruživanja i da konačno počne zatvarati poglavlja”, kazao je Grahovac.

Poručuje da građani postavljuju “direktrisu puta i bilo koja politika koja bi dovela do skretanje s tog puta doživjela bi fijasko”.

Prema istraživanjima, članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji podržava skoro 80 odsto crnogorskih građana.

U izvještaju Evropske komisije za prošlu godinu istaknuto je da je Crna Gora nastavila da se u potpunosti usklađuje sa svim stavovima, deklaracijama i zajedničkim pozicijama Zajedničke vanjske i bezbjednosne politike EU, uključujući sankcije Rusiji.

Međutim, američki zvaničnici su više puta, nakon parlamentarnih izbora u junu prošle godine, rekli da su zabrinuti što je “proruska i prosrpska” koalicija Za budućnost Crne Gore (ZBCG) postala dio vlasti.

Specijalni izaslanik za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar kazao je prošle sedmice, uoči posjete Crnoj Gori, da su SAD zabrinute zbog činjenice da bi lideri nekadašnjeg DF-a mogli biti dio Vlade. Ulazak ZBCG u Vladu definisan je koalicionim sporazumom i predviđeno je da se to desi nakon rekonstrukcije, najkasnije do kraja godine.

Eskobar je na onlajn brifingu sa novinarima rekao da partije, članice ZBCG (Nova srpska demokratija i Demokratska narodna partija) nijesu partner SAD.

“Predstavnici ovih partija govorili su da će preispitati članstvo u NATO, da imaju namjeru da povuku priznanje Kosova što bi izazvalo dodatne tenzije u regionu. Tako da, oni se nijesu promijenili. A kroz mnoge stvari koje radi šef parlamenta (Andrija Mandić) nijesmo vidjeli posvećenost euroatlantskim integracijama. Tako da jesmo zabrinuti zbog mogućnosti da oni koji ne dijele vrijednosti kao ostatak koalicije mogu ući u Vladu”, rekao je Eskobar.

U izvještaj Obavještajne zajednice Sjedinjenih Država na Zapadni Balkan se odnose tri pasusa u kojim se navodi da su “sukobi srpskih nacionalista i kosovskih vlasti 2023. godine doveli do smrti i povreda, uključujući povređivanje mirovnih snaga NATO-a”.

“Lider bosanskih Srba Milorad Dodik preduzima provokativne korake da neutrališe međunarodni nadzor u Bosni (i Hercegovini) i da obezbijedi, de facto, secesiju svoje Republike Srpske. Njegov postupak mogao bi podstaći vođe bošnjačkog (bosansko-muslimanskog) stanovništva da ojačaju sopstvene kapacitete da štite svoje interese i moguće da dovede do nasilnih sukoba koji bi mogli da nadvladaju snage za održavanje mira”, piše u izvještaju.

Obavještajna zajednica Sjedinjenih Država je grupa odvojenih obavještajnih agencija i podređenih organizacija vlade Sjedinjenih Država, koje rade odvojeno i zajedno na obavljanju obavještajnih aktivnosti u cilju podrške spoljnoj politici i nacionalnoj bezbjednosti SAD.

Sukobi na Kosovu se mogu izbjeći

Situacija na Kosovu jeste krhka, ali se budući sukobi mogu izbjeći, kažu sagovornici Danasa iz Beograda i Prištine povodom izvještaja Obavještajne zajednice SAD u kom piše da će se “Zapadni Balkan vjerovatno suočiti s povećanim rizikom lokalizovanog međuetničkog nasilja tokom 2024. godine”.

Politikolog Ognjen Gogić ukazuje da su srpsko-albanski odnosi opterećeni brojnim neriješenim pitanjima koja predstavljaju stalan izvor tenzija i nestabilnosti.

“Kako nema uslova za sporazumno rješavanje problema, tako se ne smanjuje rizik da će jedna od strana silom pokušati da nametne svoju volju. Često se pribjegava i provokacijama kako bi se druga strana navela da posegne za nasiljem. Događaji iz posljednje dvije godine sasvim vjerno ilustruju tu dinamiku”, kaže on.

Ukazuje da se na Kosovu mogu uočiti “znaci ranog upozorenja”. To je, objašnjava, pojam iz teorije sukoba koji upućuje da postoje faktori koji mogu da dovedu do izbijanja nasilja.

