Pozitivan IBAR (ni)je gotova stvar
U Crnoj Gori vlada optimizam da će do juna ispuniti privremena mjerila, ali ima još prepreka. "I da država formalno ne ispuni većinu preostalih privremenih mjerila, EK će ih prebaciti u završna", tvrdi sagovornik lista
Iako u dijelu crnogorskih vladajućih stranaka, nevladinog sektora i diplomata vlada uvjerenje da bi Evropska komisija mogla Crnoj Gori u junu dati pozitivan Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) za poglavlja 23 i 24, pa čak i ako neka od njih ne ispuni, to još nije gotova stvar, saznaju “Vijesti”.
Dio sagovornika “Vijesti” tvrdi da je raspoloženje u Briselu da upravo Crna Gora bude “uspješna priča” proširenja Evropske unije takvo da čak i da vlasti formalno ne ispune ni veći dio preostalih privremenih mjerila, EK će dati pozitivan IBAR i prebaciti ih u završna mjerila.
“Brisel trenutno radi, ne da ubrza prijem Crne Gore, nego da je ‘unese’ u EU”, rekao je “Vijestima” bivši visoki državni funkcioner.
Za poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost) ima ukupno 83 privremena mjerila, od čega je, prema nedavnim neformalnim procjenama Evropske komisije, neispunjeno 31. Prema novoj metodologiji pristupanja iz 2020, koju je prihvatila Crna Gora, ako se ne ispune prelazna mjerila za ključna poglavlja 23 i 24, nijedno drugo poglavlje neće moći da se zatvori. Crna Gora sa EU pregovora od 2012. godine i za taj period otvorila je sva 33 poglavlja, a privremeno zatvorila samo tri.
Izvor “Vijesti” upoznat sa pregovaračkim procesom rekao je da je potrebno da Crna Gora ispuni barem neka privremena mjerila, poput usvajanja medijskih zakona, barem još jednog zakona u nadležnosti Ministarstva pravde, kao i eventualno pokretanje još neke istrage u vezi sa visokom korupcijom.
Širenju optimizma doprinijela je i posjeta evropskog komesara za proširenje Olivera Varheljija krajem prošlog mjeseca. Jedan sagovornik “Vijesti” tvrdi da je Varhelji na jednom od sastanaka, nakon što je visoki državni zvaničnik rekao da Crnoj Gori može biti problem da ispuni privremena mjerila do juna, kazao da “ne brinu za to”.
Glavni pregovarač sa EU Predrag Zenović ranije je “Vijestima” rekao da je do kraja aprila potrebno uložiti maksimalne napore kako bi Vlada utvrdila sistemske zakone u oblasti pravosuđa i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, između ostalog izmjene i dopune: Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Zakona o Državnom tužilaštvu, Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu, Zakona o sprečavanju korupcije, Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću i Zakonika o krivičnom postupku. Do kraja aprila se očekuje i utvrđivanje medijskih zakona, koji su u završnoj fazi pripreme, konkretno Zakona o medijima, Zakona o javnom medijskom servisu RTCG i Zakona o audio-vizuelnim medijskim uslugama.
Varhelji je nedavno je u intervjuu “Vijestima” rekao da bi Crna Gora na ljeto mogla da dobije završna mjerila, a iz Vlade su više puta rekli da IBAR očekuju u junu.
Ne pita se samo Komisija, već i države članice
Međutim, čak i ako je tačno da je Varheljijev resor spreman da Podgorici “progleda kroz prste”, nije samo Direktorat za proširenje nadležan, već mišljenje o tome treba da da i Direktorat za pravdu, a eventualni pozitivan IBAR moraće da potvrdi i Savjet EU, u kome sjede na različitim nivoima predstavnici država članica.
“Dovoljno je da na primjer ambasador jedne države članice na sastanku Savjeta uloži prigovor i da se tajming poremeti”, rekao je jedan od sagovornika “Vijesti”.
Njemački savjet za spoljne poslove (DGAP) ocijenio je da je EU je potrebna uspješna priča na Zapadnom Balkanu, i čitav region pažljivo posmatra Crnu Goru, ali bi IBAR mogao zakomplikovati stvari.
Jedan od faktora rizika da Crna Gora krene brže je sama EU, upozoravaju, pa bi čak i ako ispuni ciljeve, Crna Gora mogla da se nađe u teškoćama u “prodaji” još jedne IGC (Međuvladine konferencije o pristupanju) nekim državama članicama EU, koju je belgijsko predsjedništvo Savjeta obećalo crnogorskim vlastima, i na kojoj se odlučuje o IBAR-u.
