Kroz likovni salon star tri decenije prošlo 170 umjetnika
Direktor JU Muzej Bijelo Polje, Željko Raičević je kazao da je tradicija Bjelopoljskog slikarskog proljeća čuva ne samo savremeno već i tradicionalno slikarstvo, podsjećajući da osnovano sa ciljem da podstakne mlade slikare, učenike osnovnih i srednjih škola, ali i sve one koji vole ovu umjetnost
Predsjednik Opštine Bijelo Polje Petar Smolović uručio je povelju direktoru Muzeja Bijeo Polje Željku Raičeviću, u čast tri decenije postojanja Bjelopoljskog slikarskog proljeća.
Povodom značajnog jubileja salona "Bjelopoljsko slikarsko proljeće" u galeriji Centra za kulturu danas je upriličena svečana akademija.
Smolović je kazao da je Muzej, koji postoji od 1957. baštini ovu tradiciju tri decenije, što je veliki istorijat i za Crnu Goru, jer i mnogo veće sredine nemaju tako dugu tradiciju u jednoj kulturnoj manifestaciji.
"Kroz decenije postojanja izlagalo je više od 170 slikara koji su nesebično ostavili umjetnička djela koja su naše veliko bogastvo. Ponosni smo na ovaj jubilej", kazao je Smolović, poručujući da će i dalje imati podršku Opštine.
Direktor JU Muzej Bijelo Polje, Željko Raičević je kazao da je tradicija Bjelopoljskog slikarskog proljeća čuva ne samo savremeno već i tradicionalno slikarstvo, podsjećajući da osnovano sa ciljem da podstakne mlade slikare, učenike osnovnih i srednjih škola, ali i sve one koji vole ovu umjetnost.
"U tome smo upspjeli, a tome svjedoče generacije akademskih slikara koje je iznjedrio ovaj salon, od kojih su mnogi priznati slikari", rekao je Raičević.
Potpredsjednik Opštine Tufik Bojadžić osvrnuo se na značaj manifestacije u okupljanju umjetnika iz zavičaja, čije je postao jedan od najznačajnijih kulturnih sadržaja koji se organizuju u toj opštini, prepoznatljivih prije svega po masovnosti učesnika i posjetilaca.
"Ali i sa raznovrsnim motivima temama i tehnikama, prezentujući pune tri decenije umjetnička djela stvaralaca različitih generacija, različitog stepena likovnog ili nekog drugog obrazovanja, djela različitih likovnih poetika i izraza te prisustvo kako tradicionalizma tako i modernizma autora“ kazao je Bojadžić, dodajući da da sve to najstariju likovnu prezentaciju iz bjelopoljskog kraja čini jedinstvenom.
Pred velikog broja umjetnika svoje prvo predstavljanje kroz ovaj salon imali su akademski slikari Abaz Dizdarević i Milutin Obradović.
Dizdarević je podsjetio na imena poput Ivanovića, Vukojičića, Polimskog, Blagojevića, Ćeranića, Nišavića.
"Tu spadaju i svi oni ljudi koje sam sretao tih godina , koji su aktivno učestvovali i svojim pozitivnim mišljenjima ili kritikama utacili da mi postanemo bolji umjetnici", rekao je Dizdarević.
Dodao je da Bijelo Polje nije samo grad pjesnika, glumaca...
"Ovo je i grad slikara, koji razumije zašto ti ljudi imaju potrebu da u ovom zelenom raju postoje. Sve te decenije i sve te godine koje su se nizale, kada smo se sretali kao ja i Abaz kada se ne bi vidjeli po godinu dana i te noći na otvaranju izložbe, vidimo gdje smo, on osjeti moje ja njegovo razmišljanje o likovnom svijetu.Vidimo koliko nas hrani jedno nebo, jedna šuma, jedna rijeka, a koliko smo zapravo različiti u svojim stavovima, viđenjima i svemu onome što jeste zapravo ova manifestacija”, nalasio je on.
U muzičkom dijelu programa, koji je vodila Vesna Šćekić, nastupila je profesorica violine Anda Dizdarević.
( Jadranka Ćetković )