“Na identifikaciji tih pokazatelja su i zasnovane ocjene o rizicima za nasilne sukobe na Kosovu. Utvrđivanje rizika, međutim, ne treba da služi stvaranju panike već pravovremenom preduzimanju preventivnih radnji kako bi se spriječilo da do nasilja dođe”, navodi Gogić.

Sagovornik Danasa dodaje da bi do eskalacije nasilja došlo potrebno je da postoje povod i sredstva. Povod se, kako kaže, uvijek lako može pronaći jer na Kosovu postoji puno “zapaljivog materijala”.

“Kada je riječ o sredstvima, sada njima jedino raspolaže Priština. Nakon napada u Banjskoj zaplijenjena je ogromna količina oružja, vozila i opreme, kojima su raspolagali srpski militanti, dok je uspostavljena čvrsta policijska kontrola na Sjeveru Kosova, koji je predstavljao epicentar kriza. Srpska strana je praktično onesposobljena da čini nasilne akcije sve i da ima takvu namjeru”, ukazuje on.

Upitan kako bi se novi sukobi mogli preduprijediti Gogić kaže da bi doprinijela prevenciji sukoba međunarodna zajednica može ili da podstakne strane da pronađu rješenja za sporna pitanja ili, ako to ne uspije, da ih odvrati od preduzimanja nasilnih akcija.

“Porazno je što se nakon više od decenije dijaloga koji se vodi pod okriljem EU, uz podršku SAD, sada više ne govori ni o normalizacija odnosa, pa ni o kriznom menadžmentu, već o prevenciji sukoba”, zaključuje Gogić.

Fatmir Šeholi, direktor Instituta za afirmaciju međuetničkih odnosa, nevladine organizacije iz Prištine, navodi da se izvještaj američke obavještajne službe treba uzeti u obzir kao veoma realan “jer procjene Amerikanaca su izuzetno tačne”.

“Smatram da je na sjeveru Kosova situacija veoma napeta i veoma složena zbog niza faktora. Međutim, sve dok američka obavještajna služba ima detaljne podatke smatram da upravo ta blagovremena saznanja mogu spriječiti oružani konflikt na sjeveru Kosova”, ukazuje.

Šeholi kaže da na sjeveru Kosova građani srpske nacionalnosti prećutno, ali, kako kaže, u kontinuitetu čine “ građansku neposlušnost u političkom smislu i to se odražava i na bezbjednosni aspekt na tom dijelu Republike Kosovo”.

Podsjeća da međunarodni činioci na Kosovu već duže vrijeme govore da je situacija na sjeveru Kosova složena, ali bezbjedna.

“Činjenica je da Srbi na sjeveru ne trpe autoritet državnih organa Kosova i to pokazuju svaki dan u raznim oblicima, a bilo je pokušaja i oružanim sredstvima kada se pokušalo terorističkim načinom da se realizuju neki apetiti Srba kao što je bio slučaj Banjska. Da li možemo imati isti ili slični scenario teško je procijeniti, ali podaci govore da na sjeveru Kosova nema srpske kuće koja nije naoružana, što samo ukazuje da je situacija veoma napeta”, navodi on.

Obavještajni podaci najjačih bezbjednosnih međunarodnih faktora na Kosovu, što su, kaže, KFOR, CIA, Euleks, govore da treba dijalogom kao jedinim sredstvom da se riješe svi sporovi, napominje on.

Međutim, kako primjećuje, taj dijalog između kosovske Vlade i Srba Kosovaca ne postoji, izuzev nekolicine Srba koji su dio kosovske Vlade, ali koji “nemaju ama baš nikakav uticaj”.

“Sve ovo otežava komunikaciju Vlade Kosova i Srba na Kosovu, jer Srbi ne doživljavaju ovu vladu kao vladu s kojom mogu riješiti bilo koji problem. I sve ovo može dovesti do izazivanja napetih situacija sa nesagledivim posljedicama. Kada ovome dodamo i interesovanje ruskog faktora da utiče na povećanje napetosti na sjeveru Kosova onda smatram da treba veoma ozbiljno shvatiti situaciju na sjeveru Kosova koje je postalo “bure baruta” koja može puknuti svaki čas”, navodi Šeholi.

