Ko ljulja brod do IBAR-a, radi protiv Crne Gore

Odlaganje promjena u Vladi je racionalna odluka premijera Milojka Spajića kako bi se izbjegle turbulencije do dobijanja Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR), ocijenili su sagovornici “Vijesti”.

Podsjećaju da je koalicionim sporazumom rekonstrukcija Vlade predviđena najkasnije za kraj godine i ne smatraju da će koalicija Za budućnost Crne Gore (ZBCG), koja je tražila da u Spajićev kabinet uđu prije ljeta, izgubiti strpljenje zbog čekanja od nekoliko mjeseci.

Premijer je u ponedjeljak rekao da je fokusiran na dobijanje Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila i isporučivanje rezultata, a nakon toga će se baviti drugim pitanjima, uključujući i rekonstrukciju Vlade.

“Kada dobijemo rezultate, bavićemo se svim drugim pitanjiima, ali je najbitnije da se dobije taj rezultat”, kazao je Spajić na konferenciji za novinare.

Predsjednica Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milica Kovačević podsjeća da su pred izvršnom vlasti, pravosuđem i parlamentom brojni kompleksni zadaci koje treba ispuniti u vrlo kratkim rokovima u aprilu i maju.

“Svaka turbulencija bi mogla da naškodi i onako slabim kapacitetima za realizaciju obaveza”, rekla je ona “Vijestima”.

Novinar i analitičar Željko Pantelić ukazuje da svako ko pokušava da iz bilo kog razloga obori postojeću Vladu ili ugrozi vladajuću parlamentarnu većinu, radi direktno protiv glavnog političkog prioriteta Crne Gore, ulaska u EU, čak i ako su u pitanju najbolje namjere.

“Belgijsko predsjedništvo EU radi punom parom da IBAR bude spreman u aprilu, kako bi Podgorica već u junu mogla da zatvori jedno ili dva pregovaračka poglavlja. Moji izvori u Briselu su mi prenijeli da EU planira da zatvori četiri do pet poglavlja sa Crnom Gorom do kraja godine, pod uslovom da Vlada Milojka Spajića, vladajuća većina u Skupštini Crne Gore i pravosudni organi nastave da rade kao što su počeli”, kazao je Pantelić “Vijestima”, odgovarajući na pitanja kako će se odlaganje rekonstrukcije Vlade i neulazak koalicije ZBCG odraziti na usvajanje zakona potrebnih za IBAR.

Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Jovan Vučurović rekao je u ponedjeljak, nakon Spajićeve izjave, da u ovoj partiji smatraju da je važno da se rekonstrukcija Vlade dogodi što prije i da bi to doprinijelo i prevazilaženju određenih problema u izvršnoj vlasti.

“Svi treba da budemo odgovorni, evo već druga polovina marta, a konačno i jun je sjutra. Crnoj Gori su neophodni stabilnost i mir i vjerujemo da će osnažena Vlada jos uspješnije raditi”, saopštio je Vučurović.

BS dobila signal da prekine pupčanu vrpcu koja je veže za DPS

Spajić je ranije rekao da nema ništa protiv da u rekonstruisanu Vladu uđe Bošnjačka stranka (BS), čemu se protive Demokrate i Demokratska narodna partija (DNP).

Demokrate su, zbog neslaganja sa PES-om oko bezbjednosnog sektora, oročile podršku Vladi do dobijanja IBAR-a i ponovile da neće podržati ulazak BS-a u rekonstruisanu Vladu. Predsjedništvo Demokrata poručilo je da je njihova odluka da daju oročenu podršku zasnovana na činjenici da na bilo koji način ne ugroze evropske integracije i IBAR.

Pantelić kaže da je BS sa eksplicitnom podrškom evropskih i američkih saveznika Spajićevoj Vladi, direktno dobila signal da prekine “pupčanu vrpcu” koja ju je vezivala za DPS i da uđe u rekonstruisanu Vladu.

“Ulazak BS u izvršnu vlast najviše odgovara Pokretu Evropa sad (PES) jer se tako smanjuje, uslovno rečeno, ucjenjivačka moć Demokrata i DNP-a”, ocijenio je.

Smatra da Spajić nema razloga da ne uradi obećanu rekonstrukciju Vlade i da je u njegovom interesu da ima sve konstituente u kabinetu: što ih je više to je njegova pozicija sigurnija.

“Takođe, nije u interesu PES-a da ide na nove izbore jer ova Vlada ne može da uvede Crnu Goru u EU, ali može da zatvori gotovo sva, ako ne i sva poglavlja u pregovaračkom procesu. Drugim riječima, ova Vlada i ova vladajuća većina, sticajem okolnosti, mogu da uđu kao najuspješnija i najznačajnija u istoriju Crne Gore”, kazao je.

Poručuje da bi valjalo da to imaju na umu svi partneri u 44. Vladi i da ne dozvole da im “drvo zakloni pogled na šumu”.

Kovačević smatra da, ipak, uprkos evidentnom naporu EU da se Crnoj Gori pomogne i olakša u najvećoj mogućoj mjeri, i uprkos optimizmu koji vlasti šire, to da li će Crna Gora uspjeti da ispuni zadano do ljeta uopšte nije gotova stvar.

“U najboljem slučaju, mi ćemo dobiti IBAR u junu. Ali ni u nekom manje optimističnom scenariju niko nam, ipak, neće ‘svirati kraj’ i reći ‘prošao jun, nema više’, već će se diplomatski isticati nezavršeni zadaci i davati novi rokovi”, kaže ona.

Podsjeća da više od jedne trećine prelaznih mjerila nije ispunjeno, a ona uključuju unapređenje i usvajanje zakona i strategija, i mjerljive pozitivne iskorake u brojnim oblastima.

