"Češljaće" plan o produženju mandata sudijama

Skupština Crne Gore obećala je Ministarstvu evropskih poslova (MEP) da će im dostaviti predlog izmjena Zakona o Ustavnom sudu da bi taj resor dao mišljenje o njemu.

To je juče “Vijestima” saopštio MEP na čijem je čelu ministarka Maida Gorčević, odgovarajući na pitanja misle li da bi usvajanje izmjena ugrozilo dobijanje Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) u pregovorima s EU, s obzirom na to da dio pravnika tvrdi da predlog nije u skladu s Ustavom, te smatraju li da bi predložena rješenja trebalo prije usvajanja poslati Evropskoj i Venecijanskoj komisiji na razmatranje.

Predlogom koji je dio vladajuće većine prošle sedmice dostavio parlamentu, predviđeno je da sudijama Ustavnog suda funkcija prestaje kad navrše 67 godina života i 40 godina staža osiguranja. Pravnici poručuju da je Ustavom propisano da ustavnim sudijama prestaje funkcija kad ispune uslove za starosnu penziju, i da se najviši pravni akt ne može “dopisivati” zakonom.

“Ministarstvo evropskih poslova će tokom sljedeće dvije sedmice intenzivirati komunikaciju sa Skupštinom po svim pitanjima koja se odnose na dobijanje IBAR-a. Osim toga, iz našeg najvišeg zakonodavnog doma dobili smo uvjeravanja da će nam konačna verzija predmetne inicijative biti upućena na mišljenje. Ministarstvo evropskih poslova će se, u skladu s procedurom, izjasniti i po tom pitanju, a samim tim i obavijestiti javnost o našem stavu”, rečeno je “Vijestima” iz MEP.

Predlog izmjena podnijelo je pet poslanika Pokreta Evropa sad (PES), Nove srpske demokratije, Demokratske narodne partije, Albanskog foruma i Socijalističke narodne partije.

Ne bi bilo prvi put da se zakon povuče

“Vijesti” su juče svih pet predlagača pitale misle li da bi usvajanje izmjena ugrozilo dobijanje IBAR-a, koji bi Crna Gora mogla da primi u junu, te hoće li predlog biti poslat Evropskoj i Venecijanskoj komisiji. Na pitanja lista odgovorio je samo poslanik Albanskog foruma Nikola Camaj, koji je rekao da ne isključuje mogućnost da predlog bude povučen iz parlamenta.

Navodi da “izgleda da je predlog rađen bez dovoljno konsultacija sa strukom, ali svakako u najboljoj namjeri kako bi se pitanje ponovne popune Ustavnog suda izvršilo u što relaksiranoj atmosferi”.

“No, kako predlog ne znači i usvajanje istog, te ne bi bio prvi put da se zakon povlači ukoliko se dokaže da je struka u pravu, ne isključujem i takvu mogućnost. Zato slijedi vrijeme konsultacija i traženja relevantnih mišljenja, jer nijedan zakon kojim bi se ugrzio evropski put Crne Gore ne smije biti usvojen. Na to nas kao većinu obavezuje (koalicioni) sporazum, a zasigurno je takvo i većinsko opredjeljenje poslanika”, kazao je Camaj.

Portparolka Evropske komisije (EK) Ana Pisonero Hernandez, rekla je “Vijestima” da je ta institucija upoznata s predlogom izmjena i da će ga razmotriti “kad ga dobije od Crne Gore na komentar”.

Prethodno je prošle sedmice Pres služba Savjeta Evrope listu saopštila da Venecijanskoj komisiji nije dostavljen zahtjev za davanje mišljenja na predlog izmjena i da stoga ne mogu da ih komentarišu.

Ako izmjene budu usvojene, trima sudijama koji ove godine stiču uslove za penziju prema Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) - Miloradu Gogiću, Budimiru Šćepanoviću i Dragani Đuranović biće produžen mandat na funkcijama.

Sporenja pravnika o tome po kom aktu bi trebalo da se penzionišu sudije Ustavnog suda - zakonima o PIO, radu ili državnim službenicima i namještenicima, traju nekoliko godina, a usvajanjem izmjena u priču bi ušao i Zakon o Ustavnom sudu. U aktuelnoj verziji tog akta, nema ni riječi o uslovima pod kojima ustavne sudije odlaze u penziju.

U obrazloženju predloga piše, između ostalog, da je cilj izmjena da se “doprinese unapređenju postojećeg zakonskog okvira, da se omogući uspješniji rad Ustavnog suda i da se stvore pretpostavke za obavljanje ustavnosudskih funkcija u skladu s potrebama Ustavnog suda i potrebama cjelokupnog sistema državnih organa u Crnoj Gori”.

“Na ovaj način se razrješavaju dileme i različita tumačenja koja su se javila prilikom primjene ustavne odredbe o prestanku ustavnosudske funkcije ispunjenjem uslova za starosnu penziju...”, piše u obrazloženju.

Status sudija ne rješavati bez temeljnih anazila

Docent na Fakultetu pravnih nauka Univerzitet Donja Gorica (UDG) Milica Kovač Orlandić, ocijenila je za “Vijesti” da to što postojeće zakonsko rješenje nije dobro, ne znači da status sudija Ustavnog suda treba rješavati ad hoc zakonskim dopunama, bez prethodnih temeljnih analiza potreba, jer se, kaže, na taj način samo produbljuje problem i otvara pitanje diskriminacije sudija ostalih sudova, prije svega sudija Vrhovnog suda.

