Đokaj je znao šta radi kad je pucao?

U vrijeme izvršenja krivičnog djela, sposobnost okrivljenog da shvati značaj svoga djela i mogućnost upravljanja svojim postupcima bila je smanjena, ali ne bitno.

To se navodi u nalazu vještaka medicinske struke o Iliru Đokaju, optuženom za ubistvo nevjenčane supruge Šejle Bakije i ranjavanje njenog oca Šabana Bakije.

U Višem sudu u Podgorici juče je okončan dokazni postupak u tom predmetu, a predsjednik krivičnog vijeća sudija Veljko Radovanović za 1. april zakazao je davanje završnih riječi.

U nalazu i mišljenju navodi se da “krivično djelo proizlazi iz navedenih karakteroloških manifestiacija poremećaja ličnosti u vidu naricisoidnosti, opsesivnosti, precijenjene ljubomore na neurotskom nivou, sa subjektivnim doživljajem posjedovanja oštećene”.

“U vrijeme izvršenja krivičnog djela sposobnost okrivljenog da shvati značaj svoga djela i mogućnost upravljanja svojim postupcima bla smanjena ali ne bitno”, piše u dokumentu koji potpisuju neuropsihijatar Stanko Milić, psihijatar Željko Golubović i psiholog/psihoterapeut Helena Rosandić.

Navodi se da je Đokaj osoba prosječnih intelektualnih sposobnosti i da ne pokazuje simptome i znake duševne bolesti ili druge teže duševne poremećenosti.

“Pokazuje elemente posttraumatske depresije, rekativne prirode, ali na neurotskoj osnovi. U kliničkoj slici ne verifikuju se psihotični sadržaji. U strukturi ličnosti dominiraju karakterološke manifestacije narcisoidnosti, opsesivnosti, precijenjene ljubomore koja može doseći nivo poremećaja ličnosti. Narcisoidni poremećaj ličnosti nije duševna bolest, već duševno stanje koje se karakteriše neprilagodljivim ponašanjem, emocionalnom nestabilnošću, narcističnim sadržajima, rigidnim stavovima i opsesivnom ljubomorom precijenjenog nivoa. Test realnosti je očuvan, a ispitanik funkcioniše na neurotskoj osnovi”, dodaje se u nalazu.

Sud je prethodno odbio predlog advokata Srđana Lješkovića, branioca optuženog Đokaja, koji je zatražio da se udradi rekonstrukcija događaja.

“Sud pokušava ublažiti sve propuste koje je tužilaštvo učinilo u ovom postupku. U Crnoj Gori sudovi moraju više da shvate da je tužilaštvo samo jedna strana u postupku. Ne možete jednoj strani dati sve, a drugoj strani uskratiti sve. Tužilaštvu se daje šansa da se izvede svaki njihov dokaz, a odbrani ne”, rekao je Lješković u obraćanju sudu.

Taj advokat takođe je predložio izvođenje nekoliko dokaza, koje je sud odbio.

“Svo vrijeme kroz ovaj postupak odbrani se spočitava da pokušava da odugovlači. Da ne bi ponovo ispalo da odugovlačimo, obavještavamo sud da tri i po godine od podizanja optužnice ističu za sedam mjeseci. Predlažemo da se od mobilnih operatora dobiju podaci koji su se sve brojevi vodili na Đokaj Ilira i da se ti brojevi povežu sa brojem mobilnog telefona koji je koristila oštećena i da se izuzmu poruke. Kao i da da se utvrdi da li je oštećena slala poruke okrivljenom neposredno prije tragedije i to u periodu od 2018. do 2021. godine, odnosno kompletna šema komunikacija brojeva koje je koristio i koji su bili na ime Đokaj Ilir, sa jedne strane i brojeve oštećene sa druge strane”, kazao je Lješković.

Advokatica Tijana Živković, punomoćnik oštećene porodice Bakija, izjavila je “Vijestima” da se protivila dokaznom predlogu odbrane da se odredi rekonstrukcija događaja.

“Iz razloga što je u dokaznom postupku ranije odgledan audio video snimak, izuzet iz telefona oca pok. Šejle, koji prikazuje cjelokupan događaj, tako da smo ovaj dokazni predlog ocijenili kao pokušaj dodatnog odugovlačenja postupka. Sud je ovaj, kao i ostale dokazne predloge odbrane, odbio kao neosnovane, konstatovao da je dokazni postupak završen i zakazao davanje završnih riječi za prvi april”, kazala je Živković.

Više državno tužilaštvo u Podgorici podiglo je optužnicu protiv Đokaj lira, optuženog za ubistvo devetnaestogodišnje Šejle Bakije i ranjavanja njenog oca Šabana (42), na Karabuškom polju u Tuzima.