“Objektivno govoreći, za Crnu Goru neće ni biti moguće da u kratkom roku u cjelosti ispuni sva prelazna mjerila, realno dostižan cilj je da se stvari pomjere unaprijed u najvećoj mogućoj mjeri, a da nam se preostale obaveze pretoče u završna mjerila. Taj naš napor će se cijeniti i na tehničkom i na političkom nivou, i od strane Evropske komisije i od strane država članica”, rekla je Kovačević.

Za poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava) i 24 (pravda, sloboda i bezbjednost) imaju ukupno 83 privremena mjerila, od čega je prema nedavnim neformalnim procjenama Evropske komisije neispunjeno 31. Izvor “Vijesti” upoznat sa pregovaračkim procesom rekao je u ponedjeljak da je potrebno da Crna Gora ispuni barem neka privremena mjerila, poput usvajanja medijskih zakona, barem još jednog zakona u nadležnosti Ministarstva pravde, kao i eventualno pokretanje još neke istrage u vezi sa visokom korupcijom.

EU ne želi da Orban preuzme zasluge za zatvaranje poglavlja sa Podgoricom

Pantelić ukazuje da belgijsko predsjetništvo želi da ostavi vidan trag u procesu proširenja tako što će tokom njihovog mandata početi proces zatvaranja poglavlja sa Crnom Gorom.

“U tom poslu imaju velikog saveznika u najvažnijim članicama EU koje bi da izbjegnu da mađarski premijer Viktor Orban pripiše sebi zasluge da je tokom njegovog predsjedavanja počeo proces zatvaranja poglavlja sa Podgoricom. Da bi Belgijanci bili u poziciji da ispune svoj cilj, Crna Gora mora da odradi sve što je dogovoreno u sljedećih nekoliko nedjelja iz tzv. evropske agende reformi”, objasnio je Pantelić.

Milica Kovačević ističe da bi dobijanje IBAR-a u junu bez sumnje predstavljalo uspjeh i osnažilo poziciju Spajića, koji je za takav pozitivan izhod vezao brojne odluke.

“Međutim, imajući u vidu različite moguće scenarije, rasplet ne mora biti tako jednostavan. A nagomilani politički problemi u vlasti će se morati rješavati, s IBAR-om ili bez njega”, kazala je Kovačević odgovarajući na pitanje kakva će biti politička pozicija Spajića ako dobije IBAR do ljeta, do oktobra počne ili bude izvjestan početak gradnje auto-puta i poveća plate i penzije kako je obećao.

Spajić vješto koristi želju većine partija da budu u vlasti

Milica Kovačević ističe da zabrinjava tendencija u pojedinim resorima da se važni strateški dokumenti i zakoni iz oblasti pravosuđa, borbe protiv korupcije i medija površno i nekvalitetno pripreme.

Upozorava da će takav pristup sigurno stvoriti probleme u budućoj primjeni, a teško da će proći nezapaženo od zainteresovanih aktera u EU.

“Od kvaliteta tih predloga bi u poželjnim demokratskim okolnostima trebalo da zavisi i dobijanje podrške u parlamentu. Spajić, međutim, pravilno procjenjuje trenutni politički ambijent u kome je svim političkim akterima jako nezgodno da ne podrže reformu koja vodi ubrzavanju pregovora, što je očekivanje gotovo svih birača. Takođe, on vrlo vješto koristi neskrivenu želju većine političkih subjekata da ostanu ili postanu dio vlasti. Kratkoročno, ovo može dovesti do ostvarenja rezultata, ali dugoročno gledano za demokratiju je važno da postoji jaka opozicija, umjesto liste čekanja za komad vlasti”, rekla je Kovačević.

Pogrešno je jednoj partiji prepustiti cijeli bezbjednosni sektor

Komentarišući sukob Demokrata i PES-a, Pantelić kaže da je aktuelna kriza proizvod političkog neiskustva premijera Spajića koji je iz neobjašnjivih razloga predao kompletan vojno-policijsko-bezbjednosni sektor Demokratama.

“(Aleksa) Bečič i (Boris) Bogdanović su kao mnogo iskusniji i utreniraniji političari objeručke prihvatili nesrazmjeran poklon i logično je da ne dozvoljavaju da se Spajić sad ponaša u dječijem stilu: ‘puj pike ne važi’. Ne vjerujem da će u skorijoj budućnosti u Crnoj Gori jedna partija kontrolisati ministarstvo odbrane, policije i bezbjednosne službe. To je anomalija, ona nije dobra za razvoj demokratskog društva i zato je treba što prije ispraviti”, rekao je.

Smatra da bi bila velika šteta da dođe do definitivnog razlaza između PES-a i Demokratske Crne Gore “jer su zajedno odličan politički antibiotik za stranke koje bi dalje da vode identitetske bitke budući da ne nasjedaju na njihove provokacije”.

Nesuglasice između PES-a i Demokrata oko sektora bezbjednosti traju od decembra, a odnosi između njih su pogoršani nakon što je Vlada prošle sedmice izabrala Aleksandra Radovića za v. d. direktora policije na predlog premijera, a odbila predlog ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića (Demokrate) da se na tu poziciju imenuje policijski funkcioner Lazar Šćepanović.

Demokrate i jedan broj pravnika kažu da je Vlada time prekršila Zakon o unutrašnjim poslovima koji propisuje da v. d. direktora policije bira Vlada na predlog ministra unutrašnjih poslova, a ne premijera. Iz PES-a, međutim, tvrde da Vlada ne mora da prihvati predlog ministra.

( Biljana Matijašević )