“Albanija i Sjeverna Makedonija već dugo čekaju na IGC zbog bugarskog veta povezanog sa obavezom Skoplja da promijeni svoj ustav i velike bilateralne svađe koja se razvila između Albanije i Grčke. Neki članovi u Savjetu EU će zagovarati zakazivanje zajedničke konferencije o pristupanju za sve tri zemlje prije kraja 2024. godine. Takva odluka bi mogla umanjiti trenutni reformski momentum u Crnoj Gori u osjetljivom trenutku”, kažu iz DGAP.
DGAP smatra da bi to moglo dovesti u pitanje i princip “nagrade prema zaslugama”.
“Geopolitički interes EU na Zapadnom Balkanu će biti ugrožen, a konkurenti poput Rusije će imati koristi. EU bi stoga trebalo odlučno djelovati tako što će podsticati Crnu Goru da udvostruči svoje napore u reformama i osigurati da se posvećenost zemlje promjenama pravilno prizna i nagradi”, poručuju iz DGAP.
DGAP ukazuje da je pod prethodnim vladama, Crna Gora prokockala dobru volju ne ispunjavajući mnogo toga što je Brisel naložio.
“Kao rezultat toga, države članice EU sada će vjerovatno zauzeti oprezan pristup. Iako razumljivo, takav odgovor na obnovljene napore Podgorice da se pridruži EU možda će propustiti glavnu poentu: da, putem Crne Gore, EU ponovo ‘osvoji teren’ na Zapadnom Balkanu”, navedi DGAP u izvještaju.
Pored toga, kako se dodaje, s obzirom na to da je Rusija zauzeta drugim izazovima, a Srbija se fokusira na postojanu krizu na sjeveru Kosova, EU trenutno ima prednost u odnosu na potencijalne sabotere.
“U isto vrijeme, EU mora upravljati visokim očekivanjima u Crnoj Gori. Nedavne posjete visokih zvaničnika EU Podgorici su učinile da očekivanja brzog napretka u pristupanju porastu, umjesto da istaknu potrebu za sprovođenjem reformi. Ako Crna Gora ne ispuni privremena mjerila, neće moći da napreduje na putu ka EU”, piše u Izvještaju njemačke organizacije.
Međutim, kako se dodaje, svaki uspjeh na ovom putu je i važan faktor konsolidacije za vladajuću koaliciju i pobjeda za EU, a najgori scenario uključuje povratak domaćoj nestabilnosti.
“Oslabljena Vlada i još jedni prijevremeni izbori mogli bi poništiti skromne benefite ostvarene od dolaska kabineta Spajića na vlast”, ukazuje DGAP.
Još jedan očigledan izazov za izglede Crne Gore za EU predstavlja, kako dodaju, nedostatak ljudskih kapaciteta i tehničke ekspertize u javnoj upravi.
“U nekim slučajevima, ovo se rješava ponovnim zapošljavanjem državnih službenika iz prethodnih vlada Demokratske partije socijalista (DPS). Čuli smo da su takva zapošljavanja u toku i u ministarstvima pod kontrolom Pokreta Evropa sad (PES)”, piše u Izvještaju.
Rekonstrukcija sa ZBCG pravi test za Crnu Goru
U ovoj njemačkom organizaciji ocjenjuju da je pod novom Vladom Crna Gora deblokirala proces pristupanja EU.
“Iako se ova mala zemlja suočava sa mnogim preprekama, ona sada predstavlja najbolju priliku za EU da vrati zamah proširenja na Zapadnom Balkanu”, navode u DGAP.
Period do sredine 2024. godine, kako dodaju, biće ključan za napredak u reformama u Podgorici i adekvatan odgovor Brisela.
“Njihove poteze će pomno pratiti i Rusija, koja je spremna da iskoristi nove ranjivosti u ovoj članici NATO koja je strateški pozicionirana između Srbije i jadranske obale”, kažu iz DGAP.
Smatraju da će pravi test za Crnu Goru biti uključivanje ministara koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG) u Vladu.
“Ovo će zauzvrat takođe povećati indirektni uticaj Beograda – a možda i Moskve – na dalji razvoj događaja u Podgorici”, piše u izvještaju.
Podsjećaju da su sadašnju konstelaciju vlasti kritikovali neki zapadni saveznici Crne Gore jer su lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić i stranke bloka ZBCG donedavno bile čvrsto proruski orijentisane i protiv euroatlantskih integracija.