“Zato što je 30. septembra 2021. godine, oko 15.15 sati... sa umišljajem lišio života oštećenu Bakija Šejlu, iz niskih pobuda, a nakon toga sa umišljajem pokušao da liši života oštećenog Bakija Šabana. Na način što je na terasi porodične kuće oštećenih, iz bezobzirne sebičnosti i osjećaja posjedovanja oštećene Šejle, koja je odbijala da obnovi nekoliko mjeseci ranije prekinutu vanbračnu zajednicu sa okrivljenim, za koje vrijeme je okrivljeni proganjao oštećenu neposredno i telefonom, saopštavajući joj da među njima nije gotovo i da je njen život u njegovim rukama, iz pištolja nepoznate marke, kalibra 7,65 milimetara, koji je nevlašćeno držao i nosio na javnom mjestu i za koji nije imao izdat oružni list, nakon razgovora tokom kojeg je oštećena B. Š. ponovila svoju volju da ne želi da obnovi zajednicu sa njim i da ga ne voli, u prisustvu oca oštećene, ispalio pet projektila u pravcu Bakija Šejle, koji su je pogodili u predjelu grudnog koša, lijeve ruke i lijeve noge, od kojih projektila je zadobila teške i po život opasne povrede, usljed kojih je istog dana nastupila smrt”.

Dodaje se da je nakon toga, a u trenutku kada mu se oštećeni Bakija Šaban približio u pokušaju da ga uhvati za ruku, okrivljeni pištolj okrenuo prema oštećenom i iz njega ispalio jedan projektil u pravcu grudnog koša oštećenog koji ga je pogodio, nakon čega se udaljio ka svom vozilu marke ‘’audi’...

“Da bi, pošto je oštećeni Šaban krenuo za njim, okrivljeni, ponovo, ispalio dva projektila, od kojih je jedan projektil oštećenog pogodio u predjelu trbuha i lijeve noge, dok je drugi projektil pogodio u stub na terasi kuće, kojom prilikom je oštećeni zadobio osobito tešku i po život opasnu tjelesnu povredu u vidu strijelne rane ustreline grudnog koša, strijelne rane prostreline trbuha i strijelne rane ustreline lijeve noge”, navodi se u optužnici.

Do detalja je opisao kritični događaj

Tokom deliktne situacije svijest okrivljenog je očuvana, a ponašanje okrivljenog ne prozlazi iz bilo kojeg vida psihopatologije. Sam okrivljeni je naveo da je došao da razjasni situaciju u vezi emotivne veze između njega i pokojne Šejle. Razgovarali su i sjedjeli oko dvadeset i više minuta. Okrivljeni je tokom deliktne situacije bio naoružan i verbalni konflikt ili fizički konflikt nije mogao dovesti okrivljenog u stanje neposredne životne ugroženosti”, navodi se u nalazu vještaka.

Objašnjava se da povreda u vidu modrice ispod oka, koja se opisuje od strane sudskog medicinara, prema podacima sudskog spisa nije potvrđena audio vizuelnim zapisom: “Pa iako je nanesena tog momenta, eventualno nije mogla dovesti do kvalitativnih poremećaja svijesti u vidu suženja, pomućenja ili sumračne svijesti, niti se prikazuje povreda mozga nakon deliktne situacije”.

“Sudski medicinar je naveo da se radi o lakoj tjelesnoj povredi. Psihomotorika, odnosno kretanje okrivljenog tokom deliktne situacije je očuvano i nije uslovljeno bilo kojim vidom intoksikacije nedozvoljenim supstancama, kao što su alkohol ili psihoaktivne supstance (dolazi kolima, vodi razgovor, opisuje kritični događaj, repetira pištolj, puca, odlazi, umiva se, baca oružje u kontejner i nakon toga telefonira, prijavljuje se policiji). Okrivljeni je do detalja opisao kritični događaj i samim tim ne postoji amnezija, odnosno zaboravnost koja bi bila uslovljena afektivnom situacijom, psihopatologjom, intoksikacijom nedozvoljenim supstancama ili težom povredom glave i mozga. U deliktnoj situaciji ne ispoljava simptome poremećaja amnestičko kognitivnih funkcija u sferi mišljenja, shvatanja, rasuđivanja, a isto tako ne ispoljava simptome kvalitativnih poremećaja svijesti na nivou pomućene ili sumračne svijesti koji bi upućivali na patološki afekti stanja razdraženost i istraha jakog intenziteta”, piše u dokumentu.

( Komnen Radević )