Poručuje da je, s obzirom na to da procjena optimalnih godina za odlazak u starosnu penziju ili prestanak funkcije zavisi od vrste posla, potrebnih sposobnosti za rad, potreba za kadrom u određenim oblastima ali i uslova rada, potrebno prvo sistemski analizirati, a zatim kreirati model penzionisanja sudija, i u taj proces uključiti predstavnike strukovnih udruženja.

“U tom smislu, dopuna Zakona o Ustavnom sudu kojom bi se riješio status samo sudija Ustavnog suda, a bez prethodno sprovedenih analiza, konsultacija i javne rasprave nije dobro rješenje. Ono što nam je najmanje u ovom trenutku potrebno su dopune Zakona o Ustavnom sudu koje bi opet bile neprecizne, a što se može desiti imajući u vidu činjenicu da se predloženim dopunama traži kumulativno ispunjenje dva uslova, 67 godina života i 40 godina staža osiguranja. Postavlja se pitanje koja je apsolutna granica (godine života) do koje sudija Ustavnog suda može biti na funkciji ukoliko se desi da je navršio 67 godina života, a da pritom nije ostvario 40 godina staža”, rekla je Kovač Orlandić.

U obrazloženju predloga piše i da je Ustavni sud “organ sui generis, izvan sistema ustavne trodiobe vlasti”, i da stoga zaslužuje posebna zakonska rješenja i u dijelu prestanka funkcije sudija.

“Uređenjem prestanka funkcije sudije Ustavnog suda na način što će se uvesti posebna granica u odnosu na godine života i godine staža osiguranja, dodatno se učvršćuje samostalnost i nezavisnost Ustavnog suda i omogućava da se uvaži stručnost i profesionalno iskustvo sudija...”, navedeno je.

Predlog je upućen u skupštinsku proceduru mjesec i po nakon što je ministar pravde i doskorašnji funkcioner PES-a Andrej Milović sa sudijama Gogićem i Šćepanovićem pred skupštinskim Ustavnim odborom predstavio inicijativu da se podigne prag za penzionisanje sudija Ustavnog i Vrhovnog suda, jer “nije dobro da sa 65 godina idu u penziju”.

Pravna zbrka

Ustavni sud je zbog penzija bio u centru pažnje javnosti u oktobru prošle godine, kad je ukinuo član Zakona o PIO kojim se pravo na starosnu penziju stiče kad osiguranik (muškarac) napuni 66 godina i žena 64 godine, te najmanje po 15 godina staža osiguranja, tako da je jedini uslov za sticanje penzije ostao punih 40 godina staža osiguranja.

Međutim, zakon je izmijenjen krajem prošle godine, kad je za penzionisanje propisana starosna granica od 65 godina.

Uprkos tome, očigledno je da dio sudija Ustavnog suda smatra da se na prestanak njihove funkcije primjenjuju odredbe Zakona o radu, jer ta institucija nije obavijestila šefa države Jakova Milatovića da sudija Šćepanović krajem maja stiče uslove za penziju.

Ustavom je definisano da sudije Ustavnog suda bira i razrješava Skupština, i to dvoje sudija na predlog predsjednika države i pet na predlog Ustavnog odbora. Sudijski mandat traje 12 godina.

Ne vodi se računa o potrebama sudova

Kovač Orlandić objašnjava da pojmovi sticanje prava na starosnu penziju (Zakon o PIO) i prestanak radnog odnosa po sili zakona (Zakon o radu), u radnopravnom smislu predstavljaju dvije pravno različite kategorije koje se ne mogu dovoditi u vezu.

Navodi da ustavna odredba o prestanku funkcije predsjedniku i sudiji Ustavnog suda kad ispuni uslove za starosnu penziju, strogo uzevši, iako nedovoljno precizna, više upućuje na primjenu Zakona o PIO, premda kaže da vjeruje da je namjera ustavopisca bila sasvim drugačija i da je bilo mnogo svrsishodnije napraviti analogiju s rješenjem Zakona o radu i predvidjeti obavezni prestanak sudijske funkcije (i penzionisanje) sa navršavanjem određenih godina života.

“Posebno je problematično to što u postojećem modelu sudiji prestaje funkcija kad ispuni uslove za starosnu penziju, a da pritom to pravo ne mora da ostvari”, dodaje ona.

Sagovornica kaže da postojeće, rješenje nije dobro iz više razloga, najprije zbog toga što je, tvrdi, neprecizno i diskriminišuće, ali i zbog toga što ne vodi računa o stvarnim potrebama crnogorskih sudova.

“A upravo je evropski standard da države prilikom određivanja starosne granice za odlazak u penziju (ili prestanak funkcije) vode računa o unutrašnjim prilikama i potrebama, posebno onim vezanim za politiku zapošljavanja, međugeneracijsku solidarnost i profesionalno usavršavanje. Ne treba zaboraviti ni to da je profesija sudije veoma značajna i po mnogo čemu specifična, te da su u pitanju pojedinci čije stručnost, znanje i iskustvo rastu s godinama”, konstatuje Kovač Orlandić.

( Nikola Dragaš, Biljana Matijašević )