“Ipak, u koalicionom sporazumu, ZBCG se obavezala da će slijediti spoljnu politiku Vlade, uključujući 100-postotno usklađivanje sa EU po pitanju sankcija Rusiji. Mandić se za sada ponaša kao konstruktivan igrač i najglasniji pobornik reformi EU, dok drugi lider ZBCG, Milan Knežević, iznosi radikalnije stavove. Ovo je već stvorilo unutrašnja trvenja unutar bloka”, ocjenjuju u DGAP.
Kako dodaju, ako dođe do raskida sadašnjeg aranžmana, PES je spreman da formira većinu sa DPS-om i strankama etničkih manjina.
“PES-ova strategija depolarizacije čini se da daje rezultate, barem za sada. Naravno, ovaj djelimični uspjeh takođe izaziva izrežirane incidente oko nacionalnih simbola, posebno od prosrpske strane, koji su osmišljeni da održe politiku identiteta u prvom planu. Na primjer, lutka sa likom liberalnog pisca Andreja Nikolaidisa spaljena je 2. marta tokom lokalnih karnevalskih proslava u gradu Herceg Novom, uporištu etničkih srpskih radikala. Ovakav čin i slični mogu čak biti podstaknuti iz Beograda ili Moskve”, smatraju u DGAP.
Politička situacija u Crnoj Gori i dalje je vrlo krhka
Njemački savjet za spoljne poslove smatra da, ukupno gledano, politička situacija u Crnoj Gori i dalje je vrlo krhka i suočava se sa tri trenutna izazova. To su rekonstrukcija Vlade koja će uključiti ministre ZBCG, tenzije s predsjednikom države Jakovom Milatovićem koji je podnio ostavku u PES-u i neizvjesno jedinstvo parlamentarne grupe PES-a.
“Ipak, ova posljednja ostaje ujedinjena, a tenzije između predsjednika i premijera nisu ništa novo. Stoga, najveći rizik predstavlja buduća reorganizacija kabineta. Zbog nagomilanih tenzija, mogla bi se dogoditi vrlo brzo i, kako bi se izbalansirala ojačana uloga ZBCG, mogla bi uključiti i Bosnjačku stranku (BS). Jedan od političkih gubitnika reorganizacije mogao bi biti trenutni ministar pravde Andrej Milović, koji je već isključen iz PES-a”, kažu iz DGAP.
Mnogo će, smatraju, zavisiti od političkog uticaja Spajića.
“Čini se da je njegova Vlada barem do ljeta kupila vrijeme da konsoliduje svoje redove i ostvari rezultate na putu ka EU, kao i u ekonomiji i javnim finansijama”, kaže se u zaključcima izvještaja.
Rekonstrukcija Vlade nakon IBAR-a
Premijer Milojko Spajić rekao je juče da je fokusiran na dobijanje Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila i isporučivanje rezultata, a nakon toga će se baviti drugim pitanjima, uključujući i rekonstrukciju Vlade.
“Kada dobijemo rezultate bavićemo se svim drugim pitanjiima, ali je najbitnije da se dobije taj rezultat”, kazao je Spajić na konferenciji za medije sa zamjenikom pomoćnika državnog sekretara SAD Gabrijelom Eskobarom.
Rekonstrukcija Vlade predviđena je koalicionim sporazumom najkasnije do kraja godine.
Reagovao je poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Jovan Vučurović koji je kazao da u ovoj partiji smatraju da je važno da se rekonstrukcija Vlade dogodi što prije i da bi to doprinijelo i prevazilaženju određenih problema u izvršnoj vlasti.
“Svi treba da budemo odgovorni, evo već druga polovina marta, a konačno i jun je sjutra. Crnoj Gori su neophodni stabilnost i mir i vjerujemo da će osnažena Vlada jos uspješnije raditi”, saopštio je Vučurović.
Spajić je, odgovarajući na pitanje novinara kako komentariše oročenu podršku Demokrata do dobijanja IBAR-a, rekao da ni prije ni poslije IBAR-a neće dozvoliti politizaciju uprave i bilo kog dijela izvršne vlasti.
Odgovorio mu je ministar odbrane i potpredsjednik Demokratske Crne Gore Dragan Krapović koji je kazao da je sada na sceni politizacija Uprave policije “kroz nezakonito postavljenje vršioca dužnosti (v.d.) direktora policije od strane neovlašćenog predlagača”.
( Biljana Matijašević, Mihailo Jovović )