Međuetničke sukobe podstiču etničke politike

Bivši ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović ističe da stalna teza koja se provlači kako kroz izvještaje američkih sigurnosnih službi, tako i drugih relevantnih svjetskih institucija koje istražuju sigurnost i geopolitiku, da je Balkan sa aspekta sigurnosti rovito područje.

“Kad tome dodamo da se na Balkanu preklapaju interesi velikih sila kako onih sa Istoka tako i sa Zapada, a imajući u vidu i našu balkansku istoriju koja se periodično ponavlja, rizik međuetničkih sukoba postoji, ali sam siguran da međuetničke sukobe podstiču etničke politike koje opstaju zahvaljujući podizanjem tenzija među narodima na Balkanu”, kaže Ahmetović.

Ukazuje da u Bosni i Hercegovini postoji i etnički ustav koji sam po sebi proizvodi stalnu političku napetost koja može eskalirati zahvaljujući potrebama etničkih politika.

“Dodik je prije najmanje deset godina u dokumente svoje partije ugradio mogućnost referenduma i secesije, problem je što zadnjih deset godina nije bilo politike koja europeizira našu zemlju kao preduslov za integraciju u EU i NATO. Samo integracija i izgradnja institucija naše zemlje, a one su preduslov za ulazak u EU, sigurno eliminiše etničke i secesionističke politike. Zbog toga je otvaranje pregovora sa EU pobjeda koja učvršćuje mir, otvara ekonomske perspektive naše zemlje a istovremeno i ostavlja manje prostora politikama i političarima koji funkcionišu na podjelama i stalnim kontinuiranim političkim sukobima”, jasan je Ahmetović.

Dodaje i to da sigurnost u BiH zavisi od regionalne sigurnosti, ali isto tako i da je istina da nam treba veća unutrašnja stabilnost na kojoj treba raditi u budućnosti kroz evropske integracije.

“A što se tiče smirivanja Dodika kroz evropske integracije, ne vidim njega kao jedini problem - ima i onih koji sebe nazivaju bosanskim patriotima, a svojim politikama prave veliki problem unutrašnjoj stabilnosti i napretku naše zemlje”, podvlači bivši ministar sigurnosti BIH.

Milorad Dodik, koji je zbog antidejtonskog djelovanja pod britanskim i američkim sankcijama, a koje su dan nakon izvještaja Obavještajne zajednice SAD proširene na njegove bliske saradnike Branislava Okuku, Jelenu Pajić Baštinac i Srebrenku Golić jer su direktno učestvovali u organizaciji proslave neustavnog Dana RS-a 2024, u posljednjih nekoliko godina je više puta pozivao na secesiju entiteta RS.

Dodik je odmah reagovao na izvještaj i na platformi X naveo da Republika Srpska ne planira nikakvu secesiju te da neće dozvoliti da bilo ko ugrozi mir i stabilnost.

“Ponovio sam više puta i ponoviću opet, ja sam čovjek mira i neću nikada dozvoliti da se ugrozi bezbjednost ljudi”, naveo je Dodik, kojem se sudi pred Sudom Bosne i Hercegovine zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.

Zbog izvještaja je optužio Ameriku da “priželjkuje neko novo žarište”, na kojem bi trenutni američki predsjednik Džo Bajden ”mogao da dobije neki poen uoči izbora”.

Nedžad Korajlić, profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA, ističe da stranci ne mogu biti krivi, jer su oni donijeli mir u BiH.

“Da nije bilo njih, mi bismo i danas ratovali. Naravno da je to loša retorika. Vjerujem da će gospodin Dodik promijeniti svoju priču i da će da se okrene, kao i do sada, našim unutrašnjim odnosima, mada malo teže nego bilo ko drugi. U svakom slučaju, to će biti jedna teška utakmica iz razloga što je na gospodinu Dodiku sigurno veliki pritisak da prihvati sve ove uslove što međunarodna zajednica traži od BiH i naravno da to može loše uticati na njegovu reputaciju na Istoku”, zaključuje Korajlić.

( Biljana Matijašević (Vijesti), Vojin Radovanović (Danas), Edin Barimac (Oslobođenje) )